Na čvrstim temeljima bogatog putničkog iskustva, veza i poznanstava u dalekim krajevima svijeta i prijateljstava sa mnogim putnicima i putopiscima, stvoren je Hrvatski klub putnika, po mnogočemu drugačija putnička agencija, izrasla iz ljubavi i strasti prema dalekim putovanjima, fokusirana na autentični doživljaj destinacije u koju se putuje. Prije poslovnog iskoraka u Šibeniku je pokrenut Croatian Travel Festival, a uhodani posao dalekih putovanja omogućio je Hrvatskom klubu putnika da u Dalmatinskoj zagori počinje polako razvijati ponudu avanturističkog turizma. O svemu tome razgovarali smo sa Nikolom Barakom, pokretačem i glavnim i odgovornim u cijeloj priči.
Po čemu je Hrvatski klub putnika drugačiji od ostalih turističkih agencija? Imam dojam da ljudima želiš približiti kako je to biti putnik, a ne turist u klasičnom smislu.
Ne želim pratiti što i kako radi konkurencija. Na putovanja nikad ne idemo sa grupom preko 25 osoba, svaku grupu detaljno pripremamo, odgovaramo 24 sata na sve komentare i poruke, pristup putnicima je topao i prijateljski, ljudi s nama uživaju. Dosta toga je individualno, znači da se ide sa grupom, a opet se mogu birati izleti na koje se želi ili ne želi ići. Svako putovanje analiziramo i sitne greške u procesu nastojimo eliminirati. Uvijek je, naravno, netko nezadovoljan nečim, ne možete svakoga usrećiti, ali mogu reći da je sigurno 95 posto ljudi zadovoljno. Kad vidite da se ljudi vrate sa osmijehom i da su i nakon tri godine još uvijek aktivne grupe ljudi na društvenim mrežama koji su zajedno bili na putu, onda znate da radite dobro. Iako putnici istraživači spavaju na svakakvim mjestima, meni je važno da je smještaj dobar i ne želim da je smještaj uopće tema na putu tako da putnici koji s nama putuju spavaju u hotelima sa četiri zvjezdice u središtima gradova. Ljudi nakon intenzivnog dana na putu žele doći u čistu i urednu sobu i otuširati se toplom vodom, to su uvjeti koje im moramo pružiti.
Foto: Hrvatski klub putnika
Koliko koštaju ta daleka putovanja i tko si to danas može priuštiti?
Sa Hrvatskim klubom putnika je od 2015. godine do danas putovalo oko dvije tisuće putnika, neki od njih i četiri ili pet puta. Naši putnici nam znaju reći – hoćemo sada na Madagaskar i mi im to organiziramo. Ljudima su najzanimljiviji Tajland i Kuba. Vraćamo u ponudu Argentinu i Brazil, imamo vrlo intenzivnu turu kroz Peru i Boliviju, uveli smo ove godine Filipine. Stalno moramo uvoditi nove ture jer tržište to traži. Ljudima skrenemo pažnju da će imati jaki tempo ali da će uživati. Mi se u Hrvatskoj bojimo ponuditi da ljudi u istom danu odu od Šibenika do Plitvica i natrag, a vani je normalno da budeš cijeli dan na izletu, voziš se četiri ili pet sati u jednom smjeru i vratiš se navečer u hotel. Cijene formiramo prema realnom stanju na terenu, ovisno o cijenama avionskog prijevoza, smještaja, vodiča, ulaznica, angažmana džipova i druge infrastrukture na putovanjima. Tanzanija je najskuplja, kreće se oko 17-18 tisuća kuna, skup je tamo angažman džipova, vodiča i ulaznice u nacionalne parkove, a 13 dana Tajlanda za 8600 kuna u hotelu od četiri zvjezdice mislim da si može priuštiti gotovo svatko u Hrvatskoj. Može i u ratama, ima mogućnost kartičnog plaćanja.
Foto: Hrvatski klub putnika
To i dalje mnogima zvuči kao nedostižni luksuz.
Na prvi pogled je daleko putovanje skuplje, ali kada uđete malo dublje i analizirate koliko će vas gdje koštati objedi, spavanje i izleti, skoro na isto izađe tjedan dana u Europi ili dva tjedna na dalekom putovanju. Posljednjih godina putnička scena se razvija. Ljudi su shvatili da putovanje nije trošak nego ulaganje u sebe, u novo iskustvo i doživljaj što i jest cilj života.
Koje su to dobrobiti koje iz putovanja mogu proizaći?
Ja volim putovati i svaki slobodan trenutak iskorištavam za putovanje, a posljednjih godina spajam užitak sa poslom. Meni je to užitak i teško je objasniti nekome što to znači. Jednostavno proširiš vidike.
Foto: Hrvatski klub putnika
Proširuješ vidike, ukazuješ na dobrobiti i budiš strast prema putovanjima i Croatian Travel Festivalom. Je li to ujedno i promocija posla, agencije Hrvatski klub putnika?
Ne promoviramo Hrvatski klub putnika i ne reklamiramo naša putovanja. Gosti festivala i publika su u prvom planu. Ideja o festivalu krenula je 2011. godine kada agencija još nije postojala i kada smo prikupljali donacije za sirotište u Tanzaniji i u Šibenik na jednodnevnu konferenciju doveli poznate putopisce. Vidjeli smo da ima prostora napraviti festival, da traje više dana. Nakon toga smo sa Majom Klarić ustanovili godišnju nagradu u spomen na Dijanu Klarić koja je voljela putovanja, a umrla je jako mlada. Ta je nagrada jedina takve vrste u Hrvatskoj. Dodjeljujemo je u pet kategorija – za najbolji film, najbolju fotografiju, najbolji projekt, za putnika godine i najbolji video. Bude oko 150 prijavljenih i super je što u Hrvatskoj ima toliko ljudi koji se žele natjecati za neku putopisnu nagradu.
Foto: TRIS/A.Tešić
Svi koji nešto znače na domaćoj putopisnoj sceni bili su gosti Croatian Travel Festivala.
Bili su neki i više puta, ali svake godine otkrivamo i neke nove. Javljaju nam se ljudi da žele sudjelovati, a ja pomno pratim tijekom cijele godine što se događa na putničkoj sceni. Ideja je da sadržaj bude kvalitetan, da se prikazuju projekti koji imaju i glavu i rep i da su ostvareni u tekućoj godini. U početku je bilo teško okupiti putnike, ali prihvatili su svi priču i dali su nam priliku.
Što će se događati na idućem izdanju festivala?
Turistička zajednica grada Šibenika je uvidjela da se radi o dobroj ideji, svake godine nam pomažu, a i Grad Šibenik je proširio sredstva tako da festival dogodine planiramo razvijati novim radionicama. Sa Matom Jankovićem, poznatim kuharom koji je gostovao na festivalu kao ime sa javne scene koje nije putnik a voli putovati, otvorili smo temu o kulinarskoj radionici. Svi vole pojesti sushi, indijsku ili meksičku hranu, a mi ćemo na Croatian Travel Festivalu pokušati proputovati svijet kroz kuhinju. U planu su i likovne radionice za djecu. Želimo uključiti djecu da od početka shvate da mogu putovati i da se škole uključe sa dječjim radovima na temu čuda svijeta, globusa i slično, a mi ćemo organizirati izložbu na otvorenom. Danas su društvene mreže jako popularne. Ljudi se žele sve više fotografirati, pa ćemo im mi kroz radionicu fotografije omogućiti da steknu neke osnove i da sve to skupa na nešto liči.
Foto: TRIS/A.Tešić
Dobro uhodani posao dalekih putovanja dao je prostora Hrvatskom klubu putnika da u Dalmatinskoj zagori razvija ponudu avanturističkog turizma. Kako ta priča napreduje?
Razvijamo polako priču, mislim da je kvalitetna i da ima potencijala. Krenuli smo u unutrašnjost Dalmacije. Želimo pokazati da osim mora, Krke i Kornata koji su prekrasni, imamo još puno toga ponuditi. Prije nekoliko dana preuzeli smo zipline u kanjonu rijeke Čikole. Dužina tri linije je ukupno kilometar i pol, postiže se brzina od sedamdeset kilometara, pozicija u kanjonu je fenomenalna. Zvat će se Šibenik zipline Čikola, trebao bi proraditi u rujnu. Radit ćemo transfere kombijem na destinaciju, u planu je intenzivnije oglašavanje. Mi smo već počeli animirati ljude na Facebooku i Instagramu. Marketing je tu najbitniji. Snimit ćemo promotivni video, napraviti brošure, letke, obratit ćemo se svim hotelima i kampovima od Splita do Zadra. Postoje dosta ljudi koji ne žele samo ležati na plaži nego žele aktivniji odmor. Profil turista se mijenja. Žele da im Instagram izgara sa fotografijama, da ljudi vide da uživaju, da nije to samo ležanje, da provode uzbudljiv odmor.
Foto: Hrvatski klub putnika
Što je osim budućeg ziplinea trenutno u ponudi?
Trenutno su u ponudi tri džip safari ture – Vrana, Cetina i Krka i kajaking kroz šibenski kanal.
Otkud kod tebe interes za Dalmatinsku zagoru? Je li to samo ekonomska računica da bi se mogao napraviti posao ili postoji određena emocija u svemu tome?
Kad sam razmišljao o Dalmatinskoj zagori, razmišljao sam kao poduzetnik, vidjevši da je zapuštena i nedovoljno komercijalno iskorištena. Kada ulazim u posao volim da ima prostora za razvijanje. Uvesti novu ponudu na tržište nije lako. Naš osnovni posao od kojega zarađujemo su daleka putovanja i koja nam omogućavaju da polako razvijamo adventure segment. Upitno je bi li samostalno bilo profitabilno. Cijela priča je još na početku.
Imate li kapaciteta i mogućnosti kreirati višednevne ture, zbog kojih će putnici izvan špice sezone potegnuti u Hrvatsku kako bi uživali u nepoznatoj zemlji?
Osmisli smo ture prošle godine, od tri do 12 dana, od Zadra do Dubrovnika džipovima. Ideja je da jedan dan bude aktivan, drugi laganiji, kombinacija mora i unutrašnjosti, U planu nam je to ponuditi, ali još nismo stigli. Za sve to kvalitetno razviti treba dosta vremena. Dugoročni plan je da imamo ponudu za cijelu zemlju.
