Možemo! Pula, nova politička snaga u Istri, hrvatskoj regiji u kojoj se na vlasti ‘zabetonirao’ IDS ili istarski HDZ, kako ga neki nazivaju, nastavlja upozoravati na neke aktualne ključne probleme. Među takvima je i Kaštijun koji se naziva ‘centrom za gospodarenje otpada’, no više nalikuje običnom smetlištu na kojemu se gomila smeće, upozorava se već dulje vrijeme. Smrad, zagađenje zraka i tla i besmisleno trošenje javnog novca smeta i okupljenima u Možemo! Pula, a kojega čine i višedesetljetni aktivistice i  stručnjaci za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša i javnih dobara.

-Gradonačelnik Miletić, župan Radin i ministar Ćorić besramnom izjavom da je “Kaštijun primjer koji treba slijediti” vrijeđaju građane Pule, Istre i cijele Hrvatske. Bestidna izjava da je županijski centar za gospodarenje otpadom “veliki iskorak i primjer koji trebaju slijediti ostali” nikoga u Istri nije ostavila ravnodušnim. IDS i HDZ ujedinjeni su u promašajima i plaćanju vlastitih grešaka javnim novcem  – ističu u Možemo! Pula. 

Možemo! Pula poziva sve zainteresirane da im se priključe

Nakon dvije godine nesnosnog smrada, ugrožavanja zdravlja, slabih rezultata u odvojenom prikupljanju otpada i posljedičnog plaćanja visokih kazni, nerazumnog trošenja javnog novca da bi se na potpuno krivi način popravilo što se popraviti ne da (nastavi li se s ovakvim načinom gospodarenja otpadom) te nakon ugrožavanja djelatnosti kojima se bavi većina stanovnika u okruženju (poljoprivreda i turizam) Miletić, Radin i Ćorić besramnim su izjavama svoje promašaje pokušali prikazati kao uspjeh, tvrde u M!P.

-Samo jedan dio Ćorićeve izjave – da “iz Pule odlazi zadovoljan jer postoji međusobno razumijevanje” – svi smo razumjeli: ruka ruku mije. Ćorić je IDS-u obećao još javnog novca kojim će se sufinancirati zbrinjavanje proizvedenog goriva iz otpada i daljnja ulaganja na Kaštijunu. Što je IDS obećao zauzvrat, nije rečeno, ali možemo naslutiti. Time je potvrđeno da je Fond za zaštitu okoliša, koji bi trebao pokrivati HDZ-ove i IDS-ove greške u planiranju ovakvog postrojenja, džep iz kojeg se vadi javni novac za vlastite političke interese, naročito u ovo predizborno vrijeme. Postrojenja slična ovome u drugim zemljama EU-a nemaju problema sa zbrinjavanjem goriva iz otpada. Da bi postojalo tržište, gorivo iz otpada treba imati određenu kvalitetu koje ono s Kaštijuna – nema – napominju.

Kaštijun (foto Zelena Istra)

 

-Tehnološku idilu koju nam Miletić, Radin i Ćorić žele prikazati pobijaju činjenice. Podsjetimo stoga još jednom, iako lokalna javnost to vrlo dobro zna, na sve nedostatke i prijetnje Kaštijuna. – napominju.

U nastavku je spisak tih nedostataka kako su ga predočili javnosti:

Nesnosan smrad i, daleko opasnije, onečišćenje zraka

Učestali neugodni mirisi koji se naročito ljeti šire na obližnja naselja Pomer, Vinkuran, Banjole, Pješčanu Uvalu, Valdebek i Medulin, izazivajući ponekad pečenje u grlu i očima, bitno narušavaju kvalitetu života. Naročito je uznemirujuća prisutnost straha za vlastito zdravlje i zdravlje djece te za djelatnosti od koje mnogi žive – turizam i poljoprivredu. Vrijednost nekretnina pada, ako je uopće moguće u takvim okolnostima prodati kuću ili stan.

Europski sud za ljudska prava u svojim je presudama utvrdio da smrad narušava jedno od temeljnih ljudskih prava –  pravo na mirno uživanje doma. No, iako građani najviše osjećaju smrad, onečišćenje zraka učestalim prekoračenjem lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 daleko je opasnije, a ne može se izravno osjetiti. 

Zabrinjavajuće loš zrak oko Kaštijuna

Na mjernoj postaji AMP Kaštijun često se prekoračuju granične vrijednosti za lebdeće čestice PM 2,5 i PM 10. Tako je Kaštijun, na primjer, 6. veljače 2020. svrstan na treće mjesto po zagađenju zraka lebdećim česticama u Hrvatskoj (prva dva mjesta zauzeo je Slavonski Brod). 

Lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometra (PM 2,5) udišu se zajedno sa zrakom i prodiru duboko u pluća. Na taj način mnoge kemikalije opasne po ljudsko zdravlje bivaju prenošene do naših unutrašnjih organa uzrokujući širok niz oboljenja, uključujući rak (posebno rak pluća), kardiovaskularne bolesti, moždani udar, astmu i druge bolesti. Postoji jaka veza između zagađenja s PM 2,5 i PM 10 i većine bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti. 

Onečišćenje tla toksičnim metalima

Na stranicama tvrtke Kaštijun d.o.o. objavljena su mjerenja kvalitete tla na udaljenosti od 1.000 i 500 metara od ograde ŽCGO-a Kaštijun. Uzorkovanje je izvršila tvrtka Hidro.Lab d.o.o. 22. studenoga 2019. Temeljem Izvještaja u uzorcima tla vrijednosti kroma, žive, bakra, olova, nikla i cinka znatno su povećane u odnosu na najviše dopuštene prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Neki su metali toksični i potencijalni inicijatori mnogih bolesti. Na mrežnim stranicama Kaštijuna objavljeni su rezultati mjerenja i praćenje stanja okoliša za 2019. godinu, dok novog izvješća još uvijek nema.

Zbog loših rezultata u gospodarenju otpadom Pula mora platiti kaznu milijun kuna

Istarska županija u cijelosti, a i Grad Pula, imaju izuzetno loše rezultate oporabe komunalnog otpada (postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe) sakupljenog u organizaciji jedinica lokalne samouprave – samo 12,1 %!

Kaštijun

U isto vrijeme županije poput Međimurske (43,6 %), Varaždinske (33,4 %) i Koprivničko-križevačke (32,4 %) imaju visoke postotke. Zbog loših rezultata u gospodarenju otpadom svake godine plaćamo sve veće kazne. Samo za 2019. sve istarske jedinice lokalne samouprave ukupno su platile oko dva milijuna kuna kazne, a Pula sama gotovo milijun kuna. Jesu li to rezultati za koje ministar Ćorić smatra da bi ih trebale slijediti i druge županije? 

Samo u 2020. na “popravak” Kaštijuna potrošeno 20 milijuna javnog novca

U Gradu Puli novac za Kaštijun troši se od 2007. godine – što za sanaciju starog Kaštijuna, za izgradnju županijskog centra Kaštijun, za sanaciju saniranog Kaštijuna, kao kapitalna pomoć za Kaštijun, a novac troši i sam Kaštijun d.o.o. Samo u prošloj godini potrošeno je 20 milijuna kuna za „popravak i poboljšanja“. Uz spomenute iznose u Kaštijun su se ulagala i dodatna velika sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te sredstva EU-a. Sve je to novac građana – poreznih obveznika.

Na koncu, tvrde kako Možemo može riješiti probleme koje stvara Kaštijun.

-Naš je cilj izgraditi infrastrukturu i komunalnu uslugu koja će rezultirati smanjenjem količina otpada, dostizanje zakonom propisanih ciljeva recikliranja, uključujući i biorazgradivi otpad, kao i prelazak na pravednu naplatu odvoza kućnog otpada po predanoj količini. Znamo kako spriječiti širenje nesnosnog smrada i kako mještanima osigurati zdrav okoliš.  Želimo da svaki grad i općina na Kaštijun dovezu kvalitetan otpad i u količinama koji će omogućiti najoptimalniji rad županijskog centra Kaštijun!  – tvrde u M!P.

-Sredstvima iz EU fondova izgradit ćemo zatvoreni sustav gospodarenja otpadom sa sortirnicom, drobilicom, bioplinskim postrojenjem/kompostanom i centrom za ponovnu uporabu otpada. Takvim sustavom smanjit ćemo količine otpada koje se dovoze na Kaštijun.Riješit ćemo probleme koje danas vidimo i osjećamo s Kaštijuna, a koji se godinama – bez ikakvih rezultata – pokušavaju riješiti trošenjem milijuna naših novca – obećavaju u Možemo! Pula.

Hoće li uspjeti ostvariti svoja obećanja ovisi o tome hoće li građani u Istri na izborima glasati kao što to rade posljednjih 30-ak godina, ili će šansu dati onima koji nude konkretna rješenja ključnih nevolja u toj regiji.

Predstavljanje Možemo! Pula na pulskom Forumu