Europski parlament sutra će glasovati o ratifikaciji Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Europske unije i Kanade. Zelena akcija putila je pismo svim hrvatskim zastupnicama i zastupnicima u Europskom parlamentu kojim ih poziva da sutra glasuju protiv ratifikacije CETA-e. “Poslušajte glasove preko 500 sindikata i organizacija civilnog društva okupljenih u koaliciju protiv TTIP-a i CETA-e, kao i više od 3,5 milijuna europskih građana koji su potpisali peticiju protiv ovih sporazuma, te 15. veljače glasujete protiv ratifikacije CETA-e”, stoji u pismu Zelene akcije .
Ukoliko se želite pridružiti ovom pozivu to možete učiniti na ovoj POVEZNICI.
Europski parlament sutra će na plenarnom zasjedanju glasati o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) s Kanadom.Iako su Europska unija i Kanada potpisale Sporazum u listopadu prošle godine, mora ga odobriti i Europski parlament. Ako zastupnici odluče dati zeleno svjetlo, Sporazum bi mogao biti uvjetno primjenjiv već od travnja.
A zašto je više od 3,5 milijuna Europljana reklo NE CETA-i pročitajte u nastavku.
CETA: Minimalne koristi i potencijalno velike štete
CETA predstavlja trgovinski sporazum nove generacije čiji je primarni cilj uklanjanje tzv. regulatornih prepreka trgovini te će, ukoliko bude ratificirana, znatno ograničiti mogućnost država da reguliraju u javnom interesu. S okolišnog aspekta posebno zabrinjava činjenica da je Kanada već koristila međunarodne forume poput WTO-a kako bi napala EU standarde vezane uz GMO-e, azbest i upotrebu hormona u uzgoju životinja za ljudsku prehranu.
Sporazumi poput CETA-e podrazumijevaju uvođenje čitavog niza strukturalnih prepreka koje će državama znatno otežati donošenje legislative u javnom interesu. Najopasniji u tom smislu svakako je mehanizam za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) koji stranim investitorima omogućava da zatraže milijunske odštete ukoliko procijene da je neki potez države naštetio njihovoj investiciji. Iako CETA uključuje nešto blažu verziju tog sustava (ICS), neki temeljni problemi još su uvijek prisutni(poput činjenice da samo jedna strana – strani investitor – može tužiti dok je ta mogućnost zanijekana svim ostalim članovima društva, pretjerane zaštite privatnog vlasništva investitora koja nadilazi prava zagarantirana nacionalnim zakonodavstvom te činjenice da naknada “sudaca” i dalje ovisi o broju i trajanju parnica, što u sustavu u kojem samo jedna strana može tužiti predstavlja ozbiljan sukob interesa).
Osim ISDS-a/ICS-a, CETA uključuje i poglavlje o regulatornoj suradnji koja predstavlja de facto institucionalizaciju lobiranja te kanadskim institucijama i tvrtkama omogućava uvid i utjecaj na europsko zakonodavstvo u ranim fazama njegovog donošenja, čak i prije nego što je isto omogućeno izabranim predstavnicima u Europskom i nacionalnim parlamentima. Ta činjenica, u kombinaciji s dosadašnjim nastojanjima kanadske strane koja je već koristila različite međunarodne forume, poput WTO-a, kako bi napala ključne EU standarde iz područja zaštite okoliša i sigurnosti hrane za koje smatra da štete njenim trgovinskim interesima, daje ozbiljnog razloga za zabrinutost oko budućnosti tih standarda ukoliko CETA bude ratificirana.
Gubitak radnih mjesta, povećanje razlike u prihodima
Što se pak tiče utjecaja na radnička prava i zapošljavanje, nezavisne studije koje su se temeljile na realističnijim ekonomskim modelima od onih koje koristi Europska komisija pokazale su kako bi ratifikacija CETA-e mogla rezultirati gubitkom više od 200.000 radnih mjesta u EU, dodatnim povećanjem jaza u prihodima te daljnjom redistribucijom nacionalnog dohotka u korist vlasnika kapitala. Te je rizike prepoznao i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta koji je u svom Mišljenju (od 8.12.2016.) pozvao nadležni Odbor za međunarodnu trgovinu da Parlamentu preporuči da odbije dati suglasnost za sklapanje CETA-e.
Kako je u tom dokumentu upozorio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja, provedene studije predviđaju stvaran gubitak od 204 000 radnih mjesta u EU, od čega će 45 000 biti izgubljeno u Francuskoj, 42 000 u Italiji, a 19 000 u Njemačkoj. Kada je riječ o plaćama, dokazi upućuju na to da bi se sporazumom povećao jaz u prihodima između nekvalificiranih i kvalificiranih radnika, a time i nejednakosti i socijalne napetosti. Nadalje, predviđaju se znatni učinci redistribucije nacionalnog dohotka, što za EU znači povećanje od 0,66 % u korist vlasnika kapitala.
CETA predstavlja i opasan presedan jer se radi o prvom EU sporazumu koji vezano uz regulaciju tržišta usluga koristi tzv. pristup “negativne liste“, što znači da će sve usluge biti podložne liberalizaciji, osim onih čije su izuzeće pojedine države članice eksplicitno zatražile. Povrh toga, sporazum sadrži mehanizme koji će “zacementirati” postojeće i buduće privatizacije te državama znatno smanjiti mogućnost regulacije i renacionalizacije jednom liberaliziranih usluga.
Ratifikaciju CETA-e teško je braniti čak i s čisto ekonomskog stanovišta. Zajednička studija koju su 2007. naručile Europska komisija i Kanadska vlada, u slučaju ratifikacije, predviđa porast BDP-a Europske unije do najviše 0,08%, dok Procjena utjecaja na održivost trgovine (SIA) iz 2011. predviđa porast ukupnog izvoza iz EU od svega 0,05 do 0,07%. Detaljna studija utjecaja CETA-e na hrvatsko gospodarstvo nije napravljena, no imajući u vidu da je prema podacima za 2015. izvoz u Kanadu činio svega 0,24% ukupnog hrvatskog izvoza, za pretpostaviti je kako hrvatsko gospodarstvo neće značajnije profitirati od sklapanja ovog sporazuma.
