Neovisni novinarski portal
7.5.2021.
aktivisti / ekoslov
Foto:  Matej Kožić

Aktivisti protiv šumocida:
Ubojstvo šuma je ljudsko samoubojstvo

Foto: Matej Kožić

-Deforestacija je ekocid, a za ljude suicid – upozoravaju aktivistkinje i aktivisti inicijative Extinction Rebellion Zagreb koji su jutros održali ispred Ministarstva poljoprivrede performativnu akciju kojom je obilježen 50. Svjetski dan šuma.

Uz transparente „ekocid = suicid“ i „bunt za opstanak“, na zvuk pile iz zvučnika aktivisti maskirani u stabla legli su na pločnik ispred ministarstva, a jedna je osoba na licu imala gas masku spojenu na bocu ispunjenu biljkama. Time su htjeli ukazati na katastrofalne posljedice koje masovna i ilegalna sječa ostavlja na ekosustave, ali i na ljude kao njihove pripadnike.

Za očuvanje šuma – Foto: Matej Kožić

O stihijskoj sječi šuma, često i u režiji onih koji bi trebali čuvati i gospodariti šumama, na ovom smo portalu pisali nebrojeno puta, a u međuvremenu nisu zabilježeni pomaci na bolje – šume i dalje nestaju na očigled mnogih koji vole boraviti u prirodi.

-Hrvatska je po količini ilegalne sječe pri samom vrhu u Europi, dok su sankcije gotovo nikakve. Nadležne institucije ograđuju se tvrdnjom da su posrijedi šume u privatnom vlasništvu, no afere i malverzacije lako se zataškavaju kad nedostaje transparentnosti u njihovu upravljanju. Također je nedopustivo da se šume krče radi prenamjene u građevinsko zemljište, kao što smo mogli vidjeti u slučaju nove žičare na Medvednici, bez da se o tome pitalo lokalnu zajednicu ili građane. Ono što Extinction Rebellion Zagreb zahtijeva ovom akcijom jest da se šume prestanu tretirati isključivo kao gospodarski resurs i počnu zaista štititi – upozoravaju u u EUZ-u. 

Šuma u tegli – Foto: Matej Kožić

Kriminalna eksploatacija prirodnih dobara mora se početi prepoznavati kao ekocid i odgovarajuće kažnjavati, vele oni, no čini se da će takvo što biti teško moguć dok jednake koruptivne strukture budu držale vlast na državnoj i lokalnoj razini, u pravosuđu itd. Osim toga, šumocid je vidljiv na područjima nad kojima upravlja država, a teza o ‘privatnim šumama’ je promašena, s obzirom da bi inteligentne vlasti odgovarajućim odredbama trebale spriječiti da se radi nezamjenjivog značaja šuma za opće dobro  sječa stabala obavlja kako kome padne na pamet jer je ‘njegovo vlasništvo’, a kako je to uređeno u drugim daleko uređenijim državama gdje se na svako stablo gleda kao vrijednost koju treba zaštititi.  

Ovdje smo jer su šume jedan od najvažnijih faktora u borbi protiv klimatskih promjena. One su prirodno i društveno bogatstvo vrijednije od privatnog profita. Daju nam kisik, čiste vrlo zagađen zagrebački zrak te ga ljeti hlade. Šume istovremeno služe kao spremnik ugljika, čime pomažu u usporavanju klimatskih promjena. Budući da klimatske promjene neće slabjeti, nove izazove moramo dočekati spremni. U slučaju poplava, poput onih prošlogodišnjih, šume mogu odigrati ključnu ulogu jer sprječavaju eroziju. Šume onemogućuju isušivanje tla, čuvaju bioraznolikost ekosustava te imaju značajan pozitivan učinak na naše psihičko zdravlje. Želimo da osobe koje se bave gospodarenjem hrvatskim šumama to ozbiljno shvate te da preuzmu odgovornost za njihovu zaštitu. Klimatske promjene su tu, a mi ih dodatno potpirujemo.“, izjavila je Sara Matić, aktivistkinja Extinction Rebelliona Zagreb.

Inače, Extinction Rebellion je međunarodni masovni pokret klimatskih i okolišnih aktivista koji nastoje osvijestiti širu javnost o hitnosti klimatske krize te potaknuti političko djelovanje za zaštitu života na zemlji. I u Hrvatskoj…

Dok se politika upravljanja šumama u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj ne promijeni, nastavit ćemo vršiti pritisak zajedno s drugim okolišnim inicijativama, a pozivamo i zainteresirane građane kojima je stalo do naših šuma te kvalitete života u ovom gradu, da nam se pridruže u buntu.“, dodala je Matić.

Na žalost, mali broj građana shvaća katastrofalne posljedice bezumne sječe šuma, najčešće zbog najprizemnijih interesa malog broja ljudi, pa su i reakcije na pustošenje Hrvatske mlake ili jedva primjetne, uz poneke časne  iznimke među ekološkim udruženjima.

Foto: Matej Kožić

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

-U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina… – tvrde na svojim stranicama Hrvatske šume.

Je li to doista tako?

Odgovor je u – šumi, odnosno u njezinim dijelovima u kojima su stabla ispiljen i oborena, a kakvi se žalosni prizori mogu vidjeti posvuda, od Slavonije i Baranje, preko Medvednice, Gorskog kotara, Like, na dalmatinskih planinama... itd.

Ubojstvo šuma je zasigurno i ljudsko samoubojstvo.

Ili preciznije: ubojstvo iz nehaja… budućih generacija i naraštaja, naše djece i unučadi…

Foto: Matej Kožić

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI