Neovisni novinarski portal
24.6.2021.
reflektor
Ilustracija: Pixabay

KAKODALJE.EU:
A što kada se iza njih zalupe teška zatvorska vrata i izađu na slobodu?

Ilustracija: Pixabay

„Kako dalje?“ – mnogi sebi postavljaju takvo pitanje u svakodnevnom životu, ponekad suočeni i s banalnim problemima. Ipak, postoje među nama naši sugrađani kod kojih to pitanje ima sudbonosan značaj. Primjerice oni koji su se nakon odsluženja zatvorska kazne i „otplate duga društvu“, kao se to nespretno kaže, ponovno našli u tzv. normalnim životnim okolnostima.

Nerijetko, kada se iza njih zalupe teška zatvorska vrata, a oni udahnu dugo priželjkivani zrak slobode, smjesta se suočavaju s novim teškim izazovima i problemima. Mnogi se ponajprije sudare s činjenicom kako nemaju posla koji bi im osigurao dostojnu egzistenciju. A pošten posao, bez stranačke iskaznice i debelih rodbinskih veza, k tome još i sa stigmom „bivšeg zatvorenika“ nije lako naći – to mnogi koji žive u Hrvatskoj znaju i bez zatvorskog iskustva. Kome se obratiti u tom slučaju, a ne prepustiti se očaju, beznađu ili, još gore, sumnjivim poslovima koji bi ih vrlo brzo ponovno mogli vratiti u ćelije, iza rešetaka?

Dakle, kako dalje?

Otprije nekoliko dana se neki odgovori na takva pitanja mogu naći na internetu, odnosno na novoj internetskoj stranici www.kakodalje.eu.

Stranicu dobro pogođenog naziva kakodalje.eu je pokrenula Platforma za resocijalizaciju, novoosnovana neformalna mreža tridesetak organizacija civilnoga društva koje se bave podrškom u socijalnoj rehabilitaciji i reintegraciji počinitelja kaznenoga djela i, posebno, podrškom njihovim obiteljima i djeci.

Stranica za sve

Cilj ove stranice je da postane centralno mjesto informacija o svim aktivnostima organizacija civilnoga društva koje se provode u zajednici, mjesto sa svim informacijama o uslugama koje nude institucije, o programima osposobljavanja i mjerama aktivnog zapošljavanja, o mogućnostima zaposlenja kod poslodavaca, senzibilizaciji zajednice i slično.

PRIJE I POSLIJE: Preobrazba jednog zatvora

ZATVORSKI BLUES: Kako izgleda život iza rešetaka

INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

“DRUGI DOM” MARINE PAULENKE: Ženski zatvor kao mjesto paradoksa

Internetska stranica služi i kao katalog informacija za organizacije civilnoga društva, za medije, širu javnost i za ključne dionike (kaznena tijela i probacijske urede, Centar za socijalnu skrb, obiteljske centre, potencijalne poslodavce) o svim aktivnostima koje se provode za resocijalizaciju počinitelja kaznenih djela, ali i svojevrsna baza standarda u pristupu resocijalizaciji, strateških dokumenata i politika, bilo nacionalnih, europskih ili međunarodnih, etičkih kodeksa, znanstvenih istraživanja, pozitivnih promjena i primjera dobre prakse. Stranica za sve, reklo bi se. Na stranici su u elektroničkom formatu dostupne različite brošure koje su udruge realizirale s ciljem podrške stručnjacima, obiteljima, ali i počiniteljima kaznenih djela koji su otvoreni učenju i promjenama.

Kakodalje.eu
Kako dalje? (FOTO: kakodalje.eu)

Web stranica Platforme za resocijalizaciju nastala je u okviru projekta moto#R – Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije koji u partnerstvu provode udruga Roditelji u akciji, Hrabri telefon, Status M i Ekonomska klinika.

„Prepoznajući zajednički interes za sinergijskim djelovanjem i razmjenom informacija, iskustava i znanja u području resocijalizacije počinitelja kaznenih djela i pružanju podrške njihovim obiteljima, a posebno djeci, te u cilju stvaranja široke društvene platforme za suradnju, organizacije civilnoga društva koje provode programe resocijalizacije zatvorenika, bivših zatvorenika i drugih počinitelja kaznenih djela i pružaju podršku obiteljima i djeci okupili smo se u neformalnu mrežu s ciljem kreiranja centralnoga mjesta na kojem se strateški promišljaju sve aktivnosti podrške krajnjim korisnicima, kao i zagovaračke akcije te razmjenjuju informacije u svrhu učinkovitije resocijalizacije“, kaže Ivana Zanze, voditeljica projekta moto#R iz udruge Roda.

Veliki posao u režiji civilnog društva

Kako kažu, tijekom suradnje s drugim organizacijama uvidjele su da provode niz aktivnosti u ovom području koje nisu u dovoljnoj mjeri vidljivije i korisnicima i institucijama, ali i udrugama, te da postoji potreba za jednim mjestom na kojem će se moći naći sve informacije o dostupnoj podršci i edukacijama.

„U ovom trenutku stranica nudi pedesetak tekstova iz različitih područja, od savjeta koji će počiniteljima kaznenih djela pomoći pri zapošljavanju nakon izlaska iz zatvora, do savjeta obiteljima kako se nositi s izazovima i problemima kad član obitelji počini kazneno djelo. Tako ovdje članovi obitelji mogu pročitati kako pripremiti dijete na posjet zatvoru, kako mu reći da je otac ili majka počinio kazneno djelo i sl. Stranica će se redovito dopunjavati novim tekstovima, pa pozivamo stručnjake da nam se pridruže u kreiranju potrebnih sadržaja. Kako bismo podršku zajednice učinili dostupnijom, kreirali smo i svojevrsnu mrežu podrške, adresar institucija i udruga kojima se ljudi mogu obratiti za pomoć, s opisom njihovog djelovanja, pa prema mjestu stanovanja osoba može lako doći do dostupnih informacija i kontakata“, pojašnjava Ivana Zanze što se sve može naći na kakodalje.eu stranici.

Ivana Zanze
“Pozivamo stručnjake da nam se pridruže u kreiranju potrebnih sadržaja” – Ivana Zanze (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

I vlasti su, dakako, zadovoljne jer je netko umjesto njih obavio ovaj veliki i značajan posao od velike koristi za korisnike i društvo u cjelini, pa pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Jana Špero ovakvu inicijativu drži važnom, posebno u podršci nakon izlaska iz zatvora.

„Uprava za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa i uprave podržava kreiranje Platforme za resocijalizaciju i internetske stranice na kojoj će se počinitelji kaznenih djela koji izvršavaju sankcije na slobodi kao i osobe koje se otpuštaju s izvršavanja kazni zatvora i odgojnih mjera moći na jednostavan i kvalitetan način upoznati s mogućnostima pružanja podrške članovima njihovih obitelji od strane organizacija civilnog društva. Probacijski i zatvorski službenici s svom radu osuđenike kontinuirano pripremaju za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim normama. Unatoč tome, neki od njih nakon završetka tretmana ne uspijevaju organizirati svoj život na društveno prihvatljiv način“, objašnjava Špero.

Za mnoge je bivše zatvorenike izlazak iz kaznenih tijela i nastavak života u društvenoj zajednici događaj praćen brojnim neizvjesnostima, kako ističe.

Jana Špero
“Neki od njih nakon završetka tretmana ne uspijevaju organizirati svoj život na društveno prihvatljiv način” – Jana Špero (FOTO: HINA)

„U situaciji kada su možda narušeni obiteljski odnosi a društvene veze i kontakti nisu čvrsti, često bez odgovarajućeg smještaja, bez posla i sredstava za život, od bivšeg se zatvorenika očekuje da se potpuno ravnopravno i relativno brzo uključi u dinamiku društvene zajednice. Nemogućnost da se suoči s navedenim problemima te da održi pozitivne promjene nastale kao rezultat stručnog tretmana u probaciji/zatvoru, često ima za posljedicu povratak osobe kriminalnim aktivnostima“, upozorava pomoćnica ministra.

Nikad više u Lepoglavu, Požegu, Valturu, Šibenik, Glinu …

Takvo što se, na žalost, događa često, zbog problema velike nezaposlenosti, nepotizma, slabo plaćenih poslova, loših radnih prava i uvjeta rada na tržištu rada. Ipak, uvijek ima onih koji uspješno „okrenu novu stranicu u životu“, što je najčešće težak i mukotrpan put koji zahtijeva ustrajnost i odlučnost ukoliko se ne želi više natrag u Lepoglavu, Požegu, Valturu, Šibenik, Glinu …

Među takvima je i 37-godišnjak čije ime nećemo isticati iz više razumljivih razloga, bivši zatvorenik u „više navrata“, kako sam kaže. Nakon drugog boravka u zatvoru odlučio je, ukratko, da se tamo više neće vraćati. I nije …

„Teško je to … Pogotovo onima koji od rane mladosti nisu nikada radili ništa normalno. Nije to kao što gledamo u američkim filmovima. Prvo, ako živiš u malom gradu, svi odmah znaju tko si i šta si … Odmah netko kaže šefu: to ti je onaj šta je bija u zatvoru. Čak i ako imaš neki zanat, školu … ne možeš lako naći dobar i stabilan posao, pa da si i najpošteniji i da zatvora nisi ni vidio. Onda se to svede na bauštelu, teške fizičke poslove, a onda malo-pomalo … Ali može se…“, kaže nam sugovornik.

Kakodalje.eu
Onima koji izlaze iz zatvora trebala konkretnija pomoć, smatra naš sugovornik, jer se mnogi vraćaju u isto okruženje u kojem najčešće za njih nemaju nikakvog razumijevanja (FOTO: Kakodalje.eu)

Već neko vrijeme je vozač u, kaže, odličnoj firmi, nitko ga ne maltretira, s redovnom i solidnom plaćom. Ima obitelj, supruga također radi pa ima vremena i za polje u kojem uzgajaju povrće.

„Normalan čovik…“, napominje nam kroz smijeh.

Nedvojbeno je kako bi onima koji izlaze iz zatvora trebala konkretnija pomoć, smatra naš sugovornik, jer se mnogi vraćaju u isto okruženje u kojem najčešće za njih nemaju nikakvog razumijevanja, a ako se u kratko vrijeme ne naiđe na neku perspektivu boljeg i drukčijeg života, dobar dio bivših zatvorenika postanu budući zatvorenici.

„Odgovorno društvo nastoji smanjiti rizike za nastanak ovakvih posljedica i to tako da stvori uvjete za kontinuiranu podršku otpuštenim osobama kako bi nadišli probleme s kojima se često moraju suočiti nakon izlaska na slobodu. Upravo je stoga izuzetno važno podržati razvoj ovakvih platformi koje pružaju kvalitetnu pomoć nakon otpusta kroz kontinuiranu podršku i sinergijsko djelovanje svih relevantnih subjekata u zajednici kako bi se u što većoj mogućoj mjeri smanjila vjerojatnost recidivizma. Pri tome je posebno važno osvijestiti statističke podatke većine europskih zemalja koji ukazuju da, ako se bivšim zatvorenicima upravo u prvim danima koje provode na slobodi ne organizira adekvatna pomoć i zaštita, znatno će se povećati stopa recidivizma i opasnost od povratka prijašnjem načinu života“, zaključuje Jana Špero.

Tegobe prvih dana

Eto, sada bi zahvaljujući stranici kakodalje.eu ipak trebalo biti lakše onima kojima povratak u zajednicu u tim kritičnim prvim danima može biti veliki šok, jer povratak znači preuzimanje odgovornosti, između ostaloga, i za vlastite financije, a jedan od najvećih izazova je upravo pronaći odgovarajući posao.

„Odakle krenuti? Kome se javiti? Kako popuniti rupu u životopisu nastalu tijekom izdržavanja kazne zatvora? Što reći o samom zatvoru? Što ako poslodavac traži potvrdu o nekažnjavanju … Postoji cijeli niz pitanja koja se javljaju, na koja bi bilo dobro imati spreman odgovor. Prije samog odgovora, važno je imati jasna očekivanja od samog sebe i biti ok s vlastitim životnim izborima i iskustvima“, ističe se na kakodalje.eu gdje se odmah može naći i neke od potencijalnih odgovora na navedena pitanja.

Otac i kćer
Povratak znači preuzimanje odgovornosti (FOTO: kakodalje.eu)

PravaRoditeljstvoNakon zatvoraZdravljeKako do poslaInformativne brošureEdukacijaZatvoreniceSvakodnevicaMreža podrške … – to su neka od poglavlja s mnoštvom korisnih podataka za zatvorenike, povratnike iz zatvora, članove njihove obitelji, ali i mnoge druge.

12.603

Inače, prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. godinuusvojenom u Hrvatskom saboru prošli mjesec, tijekom 2019. godine u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju boravilo je 12.603 osoba, no kaznu zatvora izdržavalo je 4.217 zatvorenika.

Ukupni zakonski kapacitet u 2019. godini u kaznionicama i zatvorima namijenjen je smještaju 3.919 zatvorenika od čega: u zatvorenim uvjetima 2.909 mjesta, u poluotvorenim uvjetima 725 mjesta, te u otvorenim uvjetima 285 mjesta, pokazuju statistike.

„Bez obzira što je trenutno ukupno brojno stanje u zatvorskom sustavu manje od postojećeg zakonskog kapaciteta, potrebno je razmotriti potrebe za dodatnim smještajnim kapacitetima u zatvorenim uvjetima, odnosno uvjetima s najvećim stupnjem sigurnosti“, upozorava se već godinama na staru priču – kronični nedostatak zatvorskih kapaciteta.

Zatvor - žica
Kaznu zatvora lani je u Hrvatskoj izdržavalo 4.217 zatvorenika (FOTO: Pixabay)

„Priprema zatvorenika za otpust započinje nakon dolaska na izdržavanje kazne zatvora i sastavni je dio pojedinačnog programa izvršavanja kazne. Kaznena tijela nastoje osigurati uvjete što sličnije postojećim općim životnim okolnostima. Tijekom izvršavanja kazne, zatvorenika se potiče da razvije osjećaj vlastite odgovornosti i razvije socijalne vještine u svrhu razvoja potencijala i što kvalitetnije pripreme za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim normama“, ističu u nadležnom Ministarstvu pravosuđa.

Kaznionica, odnosno zatvor, najkasnije tri mjeseca prije isteka kazne intenzivira postupak uključivanja zatvorenika u pojedinačni ili skupni savjetodavni rad u vezi njegove pripreme za otpust, tvrde. Tijekom savjetovanja, zatvorenika se upoznaje s njegovim pravima i dužnostima koje ima za vrijeme uvjetnog otpusta i nakon isteka kazne. Upoznaje ga se s pravima koja može ostvariti pri centrima za socijalnu skrb, motivira ga se na aktivno traženje posla po izlasku na slobodu, te ga se potiče na preuzimanje odgovornosti.

Par dobrih ljudi

„Nakon otpuštanja, osuđenik se može obratiti nadležnom sucu izvršenja radi pružanja pomoći i podrške. Sudac izvršenja surađuje s centrima za socijalnu skrb kojima može pisanim rješenjem izreći poduzimanje potrebnih mjera. Nakon otpusta, u centrima za socijalnu skrb svaka osoba ima pravo na informaciju o pravima i uslugama koje može ostvariti, kao i stručnu pomoć u rješavanju specifičnih individualnih potreba, te ostvarivanju sredstava i uvjeta za podmirenje osnovnih životnih potreba. S obzirom da nedostatak adekvatne podrške nakon otpusta iz zatvora predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za kriminalni povrat, Uprava za zatvorski sustav i probaciju surađuje s nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva“, kažu u Upravi za zatvorski sustav i probaciju.

“Sve je to lipo”, kaže naš sugovornik sa zatvorski iskustvom, “ali sve se na kraju svede na par dobrih ljudi koji su ti stvarno spremni pomoći”.

Evo, dobri ljudi koji znaju kako dalje ovaj put su se ujedinili i izradili stranicu koja će zasigurno mnogima biti od velike pomoći, a čime će možda jednom i prestati potreba za izgradnjom novih zatvorskih smještajnih jedinica u Hrvatskoj.

Lupiga.Com/Tris

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI