Hrvatska je trenutačno 59. zemlja na svijetu po Svjetskom indeksu slobode tiska 2020., kojega su priredili Reporteri bez granica (RSF), međunarodna organizacija koja se bavi praćenju medijskih sloboda u svijetu. Hrvatska se tu smjestila iza Nigera i Bosne i Hercegovine. Na toplisti po slobodi medija je najslobodnija Norveška, a najneslobodnija, na 180. mjestu, Sjeverna Koreja. No položaj Hvatske na ovoj listi nije najbitnija informacija, nego zaključak RSF-a kako bi ‘naredno desetljeće biti presudno za budućnost novinarstva, pri čemu aktualna pandemija Covida-19 dodatno naglašava i pojačava brojne krize koje prijete pravima na slobodno izvještavanje, te neovisnom, pluralističkom i pouzdanom informiranju.’
Netom objavljeno izdanje Indeksa za 2020. godinu , koje svake godine procjenjuje stanje u novinarstvu, medijskim slobodama i prilike u kojima rade novinari u 180 zemalja, sugerira da će sljedećih deset godina biti najvažnije za slobodu tiska zbog konvergencijskih kriza koje utječu na budućnost novinarstva: geopolitičke krize (zbog agresivnih autoritarnih režima), tehnološke krize (zbog nedostatka demokratskih jamstava), demokratske krize (zbog polarizacije i represivne politike), kriza povjerenja (zbog sumnje i čak mržnje prema medijima) i ekonomskih kriza (dodatno osiromašenje kvalitetnog novinarstva).
Suzbijanje sloboda medija i pandemija su povezani
-Pandemija coronavirusa ilustrira negativne čimbenike koji ugrožavaju pravo na pouzdano informiranje i samo je pogoršavajući faktor. Kako će izgledati sloboda informiranja, pluralizam i pouzdanost 2030. godine? Odgovor na to pitanje utvrđuje se danas. Ulazimo u odlučujuće desetljeće za novinarstvo povezano s krizama koje utječu na njegovu budućnost – rekao je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire.
Christophe Deloire, čelnik FSF-a (foto Facebook)
Naime, postoji jasna povezanost između suzbijanja medijske slobode kao odgovora na pandemiju koronavirusa i položaja neke zemlje u ovogodišnjem indeksu slobode tiska, kažu u RSF-u.
-I Kina (177.) i Iran (na 173. mjestu) uvelike su cenzurirali svoje velike epidemije koronavirusa. U Iraku (na 162.) vlasti su oduzele Reutersu dozvolu za rad na tri mjeseca nakon što su objavili priču u kojoj su ispitivali službene brojke oko epidemije coronavirusa. Čak je i u Europi, mađarski premijer Viktor Orbán (na 89. mjestu), usvojio ‘zakon o koronavirusu’ s kaznama do pet godina zatvora zbog lažnih podataka, što je potpuno nerazmjerna i prisilna mjera – navode u RSF-u.
No najgore je što građani, tj. konzumenti medija ne shvaćaju u dovoljnoj mjeri svoju moć, odnosno koliko je važno da se ne dopusti provođenje rekstriktivnih mjera prema medijima koje vlade brojnih zemalja donose pod izgovorom ‘očuvanja javnog zdravstva’.
‘Ljudi dobre volje se moraju izboriti za novinare’
-Javna zdravstvena kriza pruža autoritarnim vladama priliku da provedu zloglasnu„ šok doktrinu “, da iskoriste činjenicu da je politika na čekanju, da je javnost šokirana i da protesti ne dolaze u obzir, a kako bi nametnuli mjere koje bi bilo nemoguće donijeti u normalnim vremenima. Kako ovo odlučujuće desetljeće ne bi bilo katastrofalno po slobode medija, ljudi dobre volje, ma tko bili, moraju se izboriti za novinare kako bi mogli ispuniti svoju ulogu trećih strana u društvu, što znači da moraju imati mogućnosti da svoj posao obavljaju neometano – dodao je Deloire.
Jedna od najistaknutijih kriza je geopolitička, a koju proizvode čelnici diktatorskih, autoritarnih ili populističkih režima koji ulažu napore da suzbiju informacije i nametnu svoje vizije svijeta bez pluralizma i neovisnog novinarstva, tvrde.
-Nepostojanje odgovarajuće regulacije u eri digitalizirane i globalizirane komunikacije stvorilo je informacijski kaos. Propaganda, oglašavanje, glasine i novinarstvo u izravnoj su konkurenciji. Rastuća zbrka između komercijalnog, političkog i uređivačkog sadržaja destabilizirala je demokratska jamstva slobode mišljenja i izražavanja. To potiče donošenje opasnih zakona koji pod izgovorom ograničavanja širenja lažnih vijesti olakšavaju strože suzbijanje neovisnog i kritičkog novinarstva. Poput Singapura, Benin je uspostavio novi zakon koji bi se trebao boriti protiv dezinformacija i cyber kriminala, ali koji se može koristiti za proizvoljno ograničavanje slobode informiranja. Pandemija je pojačala širenje glasina i lažnih vijesti jednako brzo kao i sam virus – ističu u RSF-u.
‘Trump i Bolsonaro potiču mržnju prema novinarima’
Prethodna dva izdanja Svjetskog indeksa slobode tiska odražavala su krizu uzrokovanu sve većim neprijateljstvom i čak mržnjom prema novinarima, a ta se kriza sada pogoršala. To je rezultiralo ozbiljnijim i učestalijim fizičkim nasiljima, a samim tim i neviđenom razinom straha u nekim zemljama. Vodeći političari i oni koji su im bliski nastavljaju otvoreno poticati mržnju prema novinarima. Demokratski izabrani predsjednici dviju zemalja, Donald Trump u Sjedinjenim Američkim Državama i Jair Bolsonaro u Brazilu nastavljaju osporavati medije i potiču mržnju prema novinarima u svojim zemljama (opširnije analize po svjetskim regijama).
Indeks medijskih sloboda, Hrvatska na 54. mjestu (printscreen RSF)
Nepovjerenje u medije za koje se sumnja da emitiraju ili objavljuju vijesti onečišćene nepouzdanim informacijama i dalje raste. Prema Edelman Trust Barometeru, koji proučava povjerenje javnosti u institucije, 57% ispitanika u posljednjem međunarodnom istraživanju smatra da su mediji koje koriste bili kontaminirani nepouzdanim informacijama. Potkopani ovom krizom povjerenja, novinari postaju meta gnjeva javnosti tijekom velikih uličnih prosvjeda koji se održavaju u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Irak, Libanon, Čile, Boliviju i Ekvador, kao i u Francuskoj, gdje su novinari pak bili i žrtve policijskog nasilja.
Dakako, iz opširnih RSF-ovih izvješća nije izuzeta ni Hrvatska, za koju smo i sami dovoljno svjesni kako već godinama prolazi teško razdoblje u kojem su zabilježene nebrojene tužbe moćnika protiv novinara zbog ‘klevećenja’, otpuštanje medijskih djelatnika, sustavno zanemarivanje neovisnih i neprofitnih medija, a koje posljednjih mjeseci kulminira i sve većom ugrozom slobodnih novinara i honorarnih novinara usljed krize zbog covid-19 pandemije. Upravo zbog nove krize koja pogađa novinarstvo u Hrvatskoj danas su Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske održali još jednu konferenciju za medije na kojoj su ponovili svoje zahtjeve Vladi RH da odmah pomogne medijima u Hrvatskoj, a kako bi omogućili građanima Hrvatske objektivno i profesionalno informiranje koje je posebno važno u kriznim vremenima poput onih u kima upravo živimo, što su odavno prepoznali u drugim europskim državama, primjerice u Njemačkoj, Danskoj i drugdje.
RFS o Hrvatskoj
-U osvrtu na Hrvatsku, RFS ističe da su novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine često izloženi maltretiranju. Također se navodi da je kleveta kazneno djelo i da je vrijeđanje “republike, njezinog znakovlja, himne ili zastave” kažnjivo do tri godine zatvora. Još gore, piše RFS, “ponižavajući” medijski sadržaj predstavlja kazneno djelo od 2013. Nastavlja se i miješanje vlade u rad javne Hrvatske radiotelevizije (HRT), a uprava HRT-a sudski goni zaposlenike koji su se žalili na taj problem te je otišla tako daleko da je podigla tužbu protiv HND-a. U međuvremenu, fizički napadi i kibernetičko nasilje su i dalje jedni od glavnih problema za hrvatske novinare, bez ijedne reakcije vlast, zaključuje RFS – kako javlja HINA.
Arhiva: Plakat za okrugli stol ‘Novinarstvo pred sudom’
Sa sjedištem u Parizu, Reporteri bez granica (RSF) su neovisna nevladina organizacija koja ima status konzultanata s Ujedinjenim narodima, UNESCO-om, Vijećem Europe i Međunarodnom organizacijom frankofonije (OIF). Njezini uredi u deset gradova, uključujući Bruxelles, Washington, Berlin, Tunis, Rio de Janeiro i Stockholm, i mreža dopisnika u 130 zemalja daju RSF-u mogućnost mobilizacije potpore medijima, poticanje vlada i utjecaj na terenu i u ministarstvima i na područjima na kojima se izrađuju medijski i internetski standardi i zakoni.
Osnovan od četiri novinara u južnom francuskom gradu Montpellieru 1985., RSF je sada jedna od vodećih svjetskih nevladinih organizacija u obrani i promicanju slobode informacija.
Otpor suzbijanju sloboda ili diktature
-Sloboda informiranja temeljna je u svakoj demokraciji, ali gotovo polovica svjetskog stanovništva nema pristup slobodno izvještavanim vijestima i informacijama. Sloboda izražavanja i informiranja je prva i najvažnija sloboda. Kako se možemo boriti protiv zločina nad civilima, boriti se protiv tragedije djece-vojnika, braniti prava žena ili braniti naše okruženje ako novinari nisu slobodni izvještavati o činjenicama, skrenuti pažnju na zlostavljanja i apelirati na savjest javnosti? Postoje zemlje u kojima su mučitelji prestali mučiti kad su mediji počeli govoriti o njima, a korumpirani političari odustali su od sjenovitih praksi kada su istraživački novinari objavili kompromitirajuće informacije – pojašjavaju svoju svrhu i zadaću u RSF-u.
Foto RSF
Njihovo djelovanje, ali i neustrašivo i objektivno djelovanje novinara diljem svijeta bit će ključni u ovom razdoblju, a kako se ne bi desilo da slobode medija 2020. i sljedećih godina 21. stoljeća budu drastično umanjene usljed donošenja mjera cenzuriranja i ograničavanja informiranja, a sve zbog perfidnog izgovora o očuvanju sigurnosti i zdravlja stanovništva.
Ipak, zadnju riječ imaju svi građani koji svojim snažnim otporom moraju onemogućiti takve manipulacije i moguća ograničenja sloboda informiranja, a koja su, kao što je to pokazala tužna povijest ljudske civilizacije, u kratkom roku znale dovesti do primjera tragičnih diktatura, strahovlada i najgorih događaja u historiji čovječanstva.
Arhiva: Novinarski dom – novinarski prosvjed (foto TRIS/G.Šimac)
