Koncem prošlog tjedan u Gračacu je održana javna rasprava o Ciljnim izmjenama i dopunama prostornog plana Općine i Strateškoj studiji o utjecaju na okoliš spomenutih izmjena PP-a uređenja općine Gračac. Stanovnici gračačkog područja, ozbiljno ugroženog golemom koncentracijom postojećih i planiranjem postavljanja novih vjetroelektrana, pri čemu se ne vodi računa o interesima i kvaliteti života ono malo preostalih mještana, dobili su priliku kazati sve što ih muči ili oko čega imaju dvojbe i strahove. Ali, odgovore nisu dobili… Nakon održane javne rasprave, s priopćenjem za javnost oglasila se aktivistkinja Gordana Cuissot Labus iz udruge Eko Čuvarkuća, Velika Popina, naselja koje je već prekapacitirano vjetroelektranama, a u planu su i nove…
Okupljenim mještanima obratili su se predstavnici upravnog odjela Općine Gračac te izrađivači studije, predstavnici tvrtke IRES ekologija koji su prezentirali studiju utjecaja na okoliš Ciljnih izmjena i dopuna PP-a. Bila je to tek podloga za burnu raspravu koja je potom krenula.
Mještani su „izrazili duboku zabrinutost zbog nedovoljne obaviještenosti o održavanju javne rasprave o ovako važnim temama”, i prigovorili Općini da je obavijest stavila u zakutak na svom službenom internetskom portalu i nije se potrudila obavijest učiniti dostupnom širem krugu građana.
Nositelj izrade je obavijest stavio na oglasnu ploču Općine, na službeni internetski portal i u Zadarski list, preciziraju iz udruge Eko Čuvarkuća.
Građani su otvoreno izražavali frustriranost nebrigom o okolišu kojoj svjedoče, a povod za takve reakcije je bila najava proširenja ribnjaka u Donjoj Suvaji kroz izmjene i dopune PP-a, u kojima se navodi da se planira povećanje kapaciteta s 50 na 300 tona kalifornijske pastrve i lososa iz uzgoja u bazenima kojima se dodaje sol, a ribnjaci se nalaze u neposrednoj blizini Vrela Une.
„Stanovnici svoju uznemirenost opravdavaju činjenicom da u Gračacu već postoji jedan pogon za preradu ribe, ostaci se zakapaju u zemlju, a otpadne vode izlijevaju u rijeku Otuću, što osim neugodnih mirisa izaziva i zagađenja. Nema pročišćivača niti reakcija institucija te su stanovnici pitali prisutne izrađivače studije tko će i da li će kontrolirati stanje nakon izgradnje objekata i realiziranih planiranih projekata, jednom kada oni budu u funkciji.”
Problem je, isticali su, što nikakve prijave građana inspekcijama ne urode plodom.
Iz IRES ekologije ( izrađivač studije ) odmah su se ogradili da se ta pitanja ne odnose na studiju.
Građani nisu krili da se osjećaju iznevjereno, jer su, navodi u priopćenju Gordana Cuissot Labus, pozvani na raspravu o Ciljnim izmjenama prostornog plana povezanim s tri projekta, a „ zapravo se istovremeno radi o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Općine u kojoj je navedeno ono što građani ne žele: povećanje kapaciteta vjetroparkova umjesto potpunog brisanja. Upravo prekobrojni vjetroparkovi na prostoru Općine izazvali su burnu raspravu.
Do sada su, naime, bile tri javne rasprave: krajem rujna i početkom listopada, a građani su potpisivali i peticiju protiv vjetroelektrana, na kojima su iskazali interes da se područje Općine Gračac izuzme od daljnjeg postavljanja vjetroagregata i devastacije vrijednog krajolika. Vjetroagregati se nalaze upravo na ekološki najvrjednijim područjima pod zaštitom Nature 2000. Međutim, kako im je i potvrđeno od predstavnika Odjela za prostorno planiranje Zadarske županije, površine planirane za postavljanje vjetroelektrana ostale su, unatoč otporu i prosvjedu stanovnika, iste!
„Stanovnicima je nerazumljivo inzistiranje Općine da se i dalje šire takvi projekti iako je javnost iskazala svoj stav, a u tome su ih podržale različite strukture uključujući i Dušicu Radojčić predsjednicu Saborskog odbora za zaštitu okoliša, te široka platforma udruga za zaštitu okoliša i brojne druge institucije. Posebno je štetna ugroza vodnih tokova kojima se napaja ovo područje i područje Grada Zadra”, apostrofira u priopćenju Cuissot Labus.
Načelnik Općine Gračac, Goran Đakić, na javnu raspravu nije došao, iako je dosad javno zastupao mišljenje da je na gračačkom području već dovoljan broj vjetroelektrana i suglasio se s građanima da se više nijedna jedina VE ne instalira ovdje, a čak je potpisao i peticiju građanske inicijative protiv postavljanja novih VE. A sada potpisuje odluke koje su temelj za donošenje Ciljnih izmjena prostornog plana sa Strateškom studijom utjecaja na okoliš!?
Ne misle samo stanovnici Općine Gračac da je vjetroelektrana na ovom prostoru već previše, isto mišljenje zastupa i struka.
„Dobiva se dojam da se na razini Županije deklarativno najavljuje prestanak daljnje izgradnje vjetroparkova ali se nekim nejasnim zakulisnim kanalima pokušava podmetnuti njihovo daljnje postavljanje. Stanovnike zabrinjavaja ovo zakulisno tj. nejavno poticanje gradnje vjetroelektrana jer se u medijima i javnim glasilima spominju moćni investitori koji u zadnjih nekoliko mjeseci ulažu velika sredstva u novoosnovana poduzeća za trgovinu električnom energijom kroz vjetroelektrane na području Općine Gračac”, upozorava se priopćenjem.
Predstavnicima županijskog odjela za prostorno planiranje građani su postavili pitanje zašto se prešućuje važne činjenice vezane za snagu vjetroelektrana, jer je prema prostornom planu u Strateškoj studiji snaga vjetroagregata do 20 megawata u nadležnosti Županije, a onih od 30 megawata u nadležnosti države.
Za to pitanje predstavnici upravnog odjela Općine odgovornost prebacuju na županiju u čijoj su nadležnosti Ciljne izmjene i Strateška studija, a župnija će za VE veće snage odgovornost prenijeti na ministarstva i državu. Iz Općine se pravdaju obvezom usklađivanja sa županijskim prostornim planom sukladno Zakonu o prostornom planiranju iz 2017. i 2019. A iako je od 1. siječnja ove godine na snagu stupio skup novih zakona o gradnji, pa tako i novi Zakon o prostornom planiranju, on se potpuno ignorira, tvrde iz Eko Čuvarkuće, pa se stanovnici pitaju koji je pravi razlog usklađivanja s nečim što više i nije na snazi.
Tijekom rasprave nitko ni od izrađivača studije utjecaja na okoliš niti od Nositelja izrade Strateške studije nije se osvrnuo na postojanje izvora i trasa postojećih vodovoda na prostoru planiranih vjetroelektrana. Građane posebno zanima zašto općina Gračac još uvijek nije ispunila zakonsku obvezu i donijela odluku o zonama sanitarne zaštite postojećih izvorišta, a što je bila dužna i kroz plansku dokumentaciju.
„Općina Gračac ne pristupa zaštiti podzemnih voda a samim time i izvorišta koji se prihranjuju tim vodama, pa stanovnici ističu da se to ne može olako prebaciti na teret Hrvatskih voda. Izrađivačima studije prigovaraju da Ciljanim izmjenama i dopunama prostornog plana Općine Gračac nisu obrađeni kumulativni učinci vezani za projekte smještanja poslovne zone na novu lokaciju u Deringaju, heliodroma i aerodroma za male avione u Deringaju te da su zanemarili prekogranične utjecaje projekta ribnjaka u Donjoj Suvaji uz rijeku Unu, u blizini granice sa BiH. Prisutne na javnoj raspravi posebno je zabrinula činjenica da se u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš ciljnih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja nalaze i područja za golf”, kaže se u priopćenju te objašnjava:
„Građani su se usprotivili postavljanju golf igrališta na krškom terenu za koja bi se provodile mjere održavanja travnatih površina sredstvima i metodama koje su u potpunoj suprotnosti sa zaštitom ekoloških područja na kojima se nalaze brojni vodotokovi i koja su vodospremnici cijelog jednog velikog područja Like i Dalmacije”, ističe se u priopćenju i najavljuju daljnji upravni postupci kojima se građani kane suprotstaviti namjerama investitora i prostornim planovima Općine Gračac.
Usput, tek da podsjetimo, općina Gračac je u obruču od čak 163 vjetroagregata, uz postojeće, čak tri nove vjetroelektrane se planiraju ( VE Ljut, VE Vučipolje i VE Otrić ), pri čemu samo Ljut sa snagom od čak 300 MW! Sva pitanja stanovnika gračačkog područja u pravilu ostaju bez odgovora, njihovo mišljenje i njihovi interesi nikome nisu važni, ni lokalnoj vlasti ni županiji ni državi. A ovdje se, kako tvrde iz Eko Čuvarkuće, više ne vodi samo bitka za okoliš, nego i bitka za vodu!
