Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom ćemo portalu svakodnevno prenositi tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

(Foto: Pixabay.com)
Piše: Ana Gavranić, Fairpress.eu
Prvim danom ove godine na snagu je stupila porezna reforma, u kojoj je, između ostalog, predloženo ukidanje iznimke od plaćanja doprinosa kod ugovora o autorskom i umjetničkom djelu. Prema tome, negativne posljedice porezne reforme osjetit će osobito radnici kojima je honorarni rad jedini izvor prihoda, a neki od njih su i novinari honorarci.
Porezni savjetnik iz Rijeke, Damir Brajković, koji je surađivao na izradi porezne reforme, osvrnuo se za Fairpress na navedeni dio izmjena, istaknuvši da su poreznom reformom Ministarstvo financija i Vlada RH predložili, a Sabor između ostalog usvojio smanjene stope doprinosa za druge dohotke (stopa 10% doprinosa za MO i 7,5% doprinosa za ZO), koji se do sada plaćao u duplo većim iznosima.
– Pri tome se proširila baza obveznika izjednačivši sve primatelje; za ugovore o autorskom i umjetničkom djelu i za umirovljenike. U odnosu na sve druge, autori i dalje imaju pravo na umanjenje osnovice za 30%, a umjetnici i za dodatnih 25% umanjenja. I stručna skupina je naglasila da će ove izmjene moguće negativno utjecati na autorski rad, iako je njima postignut reformski cilj ujednačavanje sustava, tj.bez razlika i izuzetaka kod obveznih doprinosa. Tako se očekuju manja neto primanja novinara za oko 6%, ako ugovoreni bruto ostane isti. Međutim, kako su neki poslodavci (obveznici poreza na dobit) reformskim mjerama dobili manji porez na dobit (za 2% ili 8%) mogli bi dijelom kompenzirati te negativne efekte povećanjem bruto honorara novinarima. Na kraju se ističe moguće pozitivan efekt u odnosu na dosadašnji sustav, ako se vrednovanjem tih uplaćenih doprinosa, omogući stjecanje mirovina novinara kojima je autorski honorar bio jedini izvor prihoda u radnom vijeku – kazao je Brajković.
Novinar Ozren Podnar, koji se bavio tematikom porezne reforme u svojim tekstovima, naglasio je da novim Zakonom o doprinosima, uvođenjem obaveznih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko i primateljima autorskih naknada, „nakladnike ništa ne priječi da prebace novi namet na leđa vanjskih suradnika“. Također je istaknuo da je Vlada odbila sugestije udruga, poput „HND-a, koji je između ostalog predložio oslobođenje od doprinosa bar onima kojima su honorari jedini dohodak, a koji ne prelaze 100.000 kn bruto godišnje (6600 kn neto mjesečno)“, jer da je „da je Vlada prihvatila to izuzeće, izgubila bi beznačajan dio doprinosa na koje računa, dok bi najugroženiji honorarci sačuvali cjelovitost svog ionako nesigurnog dohotka“.
– Naručitelji autorskih radova tako će već u siječnju na sve honorare obračunavati zdravstveno po stopi od 7,5 posto i mirovinsko po stopi od 10 posto na osnovicu. Budući da su honorarni suradnici i njihov dohodak vrlo slabo zakonski zaštićeni, za pretpostaviti je da će isplatitelj skresati bruto honorar, platiti doprinose i zadržati jednak trošak na autora kao prije reforme. Primjerice, da bi nakladnik izbjegao poskupljenje autorskog rada, moći će autoru iz Zagreba smanjiti bruto honorar za 4,53 posto i nakon toga obračunati doprinose. Na prvi pogled čini se da smanjenje bruto iznosa za manje od pet posto nije puno, no onome tko živi od 1500 ili 3000 kn bruto honorara mjesečno važna je svaka kuna – istaknuo je Podnar.
Podsjetimo, Vlada je na sjednici održanoj 10. studenoga ove godine u saborsku proceduru uputila izmjene 15 zakona u okviru cjelovite porezne reforme. Između ostaloga, predloženo je ukidanje iznimki od plaćanja doprinosa kod ugovora o autorskom i umjetničkom djelu. Navedeni prijedlog porezne politike osobito predstavlja problem radnicima kojima je honorarni rad jedini izvor prihoda, a koji bi zbog iste mogli biti na rubu egzistencije.