Neovisni novinarski portal
9.5.2021.
Nekategorizirano
Splitski inovatori u borbi s mikroplastikom: Do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe…

Splitski inovatori u borbi s mikroplastikom:
Do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe…

Četvero splitskih studenata,  osmislilo je, javlja N1, uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora, kojim je, k tome,  moguće upravljati i – daljinski. Ovo otkriće moglo bi biti revolucionarno s obzirom na enormne količine plastike koje već godinama zagrađuju Sredozemno more i njegov živi svijet, pretvarajući ga u bazen plastike u kojem i ribe postaju “plastificirane”.

Prema studiji Svjetskog fonda za prirodu, australijskog Sveučilišta Newcastle , tjedno konzumiramo oko dvije tisuće komada plastike, a u morima se već broji 51 bilijun čestica mikroplastike koja preko morske faune dolazi u prehrambeni lanac čovjeka, ugrožavajući njegovo zdravlje, upozorava se u izvješću UN-a.

A da bi se tome doskočilo, kvartet mladih splitskih znanstvenika- Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav za pročišćavanje morske vode od najsitnijih plastičnih čestica,  i to s daljinskim upravljanjem.

Sreli su se u listopadu prošle godine u Splitu, tijekom dvodnevnog natjecanja u inovativnim zamislima vezanim za more,  Ocean Hackathon, koje je održano u još 18 europskih gradova Europe i svoju inovaciju izveli u samo nekoliko dana natjecanja. Za razliku od drugih sudionika koji su u Split stigli s “gotovim proizvodom”, kako je to za Hinu ipričao Matej, student brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Splitu.

Petra je pred doktoratom iz parazitologije, a kako ističe, probem mikroplastike je što na sebe veže teške metale, pa kad čovjek proguta mikročestice plastike iz mora s njima je u organizam unio i teške metale koji mogu dovesti do karcinoma, krvarenja i sl.

Svoj su uređaj, nazvan CBRO, ili u prijevodu “prijatelj mora”, prvotno zamislili na principu djelovanja spužve, ali su ga u hodu promijenili u poluuronjenu kutiju kroz koju more prolazi i preko filtera se čisti.

Znanost je skupa stvar, veli Andro, i ističe kako su se oni za svoj izum koristili jeftinim materijalima, u skladu s njihovim mogućnostima.

-Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe. Elektronika i uređaj spojena je na internet. Kormilom i brzinom motora upravljamo putem mobitela- objasnio je Andro.

U planu im je na uređaj staviti i senzore koji će mjeriti količinu vode koja prolazi kroz njega, a ti im podaci kasnije mogu koristiti i u drugim studijama. Cilj im je, podvlači Antonija, standardizirati protokol za znanstvena istraživanja problema mikroplastike, koji sada nedostaju i otežavaju im rad.

Mirkoplastika je besumnje jedan od najvećih problema današnjice. Prema podacima UN-a, nastave li se sadašnji trendovi, do 2050. u morima će biti više plastike nego ribe. Mikroplastika u more obično dospijeva razgradnjom vrećica, boca , ribarskih mreža ili sintetičke odjeće i automobilskih guma, a sastojak je i kozmetičkih proizvoda za lice, pa i tako završava u okolišu.

Međunarodni savjet za očuvanje prirode lani je objavio da svake godine u Sredozemno more dospije više od 200 tisuća tona plastike, a 85 posto otpada na plažama također čini plastika. Ako se ne poduzmu konkretne mjere, te količine će se do 2040. udvostručiti. Za ilustraciju, procjenjuje se da 33 sredozemne zemlje svake godine bace u more 229 tisuća tona plastike, a to je više od 500 brodskih kontejnera, a uz sve to, u Sredozemno more uđe i 13 tisuća tona mikroplastike godišnje. Kad se sve zbroji, procjena IUCN-a je da se u Sredozemnom moru već nataložilo 3,5 milijuna tona plastike, prenosi N1.

U borbi s prodorom mirkoplastike u okoliš, a time posredno i u ljudski organizam, EU godinama nastoji ograničiti ili potpuno izbaciti upotrebu plastičnih vrećica još od 2015., a direktovom Europskog parlamenta i Vijeća tome je pridodan i prijedlog o potpunoj zabrani jednokratne plastike, poput štapića za uši ili plastičnog pribora za jelo i slamki, što čini najveći dio plastičnog otpada koji se zatiče na europskim obalama i u morima. Plastični otpad iznimno šteti i ribarstvu. No, sve je na čovjeku i njegovoj svijesti o potrebi očuvanja zdravog okoliša. Kad bi ljudi osvijestili opasnost od mikroplastike i ovaj bi svijet bio manje plastičan, prirodniji i svakako- zdraviji. Ali, zbog osobnog komoditeta i nerazvijene svijesti o imperativu zaštite prirode, jer time štitimo i sebe, ljudi su oduvijek bili najveća opasnost i za prirodu i za sebe

Plaža zagađena plastikom

.


VEZANE VIJESTI