Neovisni novinarski portal
11.5.2021.
divljaštvo / POLITIKA / POVIJEST/SADAŠNJOST / šibenik
U Ražinama kod Šibenika, vandali uništili još jedan spomenik NOB-e: Pao je i monolit s uklesanim riječima Rade Končara

U Ražinama kod Šibenika, vandali uništili još jedan spomenik NOB-e:
Pao je i monolit s uklesanim riječima Rade Končara

Još jedan spomenik NOB-e i njezinih heroja srušen je. U Šibeniku. Kukavički. Pod okriljem noći. Kako javljaju članovi šibenske udruge Antifa, koji su ovaj besprizorni vandalizam fotografirali i dokumentirali, a potom i TRIS, barbarski je devastirana spomen kosturnica i porazbijani kameni blokovi s uklesanim riječima na šibenskom Šubićevcu mučki strijeljanog Rade Končara: “Milost ne tražimo. Niti bi vam je dali”. 

Radi se o jednom od najranijih partizanskih spomenika koji je podignut nakon rata, 1949. godine, uz groblje Raskrižje ( između šibenskih Ražina i gradskog groblja Kvanj ), na mjestu gdje su pokopani osuđenici na smrt, rodoljubi strijeljani na Šubićevcu i drugim stratištima.

Na Raskrižju su se od polovine 1942. pokapali antifašisti i rodoljubi koji nisu htjeli kapitulirati pred fašističkim okupatorom nego su hrabro pružali otpor neprijatelju, što ih je stajalo života. U spomen na te hrabre ljude, nakon rata na tom je mjestu podignuta skromna grobnica u koju su privremeno sahranjeni posmrtni otaci mučki pogubljenih antifašita. Kasnije je u istu grobnicu sahranjena i nekolicina palih boraca NOR-a . Zajednička grobnica satojala se od dvije pregrade i na njima su bili poredani sanduci s posmrtnim ostacima pogubljenih rodoljuba i ratnih stradalnika.

Spomenik je odavno zaboravljen i zapušten, a nepoznati vandali su ga u svojoj iracionalnoj mržnji dokrajčili. Kameni spomenik bio je visok 4 metra, a razbijan je u mnoštvo komada. Oni koji su se tako bjesomučno iživljavali na zadnjem počivalištu pogubljenih antifašista i aktivista nisu imali ni pijeteta ni poštovanja prema njihovoj žrtvi, ni prema NOB-u. Oni su sijači mržnje i trovači društva već desetljećima, a destrukcija je njihova uobičajena manifestacija.

Njima smeta ime mrtvog Rade Končara, uklesano u kamenu, umjesto da im taj pali junak otpora u borbi protiv fašista i njihovih domaćih kolaboracionista, imponira, oni njegovo ime zatiru. Da se zaboravi, da mu se svaki trag izgubi. Ali, ljudi pamte, pamte i neka nova pokoljenja, ma koliko negatori hrvatskog antifašističkog nasljeđa s prezirom šutjeli o tome .

U spomen na one koji su pali za slobodu svoje zemlje, na sve pogubljene i mučki likvidirane, koji su pružili otpor fašistima, navodimo redom imena svih koji su u devastiranoj spomen-kosturnici na Raskrižju našli svoj mir. Možda njihove posthumne ubojice time bar posramimo…

1. Čičmir Krste, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
2. Milaković Milenko, KPJ, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
3. Polić Ivan, SKOJ, NOV, četnici ga strijeljali u Raslini 1944.
4. Bujas Dane, NOV, poginuo 1944. kod Primoštena kao član 8. šibenske brigade
5. Brajković Dorino, poginuo 1943. kod Sinja kao član 8. šibenske brigade
6. Zaninović Nada, poginula sa 17 godina kao član 8. šibenske brigade u Cetinskoj krajini
7. Milković Josip, poginuo kao zamjenik komandanta Komade mjesta Šibenik 1943.
8. Milković Lovre, poginuo na Biokovu 1943.
9. Matulović Anđelo
10. Belamarić Srđan, KPJ, poginuo u mostarskoj operaciji kod Širokog Brijega kao komesar čete
11. Drča Branko
12. Šparović Marko, poginuo s 19. godina kao član 8. šibenske brigade
13. Čičmir Mate, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1943.
14. Zrnčević Drago, NOP, Talijani ga strijeljali na Konjevratima 1942.
15. Škoti Marija, SKOJ, bolničarka, četnici je zaklali sa 17. godina u Kosovu kod Knina
16. Erceg Božo, borac 8. šibenske brigade, četnici ga strijeljali u Boraji 1944.
17. Vučak Martin, KPJ, poginuo u borbi s ustašama 1943. nedaleko od Danila Kraljice
18. Peran Vlade, narodni heroj, član 1. šibenskog partizanskog odreda, poginuo 1942. u borbi s Talijanima
19. Grabovac Čedna, SKOJ, kao bolničarku je zaklali četnici 1944. u Kosovu kod Knina
20. Šantić Ante, SKOJ, Osumnjičen da je pokušao spriječiti podizanje talijanske zastave u središtu Šibenika; Talijani ga hapse i 19. kolovoza 1941. godine strijeljaju na Šubićevcu, kao
jednu od prvih žrtava fašizma u Šibeniku.
21. Macura Slobodan, narodni heroj, radi pripremanja ustanka 1941. godine odlazi u Bukovicu, a zatim s prvim grupama dalmatinskih partizana u Liku u bataljon »Marko Orešković«. Poginuo u borbama s četnicima za vrijeme Bitke na Neretvi.
22. Blažević Ante, U NOV odlazi sredinom studenoga 1941. godine, u Liku, gdje postaje borac 3. čete bataljona »Marko Orešković«. Potom stupa u 1. proleterski bataljon Hrvatske, a od studenog 1942. godine u sastavu je 13. proleterske brigade »Rade Končar«, u kojoj je bio komandir voda u mitraljeskoj četi 5. pratećeg bataljona. Poginuo je studenoga 1944. godine u borbama s ustašama kod sela Medak.
23. Baranović-Pavlić Jakov, NOV, poginuo u borbi s Talijanima u kolovozu 1944.
24. Jurković Savinka – Milica, član je Općinskog komiteta KPJ Danilo-Dubrava, član Kotarskog komiteta KPJ Šibenik i član Okružnog odbora AFŽ Šibenik. Poginula je 24. veljače u Danilu u borbama s ustašama
25. Ninić Stipe, član plenuma Okružnog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju. Vraćajući se s jednog od mnogih zadataka, dočekan je od talijanskih fašista i u okršaju s njima trojicu ranjava, od kojih je jedan podlegao ozljedama. I sam ranjen biva uhvaćen i mučki ubijen, 13. veljače 1942. godine na Raskrižju.
26. Friganović Lovre, član je Mjesnog komiteta KPJ Šibenik. Poginuo je 22. veljače 1943. godine za vrijeme održavanja sastanka u kući Andrije Šupe na Baldekinu (Šibenik), nakon što su je opkolili talijanski fašisti. Pri bijegu je ranjen i da ne bi pao živ u ruke fašistima aktivirao je ručnu bombu i oduzeo život sebi i progoniteljima.
27. Lasić Ivica, s još petoricom šibenskih omladinaca skojevaca i članova KP, osuđen
na smrt i strijeljan, na nogometnom igralištu na Šubićevcu u Šibeniku, 13. listopada 1941. godine.
28. Trlaja Ante, za vrijeme sastanka Mjesnog komiteta Skoja u šibenskom Docu, poginuo je u okršaju s Talijanima 12. travnja 1942. godine. Imao je samo 18. godina
29. Crvak Momčilo, Član je KPJ i član Mjesnog komiteta Skoja Šibenik. Poginuo je 12.
travnja 1942. godine u borbi sa talijanskim agentima prilikom održavanja sastanka
Mjesnog komiteta Skoja za grad Šibenik, na dolačkoj obali.
30. Vrljević Duško, Talijani ga hapse 12. listopada 1941. godine i zajedno sa još petoricom rodoljuba sutradan strijeljaju. Imao je samo 18. godina
31. Bujas Mate, učitelj. Kao đak i aktivni veslač »Krke« širi među omladinom napredne ideje. Već po ulasku talijanskog okupatora u Šibenik aktivno i organizirano radi za Narodno oslobodilački pokret. U 1941. godini postaje član KPJ. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
32. Junaković Drago, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
33. Pekas Vinko, pripadao naprednom radničkom pokretu i aktivni je igrač RSD »Šibenik«. Od 1941. godine aktivno i organizirano radi za NOP, član je KPJ od 1942. godine. Talijani ga triput hapse. Posljednji put je uhapšen 10. kolovoza 1942. godine prilikom uzimanja skrivenog oružja na predjelu Šubićevac i strijeljan dan kasnije na Raskrižju.
34. Cvjetković Jela


35. Juras Paško, poginuo u Crnoj Gori 1943. u brobama protiv Talijana i četnika
36. Fulgozi Bosiljka, rođena 1922. Prvih dana talijanske okupacije Šibenika postaje član Skoja, malo zatim i član KPJ. Aktivno djeluje na okupljanju omladine za NOP. Sekretar je jednog Rajonskog komiteta Skoja. U NOV stupa krajem svibnja 1942. godine i djeluje kao politički radnik na terenu. Sudionik je Okružne konferencije SKOJa za sjevernu Dalmaciju. Obavljala je dužnost sekretara Kotarskog komiteta SKOJ-a Vodice, člana Kotarskog komiteta KPH Vodice i člana Okružnog komiteta SKOJ-a za sjevernu Dalmaciju. Sredinom 1942. godine, u trenutku prebacivanja brodom s Kornata na Murter, Talijani je teško ranjavaju i odvode u šibensku bolnicu, gdje je podvrgnuta stalnim saslušanjima. Podlegla je zadobivenim ozljedama u kolovozu 1942. godine.
37. Belamarić Ante, SKOJ. Talijanski fašisti ga hapse 10. kolovoza 1942. godine na predjelu Šubićevac prilikom uzimanja skrivenog oružja i strijeljaju dan kasnije na Raskrižju.
38. Baranović Ante, poginuo je 12. travnja 1942. godine u okršaju s talijanskim karabinjerima, nakon što je bio zatečen na sastanku Mjesnog komiteta SKOJ-a u šibenskom predjelu Dolac.
39. Višić Blaž, za NOP aktivno i organizirano radi od prvih dana okupacije. Sudjeluje u gotovo svim akcijama šibenske napredne omladine protiv talijanskog fašizma. Strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
40. Belamarić Ante p. Vlade, NOP, strijeljan 13. listopada 1941. na Šubićevcu
41. Kuvač-Vućak Milka
42. Mrša-Cvitan Milka. Radila je na terenu kotara Šibenika na zadacima organizacije AFŽ i kao delegat Kotarskog odbora AFŽ prisustvovala je 1. kongresu AFŽ Jugoslavije. Poginula je na terenu Primoštena, kada se vraćala s kongresa.

Uz njih u spomen-kosturnici je i 14 sanduka s posmrtnim ostacima 19 neidentificiranih antifašista.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i oslobođenja, s groblja Raskrižje preneseni su posmrtni ostaci mnogih prvoboraca koji nisu rodom iz šibenskog kraja, a među njima i Rade Končara, kao i većine splitskih prvoboraca.

Desetljećima je spomen-kosturnica Raskrižje bila središnji spomenik palim šibenskim borcima, sve dok nije izgrađen Spomen- park strijeljanih na Šubićevcu, gdje se svake godine komemorira pogubljenje Rade Končara i 26 drugova, rodoljuba i antifašista. Kad je, pak, na Gradskom groblju Kvanj sagrađena Partizanska spomen-kosturnica u nju su 80-ih godina preneseni posmrtni ostaci palih koji su godinama počivali na groblju Raskrižje.

Iako prepušten zaboravu i korovu, visoki kameni monolit držao se svih ovih turbulentnih godina, i pao baš onda kada se vlast počela žaliti na govor mržnje i diskriminaciju. Vlastitu moć pretvarati u žrtvu. A da bi njihova “žrtva” bila veća, valjda se treba obračunati sa stvarnim žrtvama…

 

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI