Sretan vam Međunarodni dan sreće. Sretno svima koji slave. Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka. Prije toga se nitko nije sjetio da sreća treba imati praznik. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je tada usvojila Rezoluciju broj 66-281 (link) kojom je proglasila 20. ožujak datumom obilježavanja Međunarodnog dana sreće, a zašto su glasale sve 193 zemlje članice. Nijedna država nije bila protiv.
Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar, te ističu kako je ‘ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj.‘
Ima i wiki-pokušaja definiranja sreće, pa se tako ističe kako je ‘definicija sreće jedan od najvećih psihologijskih problema.’
– Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća – definirali su ovako sreću.
Fotografija nije iz Finske
Inače, zamisao o Međunarodnom danu sreće potakla je od UN-ovih predstavnika Kraljevine Butan. Tamo, u vrletima planine Himalaje koja je svojevrsna kolijevka mnogih kvalitetnih globalnih duhovnih pokreta, sedamdesetih godina prošlog stoljeća uveli novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjećaju sreće u narodu, prozvana i kao ‘bruto nacionalna sreća’.
Butanski premijer Jigme Thinley je 202. godine ustvrdio kako se nada da će ‘do 2015. godine međunarodna zajednica usvojiti novu paradigmu održivosti koja se temelji na promicanju istinske ljudske dobrobiti i sreće, a koja će u isto vrijeme omogućiti svih vrsta s kojima dijelimo ovaj planet’.
Hm…
Poštovani Jigme, više sreće drugi put.
Devet godina kasnije, tj. ove 2021. godine, taj se cilj doima još udaljeniji, uz pomoć međunarodne psihoze uzrokovane nesretnim virusima i ljudskim strahom od istih.
Fino je u Finskoj
Inače, prema nekim prigodnim mjerenjima koji se uoči praznika sreće objavljuju svake godine, Finska je na prvom mjestu najsretnijih država na svijetu od ukupno 149 zemalja, prema UN-ovoj ljestvici i to četvrtu godinu zaredom.
Hrvatska je na 60. mjestu.
Ljestvica sreće temelji se na statističkim podacima Gallupova istraživanja o tome koliko se građani osjećaju sretnima.
U izvješću se navodi i kolika je gospodarska cijena pandemije te cijena po mentalno zdravlje stanovništva.
“Pandemija nas podsjeća na globalne prijetnje okolišu, na žurnu potrebu suradnje i poteškoće u postizanju suradnje u svakoj zemlji i globalno”, rekao je jedan od autora istraživanja Jeffrey D. Sachs iz Centra za održivi razvoj pri sveučilištu Columbia.
Indeks sreće temelji se na čimbenicima kao što su BDP po glavi stanovnika, očekivani životni vijek građana, slobode, percepcija korupcije u vladi i gospodarskim subjektima.
Što se tiče ‘percepcije korupcije u vladi i gospodarskim subjektima’, Hrvatska bi komotno mogla biti i na 149. mjestu, ako se iz istraživanja isključe članovi HDZ-a i drugih partija.
Kao i obično vrh ljestvice zauzimaju zemlje europskog sjevera pa Finsku slijede Danska, Švicarska, Island, Nizozemska, Norveška, Švedska, Luksemburg, te Novi Zeland izvan Europe, a na 10. mjestu je Austrija.
Hrvatska je, dakle, na 60. mjestu.
Sretno!
