Spektakularnom, bučnom i vizualno atraktivnom Operom industriale uprizorenom na gatovima, rivama i lukobranima, Rijeka je sinoć podsjetila i Hrvatsku i Europu na svoju burnu prošlost i temeljne vrijednosti koje živi i njeguje – toleranciju, antifašizam, slobodu i poštovanje prema snazi radnika. Avangardni performans među dizalicama i kontejnerima, u kojem nije manjkalo iskri ni brusilica, bio je centralni dio cjelodnevnog programa otvorenja godine u kojoj je kvarnerska Luka različitosti postala Europska prijestolnica kulture.
‘E questo è il fiore del partigiano, bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao, questo è il fiore del partigiano, morto per la libertà’, orilo se sinoć riječkom lukom u frenetičnoj i bučnoj završnici Opere industriale. Antifašističkom pjesmom talijanskih partizana, u psihodeličnoj rokerskoj izvedbi ansambla riječkih gitarista, bubnjara i mješovitih zborova, uz hipnotičku zvonjavu tradicijskih zvončara i publike opremljene tisućama zvona, ukazala je Rijeka svima koji su zaboravili na slobodu koju Europa živi posljednjih 75 godina od pobjede nad fašizmom.
Foto: Rijeka 2020
Svjetlosnim instalacijama i velikim slovima na kontejnerima i zidovima ispisivale su se poruke: AJMO RIJEKA; FORZA FIUME; LUKA RAZLIČITOSTI; TOLERANCIJA, POŠTOVANJE, SUŽIVOT, MIR, ANTIFAŠIZAM, UMJETNOST, EUROPA, KULTURA, a voditelj i narator Zoran Prodanović Prlja koji je nabrajao bitne točke iz povijesti grada zapalio je bengalku i vikao publici da bude još bučnija.
Foto: Rijeka 2020
Luka, snažna identitetska točka grada i simbol moderne i otvorene Rijeke, pretvorena je sinoć u golemu pozornicu, sa središnjom binom na De Franceschijevom gatu i uz sudjelovanje izvođača sa još nekoliko lokacija uključujući i bubnjare na krovu obližnje robne kuće. Spektakl svjetlosnih efekata, industrijske, avangardne i rokerske buke uživo je pratilo i u njemu sudjelovalo nekoliko desetaka tisuća ljudi.
Foto: Rijeka 2020
Samo na središnjoj pozornici nastupilo je 130 izvođača, među njima i Damir Bartol Indoš sa Kućom ekstremnog glazbenog kazališta i Rumoristima na neobičnim šahtofonima te finski zbor vrištećih muškaraca Mieskuoro Huutajat koji je vičući izveo himne svih država pod kojima je Rijeka postojala u proteklih stotinu godina, pa i mnogima omraženu jugoslavensku ‘Hej Slaveni’.
Foto: Rijeka 2020
Autori glazbenog predloška su riječki glazbenici Josip Maršić i Zoran Medved, poznati u Rijeci i kao umjetnički dvojac JMZM, djelo je orkestrirao i izvedbom dirigirao maestro Frano Đurović, a režiju bučnog i atraktivnog lučkog spektakla potpisuje Dalibor Matanić.
Foto: Rijeka 2020
Citatima Janka Polića Kamova odana je počast tom najvećem riječkom avangardnom pjesniku, dramatičaru i pripovjedaču, na velikoj pozornici pjevao je i zbor Jeka Primorja, a u izvedbi je u trlišima sudjelovao i radnički orkestar brusilica. U perfomansu kojim je Rijeka simbolički i s neskrivenim ponosom izrazila poštovanje prema snazi radnika koji su je gradili i učinili modernim gradom frcale su iskre sa lučkih dizalica. U Operi industriale lukom je brodilo dvadesetak brodica, bilo je na kraju vatrometa, padala je i poslovična riječka kiša, ali sudeći prema razdraganim izrazima sreće, zadovoljstva i ponosa na licima, publici nije pretjerano smetala.
Foto: Rijeka 2020
Rijeka je Operom industriale podsjetila na svoju različitost, dala do znanja koje vrijednosti njeguje i zastupa, pokazala koje poruke želi poslati Hrvatskoj, Europi i svijetu i odala počast svojim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji.
Foto: Rijeka 2020
Ako je vjerovati Ivanu Šararu, riječkom gradskom pročelniku za kulturu i nekadašnjem članu Leta 3, svjedočili smo jučer slavlju rađanja jednog novog grada i poslije sinoćnje izvedbe više ništa neće biti isto. Čovjek je presretan što nisu priredili kulturnu i urednu manifestaciju nego pokazali stvarno ono što Rijeka jest, a kaže i da se jedinstveni spektakl kakvog ovdašnja kultura do jučer nije proizvela i nije mogao dogoditi nigdje drugdje nego u Riječkoj luci, među grubošću i mehaničkim silama koje su stvarale grad.
Foto: Rijeka 2020
Uredna manifestacija za visoke uzvanike, uz pokoju riječku provokaciju, poruku uključivosti i neobičnost poput voditelja transvestita, priređena je u HNK Ivana pl. Zajca. Službeno preuzimanje titule proslavljeno je uz govorancije političara i stihove ‘Za mir, za mir!’ umjesto ‘U boj, u boj!, u prepjevu finala Zajčeve opere ‘Nikola Šubić Zrinjski’.
Foto: Rijeka 2020
Na scenu se na tom protokolarnom i službenom otvorenju popela i Emina Višnić, direktorica EPK Rijeka, odjevena u kreaciju kojom je, stršeći joj iz ramena, dominirala lučka dizalica. Rekla je uzvanicima da su se trudili biti hrabri, pobjeđivati strah i odolijevati zovu komforne linije manjeg otpora, svjesni da nastupaju na europskoj pozornici i težili biti ambiciozni i relevantni ne samo za ljude svog kraja, već i za svijet mimo granica prostora u kojem se osjećaju sigurno.
Foto: Rijeka 2020
