Prošla 2019. godina bila je peta u nizu izuzetno toplih godina i druga globalno najtoplija godina ikada, a u Europi najtoplija. Pokazuju to danas objavljeni podaci službe za upravljanje klimatskim promjenama Copernicus programa Europske unije koji zajedno sa službom za nadzor atmosfere izvještava i o rastu koncentracije CO2 u atmosferi. Ti podaci pružaju prvu cjelovitu globalnu sliku temperatura i razina C02 u prošloj godini, a u skladu su sa predviđanjima Svjetske meteorološke organizacije koja je procijenila kako će 2019. vjerojatno biti druga ili treća najtoplija zabilježena godina i u skladu s njihovim i naznakama Global Carbon Projecta kako atmosferska koncentracija CO2 nastavlja rasti.
Copernicusovi podaci pokazuju da je posljednjih pet godina bilo najtoplijih ikad zabilježenih, sa 2019. kao drugom najtoplijom te minulim desetljećem kao najtoplijim od kada je mjerenja. Brojke govore da je 2019. bila skoro 0.6 °C toplija nego prosjek od 1981.-2010 i da je prosječna temperatura posljednjih pet godina bila između 1.1. i 1.2. °C više nego na predindustrijskoj razini definiranoj od strane Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Podaci pokazuju i da je Europa doživjela svoju najtopliju kalendarsku godinu ikad zabilježenu, malo iznad 2014., 2015. i 2018. te da prema satelitskim mjerenjima globalnih atmosferskih koncentracija C02 nastavlja rasti u 2019. za 2.3 ± 0.8 ppm-a.
-2019. je bila još jedna iznimno topla godina, točnije druga globalno najtoplija godina prema našim podacima, pri čemu su mnogi pojedinačni mjeseci oborili rekorde. Temperaturni podaci za 2019. godinu je prvi potpuni set za objavu koji uključuje godišnje anomalije i globalna polja u prosjeku. To je moguće jer smo operativni program koji obrađuje milijune kopnenih, morskih, zračnih i satelitskih promatranja dnevno. Najsuvremeniji računalni model koristi se za objedinjavanje svih promatranja, na sličan način na koji se vrši i predviđanje vremena – izjavio je povodom objave podataka Carlo Buontempo, voditelj Copernicus službe za klimatske promjene.
Činjenica da su posljednjih pet godina najtoplijih pet ikad zabilježenih alarmantan je znak.
-Jedan ili više toplijih mjeseci može biti zabrinjavajuće, no ne predstavlja klimatski trend jer mjesečna odstupanja temperature variraju, a neke regije se na neko vrijeme mogu pokazati ispod prosjeka. Svakodnevno izrađujemo podatke s potpunom globalnom pokrivenošću temperature te na mjesečnoj i godišnjoj bazi objavljujemo sažetke temeljene na tim podacima koji trenutno sežu do 1979. Za utvrđivanje mogućih dugoročnih trendova povezanih s klimatskim promjenama promatranja koja datiraju u prošlost su neprocjenjiva. Stoga uspoređujemo naše podatke s podacima koji sežu iz predindustrijskog razdoblja kako bi utvrdili te dugoročne klimatske trendove – komentira Jean-Noël Thépaut, direktor ECMWF Copernicusa.
Najveće zagrijavanje u usporedbi s prosjekom 1981.-2010. dogodilo se na Aljasci i drugim velikim dijelovima Arktika. Većina Zemlje bila je toplija od prosjeka, posebno istočna i južna Europa, južna Afrika i Australija, dok su središnja i jugoistočna Kanada doživjele ispodprosječne godišnje temperature. U Europi su sva godišnja doba bila toplija no inače, a ljeto i jesen četvrta najtoplije zabilježena. Niti jedna sezona nije bila rekordna u pogledu prosječne temperature, ali Europa je ipak zabilježila svoju najtopliju kalendarsku godinu.