Na stari problem prevelikog broja gradova, općina i županija, rascjepkanog teritorijalnog nam ustroja, koji u izvanrednim okolnostima koronavirusne krize i pripadajućeg treniranja strogoće dobiva obrise groteske, ukazala je Marijana Puljak, čelnica stranke Pametno i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća. Podsjetila je i na rješenje što ga je prije pet godina predložila geografska struka – teritorijalnu reorganizaciju na pet regija i 123 urbana centra.
-Prijatelj nam čeka ispred jedne općine na Braču propusnicu za otići do Supetra u spizu! Sad se i praktično pokazuje kolika je glupost imati 556 općina i gradova te 21 županiju. To je jednostavno nefunkcionalno i služi samo gomilanju kadra po svim tim općinskim službama. Treba nam teritorijalna reorganizacija države, na primjer pet regija i 123 urbana centra, kakvu godinama zagovaraju stručnjaci. To bi za tri puta smanjilo broj načelnika, gradonačelnika, zamjenika, političara u vijećima i skupštinama – reagirala je Marijana Puljak na svom Facebook profilu, opisujući samo jednu od mnogih apsurdnih situacija koje je u maloj zemlji sa velikim brojem administrativnih jedinica u jeku zahuktalog koronavirusnog ratnog stanja stvorila provedba Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka.
Apsurdnu situaciju u izazovnim vremenima naslovila je Puljak lekcijom koju Hrvatska uči težim putem i priloženom infografikom podsjetila kako je geografska struka prije pet godina predložila novi ustroj. U tom bi ustroju u pet regija i 123 urbana centra plaće primalo manje od 400 političkih čelnika i zamjenika i bilo manje od 3.500 političkih mandata, dok u ovom postojećem čelnika i zamjenika ima više od 1.000, a mandata plaćenih iz proračuna oko 10.000. U izazovnim vremenima kada stručnost ponovno dobiva na važnosti, red je spomenuti da kada govorimo o prijedlogu geografske struke citiramo rad Urbani sustav kao osnova nove upravno-teritorijalne podjele Hrvatske, autora Aleksandra Toskića i Dražena Njegača sa Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prijedlog nove upravno teritorijalne organizacije stručnjaci su utemeljili na pretpostavci da funkcionalno najznačajnija naselja (gradovi i veći centri rada) i njihova gravitacijska područja moraju i na lokalnoj i na regionalnoj razini činiti osnovu formiranja upravno-teritorijalnih jedinica. Kaže struka da se na taj način osigurava efikasnija organizacija funkcija uprave i lokalne samouprave jer su to, u pravilu, najdostupnija naselja u prostoru. Govore o 123 urbana centra koja bi okupila oko sebe okolna naselja i bila dovoljno ekonomski snažna za uspješno funkcioniranje lokalne samouprave i autonomno planiranje razvoja, o pet regija i raspodjeli temeljnih funkcija između 17 regionalnih centara. Predstavili su svoj prijedlog i na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje su iznijeli podatak da se prosječni grad ili općina u Hrvatskoj prostiru na stotinjak četvornih kilometara i imaju 7.700 stanovnika što je jasan pokazatelj preusitnjenosti.
Evo prilike da Hrvatska nauči još jednu lekciju makar i težim putem i ne razbacuje se u nadolazećoj recesiji novcem kojeg neće biti niti za važnije za potrebe. Ili je važnija preraspodjela fotelja i, kako smo ga ono zvali prije koronavirusnog ratnog stanja, uhljebljivanje stranačkih kadrova i iscrtavanje administrativnih jedinica po stranačkom ključu i u interesu pojedinaca umjesto interesa države i njezinih građana?
