Novo istraživanje tržišta WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, prvi put pruža dokaze o stvarnim razmjerima krivolova i ilegalne trgovine mesom i kavijarom divljih kečiga u donjem toku Dunava što je jedno od posljednjih mjesta na planetu gdje ugrožene kečige uopće mogu preživjeti i još se razmnožavati. Dakle prijeti joj trajno istrebljenje – uslijed ljudske pohlepe. Ljudi uništavaju sve… ptice, ribe… ‘a bogami i kečige’, kako se kaže u jednom skeču iz Top liste nadrealista.
-Ilegalni ribolov i trgovina često se navode kao značajne prijetnje mnogim populacijama jesetri širom sveta. Međutim, službeni podaci dosad nisu bili dostupni, a istraživanje WWF-a dokazuje da su ove neodržive aktivnosti prisutne na regionalnoj razini i u prilično ozbiljnim razmjerima. Jedinstvena metodologija istraživanja kombinirala je službene podatke o ilegalnim ribolovnim aktivnostima koje su zabilježile nadležne institucije, kao i rezultate opsežnog istraživanja tržišta i forenzičkih analiza uzoraka mesa i kavijara u razdoblju između listopada 2016. i srpnja 2020. – ističu u WWF-u.
Uzorci su prikupljeni u donjem toku Dunava i u sjeverozapadnoj regiji Crnog mora, gdje populacije kečiga dijele zajedničke migracijske rute. U ispitivanju je obuhvaćen čitav trgovinski lanac koji uključuje i razne vrste maloprodaja poput prodavaonica i supermarketa, restorana te barova, ali i lokalnih tržišta, kao i objekata koji se bave akvakulturom te internetskih ponuda.
-DNA analiza, kao i ispitivanje radioaktivnim izotopima pokazalo je da od 145 testiranih uzoraka, 19% dolazi od kečiga iz divljine, dok se 17 uzoraka kavijara prodavalo bez poštivanja CITES propisa, koji se odnose na obavezno označavanje CITES etiketom, kao i navođenje ispravne šifre za vrstu i zemlju podrijetla. Dokazano je i da su dobavljači (prodavači, konobari i drugi) tijekom ispitivanja pružali lažne ili obmanjujuće informacije – u jednom slučaju se čak pokazalo da je meso koje se prodavalo u akvakulturi u stvari meso divljeg podrijetla, ili druge vrste poput europskog soma ili nilskog grgeča. Ovi podaci ukazuju na zabrinjavajući trend potražnje potrošača za ilegalnim i divlje ulovljenim proizvodima od kečiga – upozorava WWF.
Iako su lov i trgovina divljim kečigama u Dunavu bile zabranjene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini tijekom razdoblja ispitivanja, a u Srbiji je postojala zabrana izlova kečige veličine ispod 40 cm do kraja 2018 zabilježeno je 214 slučajeva krivolova što jasno ukazuje na kontinuirano kršenje zakona i propisa koji bi trebali štititi ovu vrstu.
U Hrvatskoj je, inače, lov na kečige i dalje dozvoljen.
Kečiga je inače najmanja vrsta jesetre i naraste najviše do 125 cm dužine, te postiže masu od 16 kg., dok su jedinke iz dunavske populacije još su manje – duljina im je od 35 do 60 cm.
Kečige pripadaju zadivljujućoj vrsti jesetri, također poznatoj kao „živi fosil“, jer datira iz razdoblja trijasa. Iako su preživjele, za razliku od dinosaura, u 21. stoljeću populacija kečige je u alarmantnom padu zbog prekomjernog izlova, uništavanja njezinih prirodnih staništa i zagađenja vode.
Prodaja kečiga na tržnici u Zemunu (foto WWF)
Kečige se smatraju delikatesom, pogotovo kada su male (ispod 40 cm), a neki ribari vole ih zvati „dunavskim ribljim štapićima“. Nažalost, to je prouzročilo da se intenzivno izlovljavaju prije nego što postanu spolno zrele, što za divlje populacije znači da se vrlo teško oporavljaju i zadrže stabilnost.
Donji Dunav jedina je regija u Europskoj uniji u kojoj je populacija kečiga još uvijek na održivoj razini, a razmnožava se prirodno. Srbija je jedno od posljednjih staništa divlje kečige. Nažalost, zakon koji zabranjuje lov kečige ispod 40 cm često se krši, što je uzrokovalo drastično smanjenje populacije kečige u Srbiji. Bilo je jasno da postojeći režim zaštite nije dovoljan za očuvanje ugrožene divlje kečige.
-Izlov kečige u Srbiji u 2017. godini, prema podacima srpskog Ministarstva za zaštitu okoliša, povećao se za gotovo 50%, zbog njezine tržišne potražnje. To smo prepoznali kao znak za uzbunu i 2018. godine udružili snage sa znanstvenicima, aktivistima i ribarima u kampanji „Kečiga bi trebala biti u rijeci, a ne na tvom tanjuru“. Dokazali smo da se kečiga intenzivno lovi tijekom sezone lovostaja, tijekom mrijesta, da se lovi ispod zakonom dopuštene dužine od 40 cm te ilegalno prodaje u restoranima i na tržnicama širom Srbije – kažu u WWF Adriji.
Opstanak visoko ugroženih divljih kečiga u Srednjoj i Istočnoj Europi ovisi o kontinuiranim i velikim naporima kako bi se smanjila opasnost od njihove ilegalne trgovine. Izvještaj WWF-a osmišljen je s fokusom da rasvijetli ovu situaciju, kao i da informira odgovorne sudionike te doprinese službenim podacima koji će potaknuti efikasnije provođenje zakona i razmjenu relevantnih podataka između različitih institucija i zemalja.
„Iako je trajna zabrana ribolova i trgovine jesetrom uvedena u Srbiji 2019. godine na inicijativu WWF-a, ovo izvješće ukazuje da su krivolov i ilegalna trgovina i dalje čimbenici koji prijete opstanku jesetri i ističe hitnu potrebu za jačanjem aktivnosti za sprječavanje ilegalne trgovine. Neophodno je ojačati kontrolu trgovine, poboljšati međuagencijsku koordinaciju i suradnju, kao i granične kontrole, i upravo ćemo to raditi zajedno s našim partnerima kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi (LIFE SWiPE)”, ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji.
SWiPE ima za cilj obeshrabriti i u konačnici smanjiti kaznena djela protiv divljih vrsta kroz bolju provedbu okolišnih propisa EU-a i veći broj uspješno procesuiranih kaznenih djela pomažući tako oporavak ugrožene europske biološke raznolikosti i zdravlje ekosustava.
Jedan od glavnih prioriteta projekta je upravo sprječavanje ilegalne trgovine divljim vrstama, među kojima su i kečige kao jedna od najugroženijih.
Primjer radi, prema izvještaju krovne svjetske organizacije za proučavanje ptica Birdlife iz 2017. godine, u Europi se godišnje ubije milijun ptica, a Europol procjenjuje da se iz Europske unije u Kinu godišnje prokrijumčari 100 tona europske jegulje. Nadalje, samo u 2017. godini je putem instrumenta EU-TWIX prijavljeno 5.644 kaznenih djela koja se tiču ugrožavanja zaštićenih životinjskih vrsta ( EU-TWIX predstavlja elektronsku bazu podataka Europske unije za borbu protiv ilegalne trgovine divljim životinjama).
Inače, projekt LIFE SWiPE („Successful Wildlife Crime Prosecution in Europe“) se odnosi na progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi, a kojega WWF Adria provodi u suradnji s Flora & Fauna International, Mrežom za praćenje trgovine divljim vrstama TRAFFIC, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademija Republike Hrvatske. Projekt se provodi u 11 europskih zemalja, te u njemu sudjeluju Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Španjolska i Ukrajina. Više o projektu može se doznati i na sljedećoj poveznici: https://www.wwfadria.org/hr/sto_radimo/sve_inicijative/life_swipe/
WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja, a misija joj je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući održivu upotrebu obnovljivih prirodnih resursa, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipnu potrošnju.
***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
