Neovisni novinarski portal
11.5.2021.
HRVATSKA / nevolje / POLITIKA
Potres s epicentrom kod Drniša: Srećom, ovog puta neće biti potrebni “drniški krediti”…

Potres s epicentrom kod Drniša:
Srećom, ovog puta neće biti potrebni “drniški krediti”…

Otkako je prije nešto više od godinu dana snažan potres uzdrmao Zagreb i okolicu, pa potom još snažniji razorio Baniju, Hrvatska se ne prestaje tresti. Rano jutros, u 5,57 zabilježen je, kako javlja Seizmološka služba, još jedan potres, jačine 3,2 , ovog puta s epicentrom kod Drniša. Drnišani i danas pamte potres 1970. koji je gradu i okolici nanio velike materijalne štete, a država je radi obnove građanima omogućila vrlo povoljne, tzv. drniške kredite koje stariji pamte ponajviše po brojnim zloupotrebama, odnosno nenamjenskom trošenju novca koji je dobrim dijelom otišao u nove automobile i vikendice…

Ranojutrošnji potres se osjetio na širem dalmatinskom području, treslo se u Splitu. Šibeniku, Kninu, Makarskoj i Biogradu na moru. Materijalne štete nisu zabilježene, ali učestalost potresa, pogotovo u uvjetima dugotrajne pandemije koronavirusa, iznimno loše djeluje na psihološko stanje ljudi.

Hrvatska je i inače seizmički vrlo aktivno područje s nekoliko posebno izraženih potresnih zona. U priobalju se takva zona proteže od slovensko-hrvatske granice sve do Dubrovnika, a u Jadranskom moru područje s više epicentralnih točaka je južno od Lastova. U Dubrovniku je najsnažniji potres zabilježen davne 1667. kada je grad doslovce bio pretvoren u ruševine, a poginulo je, kako se procjenjivalo, oko 2200 ljudi.

Druga je zona od slovenske granice zapadno od Karlovca preko Žumberačkog gorja i Medvednice do Bilogore, a epicenrtralno područje udaljeno je od središta Zagreba svega 16 kilometara ( Kašina ). Samo područje Grada Zagreba je pod utjecajem rasjedne zone žumberačko-medvedničko-kalničkog rasjeda, a najsnažniji potres u Zagrebu dogodio se 1880., jakosti 6,3 po Richterovoj skali, dok je recentni potres 2020. na zagrebačkom području imao snagu od 5,5 po Richteru.

Najjači potres koji se dogodio lani, s epicentrom kod Petrinje, bio je 6,2 prema Richterovoj ljestvici. Inače, manje su aktivna seizmička područja Psunja, Papuka, Krndije i Dilja, a ostali središnji i istočni dijelovi Hrvatske još su mirniji. Smatra se da su svi potresi na tlu Hrvatske tzv. plitki potresi.

U red najjačih potresa u Hrvatskoj spada onaj u Dubrovniku 1667. koji je doslovce razorio grad i kako smo kazali, odnio 2200 ljudskih života. Slijedi potres na virovitičkom području 1757., kada su nakon dva snažna udara uslijedila čak 54 manja potresa. Potom, 1880. potres u Zagrebu ( Kašina ), s dvije ljudske žrtve i s 1400 porušenih zgrada, a bio je snage 6,3 prema Richteru.

Potom slijede 1901., 1905. i 1906. jaki potresi na zagrebačkom području, srećom samo s materijalnom štetom. Pokuplje ( Pokupsko ) se treslo 1909. na 5,8 po Richteru. A 1923. je potres snage 6,2 pogodio Imotski, dvoje ljudi je poginulo, materijalna šteta je bila velika, da bi se 1942. ponovio, istom snagom ali s još tragičnijim i razornijim posljedicama. Poginulo je najmanje 20 ljudi, a štete su bile goleme.

Makarsko primorje treslo se također na 6,2 prema Richteru 1962., kada je oštećeno preko 11 tisuća objekata, a napukla je i riva u dužini od preko 700 metara. Na dubrovačkom području ( Ston, Slano ) razorni potres, snage 5,9 porušio je 1996. godine oko 1900 objekata, a kako znamo, onaj u Zagrebu 2020., snage 5,5 po Richteru, uzeo je jedan život i nanio štete koje su procijenjene na oko 86 milijardi kuna. Ubrzo nakon Zagreba, zatresla se Banija na 6,2 stupnja i na području Petrinje, Gline, Siska, porušen je velik broj objekata, potres je uzeo i sedam ljudskih života.

tris.com.hr-potres-s-epicentrom-kod-drnisa-srecom-ovog-puta-nece-biti-potrebni-drniski-krediti-potres-s-epicentrom-kod-drnisa-srecom-ovog-puta-nece-biti-potrebni-drniski-krediti

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI