Na 22. obljetnicu početka vojno-redarstvene akcije Domovinskog rata, “Oluja”, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnio je danas Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu za zločine počinjene u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. kolovoza 1995. Dok su iz Documente, pred sjedištem Državnog odvjetništva u Zagrebu, novinarima govorili o kaznenoj prijavi, dvadesetak predstavnika braniteljskih udruga prosvjedovalo je prozivajući Documentu da državni novac troši na “rušenje ustavnopravnog poretka RH”.
Documenta u prijavi navodi da su trojica pripadnika hrvatskih vojnih snaga 6. kolovoza 1995. u selu Uzdolje kod Knina zatekli osmero bespomoćnih, bezopasnih i vremešnih srpkih civila.
“Nakon zastrašivanja, psovki i prijetnji jedan od vojnika je iz automatske puške pucao na skupinu starica i staraca i tom prilikom usmrtio Milicu Šare, rođenu 1922., Stevu Berića, rođenog 1933., Janju Berić, rođenu 1932., Đurđiju Berić, rođenu 1916., Krstu Šaru, rođenog 1931., Miloša Ćosića, rođenog 1923. i Jandriju Šaru, rođenog 1932. Jedna osoba je preživjela, te uspjela pobjeći u obližnju šumu. Sava Šare, rođena 1922. ubijena je na kućnom pragu. Istog dana nepoznati pripadnici HV-a u Vrbniku, jednom od zaseoka tadašnje općine Orlić, 06. kolovoza 1995. ubili su civile Lazu Damjanića, rođenog 1933./34. i u zaseoku Zarići 28-godišnjeg Predraga Zarića”, navodi Documenta u kaznenoj prijavi (POVEZNICA).
U prijavi Documenta podsjeća da je prvostupanjskoom presudom Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) utvrđeno da su u tadašnjim općinama Donji Lapac, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin i Orlić pripadnici Hrvatskih oružanih snaga i Specijalne policije počinili više od 40 ubojstava i djela nehumanog i okrutnog postupanja.
Državnom odvjetništvu Documenta predlaže da na temelju kaznene prijave koju su podnijeli prikupe potrebne obavijesti i dokaze, te da se protiv nepoznatih počinitelja provede istraga i podigne optužnica.
Dok su iz Documente, pred sjedištem Državnog odvjetništva u Zagrebu, novinarima govorili o kaznenoj prijavi, dvadesetak predstavnika braniteljskih udruga prosvjedovalo je prozivajući pritom Documentu da državni novac troši na “rušenje ustavnopravnog poretka RH”.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič nakon predaje kaznene prijave za zločin nad civilima u okolici Knina istaknula je da su nadležna državna odvjetništva podigla tek tri optužnice za zločine nakon Oluje, dok su hrvatski sudovi donijeli dvije pravomoćne presude. Teršelič je dodala kako je iznimno važno nastaviti progon za sve zločine jer to trebaju svi koji žive u Hrvatskoj, obitelji žrtava, a i važno je za hrvatsko društvo i za društvo Srbije.
– Podnijeli smo kaznenu prijavu zato što se u Hrvatskoj prije svega naglasak stavlja samo na pobjedu i samo na činjenicu da su se nakon provedene akcije Oluja u svoja mjesta mogli vratiti svi oni koji su bili prognani nakon etničkog čišćenja od 1991.-95. U sjeni ostaju sudbine svih onih civila koji su ubijeni i čije su kuće zapaljene te oni koju stradali od početka akcije do studenog 95., kazala je Teršelič.
Problematičnim je ocijenila da se prilikom obilježavanja Oluje u Hrvatskoj naglasak stavlja samo na pobjedu, a žrtve ostaju nespomenute i u dubokoj sjeni , dok se u sada već uvriježenoj izdvojenoj komemoraciji u organizaciji Srbije i BiH naglasak stavlja samo na žrtve, a izostaje dimenzija pobjede.
– Kao organizacija za ljudska prava uvjereni smo da je iznimno važno dokumentirati sve činjenice i da je u obilježavanjima važno naglasiti kompleksnost rata i da je važno pronaći mjesto za nevine civilne žrtve. Ovim bih putem htjela poslati poruku Državnom odvjetništvu i pravosuđu da treba učinkovitije procesuiranje ratnih zločina i to zločina nad svim ubijenim – Hrvatima i Srbima, a poslala bih poruku i vladinim institucijama Hrvatske i Srbije da pronađu način za obilježavanje ovih obljetnica koji neće biti tako jednostran jer nam to treba za izgradnju povjerenja i dugotrajnog mira koje nam svima treba kako bi nastavili živjeti mirno i približavati se pravdi, kazala je Vesna Teršelič.
Na pitanje novinara koliko je zločina nakon Oluje ostalo neprocesuirano Teršelič je kazala da se mogu pozvati prije svega na podatke Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava koji je naveo više od 600 ubijenih civila.
– Očito je da to nikako ne mogu pokriti tri optužnice i postupcima koji su u tijeku u Hrvatskoj, dodala je Teršelič.
Zorica Gregurić kaznenu prijavu Documente ocijenila kao drsku provokaciju
Predstavnica Koordinacije braniteljskih udruga Zorica Gregurić, je Documentin postupak, nazvala drskom provokacijom jer je “vrijeme pomno izabrano – uoči proslave, za sve Hrvate velikog državnog praznika te istovremeno dok hrvatski branitelji na Mirogoju odaju počast poginulim suborcima”.
– Najavljujemo kaznene prijave za sve one koji su lažno prijavljivali kaznena djela. Svjedoci smo kako se ovako nešto uvijek čini pred Oluju, ne zato što bi im bilo stalo do onog što rade, jer tada ne bi uvjetovali točno određeni vremenski period, pogodno bi bilo vrijeme tijekom cijele godine, nego očito zbog dobivanja jeftinih bodova, kazala je Gregurić te pozvala Ured državne revizije da istraži poslovanje Documente.
Od Vlade će, nastavila je Gregurić, zatražiti da zaustavi dotacije iz državnog proračuna za sve udruge koje troše novac nenamjenski te udruge koje državnim novcem “vrše antihrvatsku kampanju”. Također će tražiti da se kaznenim odredbama sankcioniraju svi prekršitelji Deklaracije o Domovinskom ratu.
