Neovisni novinarski portal
5.8.2021.
ekoslov
Prometna gužva u Zagrebu (foto TRIS/G. Šimac)

Svjetski dan zaštite okoliša ili svjetske godine ljudskog uništavanja svega živoga

Prometna gužva u Zagrebu (foto TRIS/G. Šimac)

Učestalo se u svijetu obilježavaju neki međunarodni dani koji imaju veze sa zaštitom okoliša, ekologijom, očuvanjem životinja i biljaka, mora i oceana, voda, šuma, brda i dolina, čistog zraka, ledenjaka i tome slično. No, ni da se svaki dan, svih 365 dana u godini, obilježava nekakav takav međunarodni svjetski dan koji se tiše okoliša, to ne bi bilo dovoljno – ljudi, tj. mi i dalje strelovitom brzinom uništavamo vlastitu okolinu. 

No dobro, danas je tako Svjetski dan zaštite okoliša koji se svake godine obilježava 5. lipnja, a jer je tako nazvani Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu.

Kako danas prigodno zaključuju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, ovogodišnja tema SDZO-a posvećena obnovi ekosustava na čijim se resursima temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi.

Poruke iz udžbenika prirode i društva

Genijalan zaključak, nema se što reći – pa nego o čemu drugome ovisi opstanak ljudske vrste, najinvazivnijeg oblika života na Zemlji (i šire). No u tom Ministarstvu, a kojemu je na čelu Tomislav Ćorić, poznat i po brojnim odlukama koje se tiču omogućavanja eksploatacije nafte i plina na gotovo čitavom području Hrvatske, te nastavku korištenja energetskih postrojenja koje najviše zagađuju okoliš, kao što su postrojenja na ugljen, u svojemu sastavku povodom današnjeg dana imaju još poruka koje kao da su preuzele iz udžbenika za prirodu i društvu nižih razreda osnovne škole.

Prometna gužva u Zagrebu (foto TRIS/G. Šimac)

-Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka što ne umanjuje njihovu vrijednost. Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava, te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. – vele u tom Ministarstvu, koje bi, da je više mudrosti,  sposobnosti i pameti u vladajućim državnim strukturama, za Hrvatsku trebalo biti ministarstvo od najvećeg značaja, a ne da prečesto služi za pripremu terena za zgrtanje profita interesnih skupina, a nauštrb okoliša.

U tom Ministarstvu su istaknuli i da u prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.

Resursi s Jupitera?

No to je, dakako, besmislica. Trebalo bi stajati kako cjelokupni tzv. svjetski bruto društveni proizvod ovisi o prirodi. Odakle inače ljudi crpe resurse za bilo što što proizvode? S Jupitera, sa zvijezde Sirijus, Mjeseca…?

“S obzirom na činjenicu da su mnogi ekosustavi nepovratno uništeni, a drugi značajno degradirani, naš opstanak ovisi o brzini djelovanja i jasnoj koordinaciji međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga je UNEP, rezolucijom od 1. svibnja, a potom i pokretom ‘Desetljeće obnove ekosustava’ koji simbolički kreće ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša, pozvao sve vlade, poslovni sektor, stručnu i znanstvenu zajednicu, te širu javnost, da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze”, izvijestili su nadalje iz tog Ministarstva, reciklirajući standardnu mantru koja u najvećem broju slučajeva u slabo razvijenim demokratskim sustavima ne znači ništa, a nekog smisla ima tek u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i tome slično.

Sarajevo u smogu

Zbog toga je, naglasili su, važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu. Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine.

Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj  Zoran Tomić za Hinu je rekao kako je važno “zazeleniti gradove i omogućiti im stvaran oporavak” poručivši da gradske i lokalne vlasti sada imaju priliku i dužnost povesti krajnje nužnu ekološku tranziciju kako bi se ublažile i posljedice klimatskih promjena i zdravstvena kriza.

Zazeleniti ili zabetonirati

Tomić je u izjavi za Hinu istaknuo da više od polovice svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, a do 2050. će živjeti gotovo 70 posto te stoga građani moraju biti na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena i ekstremnih pojava, poput aktualne pandemije.

“Zato, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, zazelenimo naše gradove i omogućimo im stvaran oporavak!”, poručio je Tomić i naglasio da urbano planiranje nikako ne smije davati prednost betonizaciji na račun širenja, očuvanja i promicanja zelenih površina i drugih javnih prostora nužnih za psihofizičku dobrobit ljudi.

Dakako, to s realnim stanjem u Hrvatskoj nema nikakve veze: betonizacija obale, šuma, zelenih površina, gradnja bespotrebnih građevina kojma je na koncu jedina svrha bogaćenje političko-građevinskih interesnih skupina i dalje traje.

U Zagrebu, primjerice, višedesetljetna politika M. Bandića i njegovih podređenih i nadređenih je dovela do gradnje i uništavanja brojnih zelenih površina, a tome bi na kraj mogle stati jedino nove netom izabrane zagrebačke vlasti, a koje na to u svojem aktivističkom djelovanju godinama nastoje spriječiti takve katastrofalno loše politike i bezumnu zloupotrebu prostora i zajedničkih resursa.

Primjera po Hrvatskoj je bezbroj: u Šibeniku se, primjerice, za potrebe jednog najobičnijeg prometnog raskrižja na prilazu gradu posjekla, raskopala i asfaltirala golema zelena površina i šuma, u dalmatinskom zaleđu se za potrebe privatnih profita uništene brojne površine radi gradnje vjetroelektrana, a sve pod egidom tzv. zaštite okoliša, obalni pojas zbog kojega turisti dolaze nestaje pod najezdom bagera, jaružala, betona i asfalta… I tako dalje… itd.

Iz druge okolišne organizacije WWF Adrije pozvali su građanke i građane da od predstavnika vlasti zatraže implementaciju konkretnih mjera zaštite prirode i da kroz različite akcije podrže sve one koji doprinose očuvanju i zaštiti prirode.

More plastike

 

Svjetski dan zaštite okoliša ove godine u fokus stavlja obnovu i očuvanje ekosustava, a iz WWF Adrije istaknuli su da obnovom rijeka i njenih ključnih staništa ne pridonosimo samo očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, već i opstanku ljudi kojima je ovaj planet jedini dom.

“Gubimo različita staništa sve većom brzinom zbog neodrživih praksi – od nekontrolirane sječe šuma, ekstenzivne poljoprivrede, kanaliziranja i isušivanja vlažnih staništa do prekomjernog ribolova. No, takve prakse je moguće promijeniti i preokrenuti trend”, istaknula je u izjavi za Hinu Ana Kuzmanić iz WWF Adrije.

Pobili smo dvije trećine svega živoga

WWF Adrija niz godina radi upravo na tome kako bi pokazali da je priroda naš najveći saveznik te da se rješenja pojedinih problema upravo nalaze u prirodi, dodala je.

Udruga Prijatelji životinja najavila je da će u povodu Svjetskog dan zaštite okoliša svim saborskim zastupnicima poslati brošuru “Hrana i ekologija” u kojoj se objašnjava povezanost uzgoja životinja za hranu s gorućim problemima, poput gladi u svijetu, globalnog zatopljenja, potrošnje vode i krčenja šuma.

“Saborski zastupnici oglušili su se na našu zamolbu da se u Hrvatskom saboru izglasa alarmantno stanje vezano za klimatske promjene, no to je učinio Europski parlament. Stoga vjerujemo da će im zabrinjavajući podaci iz brošure biti itekako korisni”, smatraju Prijatelji životinja.

Ilustracija: Lovac ubio lava (foto Facebook)

Poslati u Sabor brošuru o hrani i ekologiji zastupnicima koji ukusni ručak u saborskom restoranu pojedu za 15 kuna, a izvan sabornice dobar dio njih uglavnom udara po pečenom janjećem mesu, pomalo je naivno, reklo bi se.

Umjesto zaključka, upozorenje: čovječanstvo, to jest mi ljudi, svojim nerazumnim i samoubilačkim djelovanjem, uništavanjem i zagađivanjem šuma, polja, mora, jezera, rijeka i svirepim istrebljivanjem  drugih životinjskih i biljnih vrsta na planetu Zemlji doveli smo do toga da je, prema istraživanjima, nestalo 68 posto životinjskog svijeta iz 1970. godine.

Jednostavnije rečeno, pobili smo dvije trećine životinja – u svega pedeset godina (opširnije na Trisu). 

‘Zaštićeni’ drvored u karlovačkoj Draškovićevoj ulici (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI