Svake godine sve je malobrojnija skupina uvjerenih antifašista koji dolaze 22. svibnja u Spomen park na Šubićevcu kako bi komemorirali godišnjicu strijeljanja Rade Končara i rodoljuba, položili vijence i cvijeće na njihovom stratištu. Spomen-park je, inače, u obnovi, a na kamenim pločama postavljenim u čast palih rodoljuba još se vide tragovi iscrtanih crnih svastika. Nedavno ih je samoinicijativno pokušao ukloniti šef šibensko-kninskog SDP-a Joško Šupe, ali i dalje se naziru njihovi tragovi. Policija je, kako saznajemo, podigla prijave protiv NN počinitelja…
Uz šibenske, tradicionalno su na Šubićevac došli i splitsko-dalmatinski antifašisti te malobrojna rodbina strijeljanih. Komemoraciji se u ime Grada Šibenika odazvao dogradonačelnik Danijel Mileta.
U ime splitske udruge antifašista, sudionike skupa na pijetet palim rodoljubima pozvao je Josip Milat, koji je prozvao aktualnu hrvatsku vlast koja tvrdi da je antifašizam prošlost i sustavno se trudi izjednačiti ga s komunizmom i totalitarizmom. S druge strane, pak, rekao je Milat, sve više oživljavaju neofašističke snage koje državni vrh tolerira, i na koje gleda blagonaklono. Ali, “no pasaran”, poručio je iz Šibenika Milat.
Podsjećajući sudionike komemoracije da je upravo na stratištu na Šubićevcu, tijekom svibnja, kolovoza i listopada 1941. strijeljano 43 antifašista i rodoljuba, čelnik šibenske Udruge antifašista ,Zoran Restović, je kazao:
-Ali, nisu samo oni bili žrtve fašista, nacista, četnika i ustaša. Ukupno su 729 građana zločinci strijeljali, objesili ili zaklali samo zbog toga što su simpatizirali Narodno oslobodilački pokret ili bili njegovi učesnici. Za više od 400 njih danas nema ni spomena. Ploče na kojima su bila njihova imena su skinute ili razbijene. Sadašnjim tumačima povijesti oni su najveći trn u oku. Borce koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu proglašavaju zločincima, sam naziv partizan postaje nepoželjan, postaje sinonim za one druge. A ovih 729 ubijenih im je teško objasniti. Bili su krivi- rekao je Restović- samo zato što nisu bili kao i oni. Ubijali su ih i Nijemci i Talijani, kao i domaći fašisti – ustaše i četnici. Njih se neće sjećati ni Sabor ni Predsjednica, za njihovu komemoraciju neće se odvajati novac iz proračuna, ali za njihove krvnike hoće- kazat će Restović, aludirajući na saborsko pokrviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu.
–Među 3.612 partizana– nastavio je Restović- koji su poginuli u borbama protiv ustaša, četnika, bjelogardejaca i SS-ovaca, nakon kapitulacije Njemačke 9. svibnja 1945., bilo je i 92 iz šibenskog kraja. Kao da su njih ubili djeca i starci iz kolona, ili su se možda ubili međusobno, pa Predsjednica njima ne ostavlja cvijeće. Ostavlja onima koji su i nakon kapitulacije njihovih gospodara ubijali i vješali. I njih prikazuju kao nevine žrtve, jer nakon počinjenih zločina nisu imali mantije da mogu pobjeći kao i njihov vođe Ante Pavelić. Ali, laži i revizionizam su postali svakodnevica s kojom živimo- naglasio je šibenski antifašist- saborski zastupnici bez srama Dan oslobođenja Zagreba nazivaju danom pada Zagreba, prodaju Dalmacije talijanskim fašistima nazivaju međudržavnim sporazumom, kako bi im netko NDH smatrao državom. Pa zar se onda treba čuditi- ogorčeno će Restović- što je ovakvo mjesto pijeteta i spomena išarano i iscrtano kukastim križevima, ustaškim simbolima. Ne, ne treba se čuditi jer se već skoro 30 godina sva antifašistička povijest briše, izbacuje se iz knjiga i škola, o njoj se ne govori. Kako je iz generacijskog sjećanja još uvijek ne mogu izbrisati- kazao je- laži prezentiraju kao istine, a povijest im postaju dogme.
Restović je izrazio čuđenje da sve to ne smeta službenu politiku, ali ni policiju i DORH, a građanima postaje normalno vrijeđati antifašiste.
Ne možemo obećati- kazat će na kraju- da će se ploče s njihovim imenima vratiti, ne možemo obećati da će se spominjati na satovima povijesti, ne možemo obećati da će njihova stratišta obilaziti đaci, ne možemo obećati da će njihova djela biti inspiracija budućim generacijama, ali možemo obećati da ćemo ih se sjećati, da ćemo spomen na njih čuvati, da ćemo njihovu istinu braniti, da ćemo njihove snove snivati.
U tihoj koloni, sudionici komemoracije obišli su betonske stupove pred kojima su prije 77 godina strijeljani Rade Končar i drugovi, poklonili se njihovoj sjeni, te položili cvijeće i vijence na središnji spomenik palim antifašistima.
Spomen-par na Šubićevcu se obnavlja, a uz suradnju s Gradom Šibenikom dosad su obavljeni hortikulturni radovi i započela je zamjena devastiranih kamenih ploča na središnjoj stazi Parka za koju su antifašisti, u akciji , prikupili dosad dobrovoljnih priloga u iznosu od preko 30 tisuća kuna. Radovi bi trebali biti završeni do 12. kolovoza iduće godine za kada Restović najavljuje svečano otvaranje, uz koncert velikog francuskog glazbenika i ljevičara Manu Chaoa čiji je dolazak, sada već i potvrđen.
Zoran Restović – foto: Jozica Krnić
