Balthazargradsko kupalište na riječkoj plaži Grčevo jedan je od devet spomenika za budućnost, trajnih umjetničkih radova i skulptura koje Europska prijestolnica kulture 2020. postavlja diljem Kvarnera na budućoj kulturno-turističkoj ruti nazvanoj Lungomare Art.
Umjetnička intervencija na plaži Grčevo sastoji se iz dva dijela – čelične skulpture i interaktivne igre na centralnom betonskom platou. Izgledom i specifičnim otvorima skulptura mami posjetitelja da gleda kroz nju, a nakon što određeni dijelovi platoa dođu u kontakt s vodom pojavljuju se natpisi. Petnaest natpisa ispisano je hidrofobnom impregnacijom za beton koja se aktivira u kontaktu s vodom, a neočekivani natpisi navode posjetitelja na akciju i promatranje okoline odnosno obraćanje pozornosti na određene pojave i objekte s plaže.
Rad je prožet nastajanjem i nestajanjem, vidljivošću i nevidljivošću, pozitivima i negativima. Pozicioniranjem otvora na skulpturi percepcija i doživljaj okoline se mijenjaju i poprimaju novu dimenziju. Otvor lampe dobiva puni smisao pri zalasku sunca, u trenutku kada nebo poprima različite nijanse ružičaste, narančaste i crvene boje – lampa ‘zasvijetli’. Čaša u odnosu na horizont koji je kroz nju vidljiv gradi sliku njezine ispunjenosti nebom i more. Taj prizor promatraču priziva misao ‘je li čaša na pola puna ili prazna?’, a omjeri su promjenjivi s obzirom na točku gledišta.
Intervencija se referira na profesora Balthazara, junaka popularne animirane serije u kojoj je Zagrebačkoj školi crtanog filma Rijeka poslužila kao predložak za Balthazargrad. Baš kao što je junak animirane serije mudro nastojao poboljšati život svojih prijatelja te riješiti manje i veće probleme u zajednici pomoću čarobnog stroja koji je sam izumio, tako i četiri studentice Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci svojim radom nastoje pridonijeti razvoju tog za zajednicu značajnog riječkog prostora. One su Antonela Brenko, Klara Dujmović, Katarina Kožul i Gea Rajić, autorice Balthazargradskog kupališta koje stvaraju pod mentorstvom riječkog vizualnog umjetnika Igora Eškinje.
Foto: Tanja Kanazir
Referira se intervencija i na lokaciju, plažu Grčevo poznatu još i kao Pajol ili Šestica, malu plažu s pogledom na dokove Remontnog brodogradilišta Viktor Lenac. Rijeka je, znamo, grad bogate industrijske tradicije koji se ne uklapa u uobičajenu sliku pitoresknog turističkog ljetovališta na obalama plavog mora. S naglim rastom grada lučki i tvornički kompleksi izmiješali su se s arhitekturom stambenih naselja i prostorima namijenjenima odmoru i zabavi pa su u tom kontekstu na najmanje očekivanim lokacijama niknule i mnoge male plaže.
Foto: Kristijan Vučković
Nadomak brodovima koji se renoviraju na Grčevu se nalazi zajednica ljudi kojima ta lokacija nije samo mjesto za kupanje. Ta plaža, kao i ostale slične plaže u Rijeci, javni je prostor i okupljalište, forum za rasprave i kulturne događaje, kafić i sportski kutak – mjesto na kojemu se grade pojedinačni odnosi i zajednica te jača njihova prisutnost u prostoru. Balthazargradsko kupalište od 28. lipnja postaje sastavni dio plaže i daje se javnosti na slobodno korištenje.
