Zbog proceduralnih razloga odbačena je žalba ekoloških aktivista protiv projekta vjetroelektrane Senj koju na velebitskom prijevoju Vratnik gradi kinesko državno poduzeće Norinco i u njega investira oko 230 milijuna eura, prve velike kineske investicije u Hrvatskoj koja bi trebala postati najveći ovdašnji vjetropark, veći i od ‘proslavljene’ vjetroelektrane Krš-Pađene u zaleđu Knina. Žalbu udruga Biom, Sunce i Zelena akcija odbacio je Visoki upravni sud, a zaštitari prirode upozorili na kontradiktornu sudsku praksu istog suda te ukazali na sličnost sa slučajem kontroverzne vjetroelektrane Krš-Pađene zbog koje je za korupciju optužena Josipa Rimac.
Ekološke udruge Biom, Sunce i Zelena akcija tužile su prije dvije godine tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje je daleko od očiju javnosti iza zatvorenih vrata umjesto zakonski pravovaljanog rješenja donijelo svoje mišljenje da kineska državna kompanija ne mora za investiciju u zaleđu Senja provesti niti jedan postupak ocjene utjecaja na okoliš. Upravni sud u Rijeci tužbu je odbacio i to u za hrvatske prilike ekspresnom roku, samo mjesec dana nakon što je podignuta. Rečene udruge na tu su se odluku žalile Visokom upravnom sudu koji koncem kolovoza žalbu odbacuje zbog proceduralnih razloga. Zanimljivo u ovoj priči jest to da je Visoki upravni sud zapravo odbio argumentaciju Upravnog suda u Rijeci, a žalbu odbacio vodeći se stavom da zakon ne daje pravo udrugama osporavati odluku koja se donosi u formi mišljenja.
Tapkanje u mjestu i nazadovanje
-Ova odluka nam, nažalost, pokazuje kako je u Hrvatskoj pristup pravosuđu u pitanjima okoliša i dalje vrlo ograničen i ne samo da tapkamo u mjestu, nego čak i nazadujemo. Sudovi su ona zadnja stepenica na kojoj je moguće zaustaviti neki projekt štetan za okoliš i prirodu, a ako oni to ne počnu raditi, tada će biti još mnogo projekata poput VE Senj i VE Krš-Pađene – komentirala je presudu Visokog upravnog suda Željka Leljak Gracin iz udruge Zelena akcija.
Da priča bude još malo zanimljivija, susjednu vjetroelektranu Vrataruša II koja se također planira graditi kod Senja isti je Visoki upravni sud početkom kolovoza osporio, tražeći da se okolišni postupci ponovno provedu i to uz argumentaciju da nije ocijenjen kumulativni utjecaj te vjetrolektrane sa susjednom joj vjetroelektranom Senj u izgradnji o kojoj ovdje govorimo, udaljenom dva kilometra zračne linije. Poništeno je tada rješenje kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike htjelo osloboditi investitora obveze izrade studije utjecaja na okoliš.
Neujednačena praksa upravnih sudova
-Okolnosti predmeta ukazuju i na neujednačenu praksu upravnih sudova u RH, što je pogubno za osiguravanje ozračja pravne sigurnosti. Osim ignoriranja prava javnosti za sudjelovanjem, u ovom predmetu svjedočimo stvaranju kontradiktorne sudske prakse istog suda glede potrebe procjene kumulativnog utjecaja svih postojećih i planiranih zahvata na okoliš. Ako sagledamo razmjere štetnih posljedica koje mogu prouzročiti dva ili više zahvata kombinirano, stvara se poprilično zabrinjavajući scenarij – kaže o svemu tome Ivana Krstulović Baković iz udruge Sunce.
Iz udruge Biom podsjećaju, pak, da sporno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike prema kojem kineska državna kompanija ne mora za svoju investiciju u zaleđu Senja provesti niti jedan postupak ocjene utjecaja na okoliš, niti kasnija lokacijska dozvola nisu službeno objavljeni, a da je projekt krenuo u izgradnju. Navode da su se upravo zato udruge 2018. godine i odlučile na tužbu, smatrajući da se u suprotnom otvara prostor da se o bitnim projektima koji mogu imati značajne utjecaje na okoliš odlučuje iza zatvorenih vrata bez pristupa javnosti. Podsjetili su i da je te 2018. investitor u projekt izgradnje vjetroelektrane Senj, koji je započeo 2013. godine, postala kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation koja je kupila većinski udio u tvrtki Energija projekt koja je projekt započela.
Ministarstvo odluku donijelo u tajnosti
-Kineska kompanija 2018. preuzima lokaciju i projekt, ali planira graditi drukčiji projekt od dvije ranije verzije za koje je provedena ocjena utjecaja na okoliš. Tada ministarstvo odlučuje da za navedenu vjetroelektranu, unatoč zakonskoj obvezi, nije potrebno provesti niti jedan postupak ocjene utjecaja na okoliš, iako se radi o projektu koji je po snazi veći čak i od kontroverzne vjetroelektrane Krš-Pađene. Štoviše, ministarstvo je tu odluku donijelo u tajnosti. Da ima sličnosti s vjetroelektranom Krš-Pađene pokazuje i činjenica da ovakva odluka nije donesena odmah, već je ministarstvo prvo donijelo odluku da je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, koju je manje od dva mjeseca kasnije, bez ikakvog obrazloženja, promijenilo u odluku da nije potrebno provesti nikakav postupak ocjene – ukazuju u udruzi Biom.
Druga najveća investicija u Hrvatskoj
Okolišne postupke za provedbu trenutno druge najveće investicije u Hrvatskoj iza one Pelješkog mosta prema mišljenju ministarstva nije bilo potrebno provesti jer za vjetrolektranu u zaleđu Senja vrijede dozvole izdane u postupcima pokrenutim prije ulaska Hrvatske u EU.
-Ovdje je bitno napomenuti da je cijeli postupak prošao mimo službi ministarstva nadležnih za zaštitu prirode, pa tako i stručnog tijela ministarstva, što je vidljivo iz činjenice da dokumentacija koja se po zakonu objavljuje na web stranici ministarstva ovom prilikom nije objavljena. To znači da je moguće da jedan tako veliki zahvat kao što je vjetroelektrana Senj prođe cijeli postupak za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole bez da se uključi sektor zaštite prirode. Navedeno je, naravno, protivno i direktivama EU i zakonodavstvu RH, te su stoga udruge uložile tužbu – komentirala je Željka Rajković iz Bioma.
Utjecaj vjetroelektrane na zaštićenog surog orla
Podsjećaju u Biomu da su prvu tužbu za vjetroelektranu Senj podnijeli još 2014. godine, budući da u tada provedenom postupku utjecaja na okoliš nisu utvrđeni mogući utjecaji na iznimno rijetku i strogo zaštićenu pticu grabljivicu suri orao, koja se gnijezdi na lokaciji zahvata. Štoviše, u toj studiji utjecaja na okoliš, koja je podloga i za sve kasnije izmjene ovog zahvata, pa tako i ovaj zadnji, navedeno je da suri orlovi uopće ne koriste lokaciju zahvata. Navode i da od 2013. do danas ministarstvo nije uvažilo mišljenje svojih stručnih tijela i vodećih institucija za zaštitu ptica o štetnosti ovog projekta te da se projekt nastavio razvijati unatoč upozorenjima o važnosti lokacije za očuvanje prirode i potencijalnoj štetnosti projekta koja su stizala od stručnog tijela ministarstva i Zavoda za ornitologiju HAZU.
Udruga Biom je, inače, Europskoj komisiji ranije ukazala da je u posljednje dvije godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pet projekata vjetroelektrana oslobodilo zakonske obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš čime je Republika Hrvatska povrijedila pravnu stečevinu Europske unije. Europska komisija lani je počela istraživati probleme prilikom okolišnih postupaka vezanih za vjetroelektrane te je ove godine u svibnju pokrenula prvi službeni korak u postupku protiv RH. Uputila je Hrvatskoj službenu opomenu da sustavno loše primjenjuje Direktivu o staništima, upozorila je da postoje problemi vezani uz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te joj za uklanjanje nedostataka dala vremena do rujna.
