Totalni hibridni ratovi protiv Žirjana, desant lovaca na otok, pokolj otočkih zečeva i fazana, petarde, mine, bombe, rakete i još ponešto bili su najistaknutija tema središnjeg dijela takozvanog aktualnog sata Županijske skupštine Šibensko-kninske županije. U tom dijelu sjednice su u idealnim uvjetima predviđena konstruktivna vijećnička pitanja županijskoj vlasti. No takva se rijetko čuju, jer to vrijeme obično bude preuzeto show-programom nekog od prpošnijih vijećnika, pa onima koji se tu nađu bude iznova jasno da Hrvatska još zadugo ili nikada neće biti uređena država.
Standardna zvijezda tog političkog igrokaza, uglavnom i jedini vijećnik koji postavlja donekle provokativna pitanja, bude obično Stipe Petrina, primoštenski načelnik. Danas je glavnu ulogu pak imao Ivan Dobra s nadimkom Žirjanin, pučki pjesnik, predsjednik Mjesnog odbora Žirje, povratnik iz predgrađa New Yorka gdje je imao poduzeće za izolaterske radove.
– U ime mještana otoka Žirja, gospodine Dujiću, vas i vaše lovce optužujem da vodite hibridni rat protiv Žirja! – započeo je pjesnik i predsjednik Ivan Dobra Žirjanin svoju današnju predstavu radnog naziva, zapravo parafrazom naslova popularnog filma Brešanovih: Kako je počeo hibridni rat na mom otoku.
– Hahahaha…- prolomio se smijeh šibenskom Gradskom vijećnicom gdje se slične predstave periodično održavaju.
N. Dujić, lovački i županijski čelnik (lijevo)Foto:J.Krnić
Pospani vijećnici, koji su za par sjednica godišnje za po par sati sjedenja u klimatiziranoj vijećnici mjesečno primali naknade i do 2700 kuna bruto, malo su se razgalili. Žirajski pjesnik je nastavio o hibirdnom ratovanju, a svoje je pitanje direktno uputio Nediljku Dujiću (HDZ), predsjedniku Županijske skupštine, koji je, zna se, ujedno i predsjednik županijske lovačke organizacije.
Gerilski hibridni desant na otočnu živinu
– Zašto hibridni rat? Prije desetak dana su došli četvorica lovaca iz Vodica s pasima i napravili su pokolj fazana i zečeva na otoku. Jedan ih je mještanin pitao tko vas je poslao, a oni su rekli naš šef. Sad: ili ste vi ili je gopođa Kolinda Grabar Kitarović. Ne znam. Vjerojatno ste vi. Ja bi volio da se to razjasni. Recite ono što ste obećali prije više od godinu dana da će te napraviti aneks ugovora prema lovištu na otoku Žirju. Nikada, do danas, niste to napravili. Želio bi da se to napravi, pa da Žirje ne bude lovište za jednu udrugu. Ali ne onu udrugu koja ima toliko milijuna kuna u gubitku, a ima jednog člana udruge… – pitao je Žirjanin prvog županijskog lovca Dujića.
Dvostrukom županijskom-lovačkom čelniku Dujiću i nije baš bilo milo to pitanje. Naime, nerijetko se stanovništvo zaleđa i otoka požali kako im lovci vikendima s puškama tumaraju po poljima, maslinicima, vinogradima i dvorištima, a u par navrata je znao stradati i dvorišni pas ili koza, koje bi neki iskusni talijanski ili domaći lovci zamijenili za vepra ili zeca.
– Poštovani kolega, ja razumim vašu zabrinutost za stanje na otoku. Al kad već idete sa pitanjem, bilo bi dobro da provjerite sustav kako je ustrojen vezano za lovstvo i lov na otoku Žirju, a koji je sastavni dio lovišta Otoci. Postoji ovlaštenik za prava lova, sezona je počela. Teške riječi o pokolju i o bilo čemu ja ne mogu prihvatit, da ja sudjelujem i da ja dajem pravo. Jer ja nemam ovlasti kao predsjednik Lovačkog saveza županije šibensko-kninske. Taj savez je sindikat lovaca. Prema tome, ta pitanja mogu biti poslati lovnoj inspekciji koja ide na teren i provjerava na koji se način lovi i da li se poštiva zakon. Osim toga, i da li postoji bilo kakva indicija da je izlov prekomjeran.. – odgovorio je N. Dujić.
Lovački gerilski (hibridni) desanti na otoke i ranije su iritirali neke otočane, a neki od njih su lovačke vježbe gađanja muflona umalo platili i glavom, poput bračnog para koji je ispod otoka Tijata prije par godina umalo propucan dok su u idili i spokoju lovili lignje. Žirjanin se pribojava kako bi otočni maslinari u berbi maslina mogli poput zeca ili fazana pobrati i sačmu iz lovačkih pušaka.
Županijska skupština/Foto: J.Krnić
– S kojim pravom da Žirje uzmu u sastav zajedničkog lovišta? Ko je njima dao pravo da to naprave ako je to moj vrtal, vrtal moga dida i naših sumještana. Oni su došli tamo. Plus toga, još uvijek berba maslina nije završena, ljudi još beru masline koji su završili čiste stabla. Oni su u polju. U lovnom području. A lovci dolazu sa brodom privatnim i pasima, iskrcavaju se i u središte otoka rade šta ih je volja. Ako misle da to mogu napraviti neka se obrate meni, pa da ja mogu objasniti mještanima šta se to događa u njihovom vrtlu – veli predsjednik otoka.
Iznenadni napad na oglasnoj ploči
No gerilsko tamanjenje zečeva po vrtlovima nije jedini oblik specijalnog hibridnog rata koji se, po Dobri, nesmiljeno vodi protiv najudaljenijeg jedva naseljenog otoka šibenskog arhipelaga. Čini se da protiv vlastitog hrvatskog otoka hibridno ratuje i naše vlastito Ministarstvo obrane, kako upozorava Ivan Dobra. Ljutit je na nedavnu višednevnu združenu vježbu gađanja koja se događala na otoku i na moru uokolo njega (vidi TRIS), a da o tome otočani uopće nisu bili obaviješteni, kako tvrdi. Nitko im nije rekao da će biti hibridno napadnuti.
– Drugo pitanje opet se vodi jedan hibridni rat. Ministarstvo obrane vodi pokuse ispaljivanja mina, raketa, podvodna istraživanja na južnoj strani otoka Žirja… To ja njima ne osporavam, ali bi želija u ime mještana otoka Žirja da mi također budemo pravovremeno obaviješteni, da stavimo na oglasnu ploču da će se desiti toga i toga dana i koliko će to trajati. Ja bi želio od župana da nas obavijestite ako se opet počne voditi taj hibridni rat protiv otočana Žirjana, jer nema pravo niko da napadne Žirje, jer Žirje je privatno vlasništvo. I ne može tamo nitko doći i bacati petarde i bombe po Žirju. Jer mi smo vlasnici toga otoka. Volili bi da nam se kaže da stavimo na oglasnu tablu da će se toga i toga dana voditi opet neki hibridni rat protiv otoka – kategoričan je vođa žirjanskog ustanka protiv hibridnog nasrtaja.
Nediljko Dujić/Foto:J.Krnić
– Što se tiče ovog drugog dijela vježbi Hrvatske vojske, sigurno postoji državna strategija obrane i nacionalne sigurnosti i sigurno da se ne prekoračuje niti jedna mjera – pomalo nedorečeno je odgovorio lovačko-županijski vođa Dujić na to pitanje.
– Ja sam zvao taj dan… Postoji tonski zapis. Zvao sam policiju, pomorsku policiju, SOS službu, gorsku službu spašavanja… Nitko mi nije znao reći šta se to događa. Kažu da nije to njihovoj domeni: zovite Ministarstvo obrane. Ja nisam protiv toga, mi moramo biti spremni za sve iznenadne napade, hibridne napade, ratove, ali su oni dužni da obavijest lokalnu vlast i lokalno stanovništvo da će to biti tada i tada – zaključuje Ivan Žirjanin Dobra, pjesnik, predsjednik i antihibridnoratni aktivist.
Potom je u vijećnici nastupilo hibridno primirje.
Za kraj prenosimo jednu pjesmu Ivana Dobre s ratnom tematikom, naslovom Godišnjica, a koju smo pronašli na internetskim stranicama www.hrvatskiglas-berlin.com.
Godišnjica
Deset godišć već je prošlo
o‘ svi‘ oni‘ ratni‘ dana
ka‘ je bilo vrime došlo
pakla, ognja, s puno rana.
Poput muh su napljuvača
zagadili lice grude
i doveli sve do plača
našu dicu, naše ljude
Ivan Dobra: Hibridni rat!/Foto: J.Krnić
