Udruga Partnerstvo za društveni razvoj provela je istraživanje analize integriteta u postupcima javne nabave. U okviru projekta E-SCORE – Jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije analizirano je 20 ministarstava, 26 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 19 pravnih osoba i 10 sektorskih naručitelja, piše Fairpress.eu.
(Ilustracija: Fairpress.eu)
Metodologija se temeljila na detektiranju anomalija pri provedbi određenih odredbi sada već starog Zakona o javnoj nabavi nabavi u vremenskom periodu od 2012. do 2015. godine. U ovom članku bavimo se analizom ugovora koje je sklopila Hrvatska radiotelevizija (HRT) u vremenskom periodu od 2012. do 2015. godine, uključujući i prethodnu 2016. godinu.
Prema bazi javne nabave Integrity observers, u vremenskom periodu od 2012. do 2016. godine analizirano je 442 ugovora javne nabave u vrijednosti od 528.894.329 kuna koje je sklopila Hrvatska radiotelevizija. Gledajući prema kompetitivnosti, ugovori su sklopljeni u nekompetitivnom okruženju. Naime, od ukupno 442 sklopljena ugovora, za njih više od polovice, odnosno 245 ugovora u vrijednosti od 272.927.058 kuna, nadmetao se samo jedan ponuditelj, što predstavlja 51,6 posto ukupne vrijednosti ugovora. Dva do tri ponuditelja nadmetala su se za 150 ugovora u vrijednosti od 185.734.119 kuna, a više od 4 ponude dostavilo se za 47 ugovora u vrijednosti od 70.233.153 kuna.
Analiza prema vrsti postupka sugerira da je Hrvatska radiotelevizija u vremenskom periodu od 2012. do 2016. putem otvorenog postupka sklopila najviše ugovora, njih 391 u vrijednosti od 471.273.597 kuna. Zatim, 36 ugovora u vrijednosti od 30.365.342 kuna sklopljeno je putem pregovaračkog postupka bez prethodne objave, dok je 15 ugovora u vrijednosti od 27.255.390 kuna sklopljeno putem postupka za usluge iz Dodatka 2B. Od ukupno 442 analizirana ugovora, Hrvatska radiotelevizija sklopila je 438 ugovora javne nabave u vrijednosti od 494.977.255 kuna prema kriteriju najniže cijene, dok su 4 ugovora u vrijednosti od 33.917.074 kuna sklopili prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude.
TOP 10 ponuditelja
Nadalje, prema analizi broja i vrijednosti ugovora koje je Hrvatska radiotelevizija sklopila u razdoblju od 2012. do 2016. godine, izvučeno je TOP 10 ponuditelja koji su sklopili ugovore s javnim servisom. Prema istoj analizi, najuspješniji ponuditelj je tvrtka CS COMPUTER SYSTEMS d.o.o. koja je s Hrvatskom radiotelevizijom sklopila 38 ugovora javne nabave u vrijednosti od 49.886.389 kuna. Na drugom mjestu TOP 10 ponuditelja je BFE Studio und Medien Systeme GmbH, a radi se samo o jednom sklopljenom ugovoru s Hrvatskom radiotelevizijom u vrijednosti od 34.990.105 kuna.
Analiza broja i vrijednosti ugovora od 2012. do 2016. godine sugreira da je Hrvatska radiotelevizija imala i dvije nabave usluga kredita. Naime, na petom mjestu TOP 10 ponuditelja je Zajednica ponuditelja Zagrebačka banka d.d. i Sberbank d.d., a radi se o jednom sklopljenom ugovoru s Hrvatskom radiotelevizijom u vrijednosti od 25.328.474 kuna pod predmetom nabave „Dugoročni kredit s valutnom klauzulom u iznosu od 200 milijuna kuna“, koji je sklopljen 23. srpnja 2014. godine. Iako je postupak bio otvoreni, dostavljena je samo jedna ponuda, a kriterij za odabir ponude bila je najniža cijena.
– Za ovaj predmet nabave, predviđen je trošak kamata u iznosu od 34 milijuna kuna, odnosno predviđen je trošak od 34 milijuna kuna za promjenjivu varijablu, a ugovor je potpisan na 25 milijuna kuna za tu promjenjivu varijablu, odnosno kamate – objasnio je za Fairpress jedan od stručnjaka za javnu nabavu, referirajući se na navedeni predmetni ugovor.
Zatim, na šestom mjestu TOP 10 ponuditelja je Zajednica ponuditelja Zagrebačka banka d.d. i Hrvatska poštanska banka d.d., s kojom je Hrvatska radiotelevizija sklopila jedan ugovor pod predmetom „Dugoročni kunski kredit u iznosu od 120.000.000 kuna uz valutnu klauzulu“. Ukupna konačna vrijednost predmetnog ugovora iznosila je 23.487.927 kuna, a ugovor je sklopljen 17. travnja 2013. godine putem otvorenog postupka. Dostavljena je samo ponuda navedene Zajednice ponuditelja, a kriterij za odabir ponude bila je također najniža cijena. Na upit koja je namjena ovih dugoročnih kredita, s HRT-a su odgovorili da je „namjena kredita otplata kratkoročnog kredita, te financiranje troškova restrukturiranja (stimulativne otpremnine i investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu)“, odnosno jedan kredit su zatvorili drugim kreditom, a u pitanju su, po svemu sudeći, najskuplji krediti.
Neučinkovit sustav
Da sustav javne nabave na Hrvatskoj radioteleviziji nije bio učinkovit, ocijenio je to Državni ured za reviziju javne nabave HRT-a u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Upravo zbog toga, 9. ožujka ove godine, na HRT-u je došlo do osnivanja povjerenstva za reviziju javne nabave nakon negativne ocjene državne revizije. Odluka je to koju je donio aktualni glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić.
Područja koja su obuhvaćala navedenu reviziju su planiranje javne nabave, upravljanje postupcima javne nabave, zaštita interesa HRT-a, planiranje, proizvodnja i emitiranje programa te nabava djela od neovisnih proizvođača. Kako je navedeno u Izvješću o obavljenoj reviziji javne nabave u javnoj ustanovi Hrvatska radiotelevizija, „obavljenom revizijom utvrđene su nepravilnosti i propusti koje se odnose na planiranje javne nabave, unutarnje akte Ustanove, dokumentaciju za nadmetanje, odabir dobavljača, pravodobnost provedbe postupaka javne nabave, nabavu vozila i informatičke korisničke opreme putem operativnog najma, usluge odvjetničkih društava, objavu obavijesti o zaključenim ugovorima, zaštitu interesa Ustanove, planiranje, proizvodnju i emitiranje programa te nabavu djela od neovisnih proizvođača“.
Što se tiče nepravilnosti i propusta u dijelu odabira dobavljača, zanimljivo je da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je u razdoblju od 2013. do 2015. poništila odluke o odabiru za dvije grupe opreme za regionalne centre, usluge čišćenja, sustav studijske grafike, te usluge distribucije digitalnih sadržaja, zbog nepoštivanja određenih odredbi Zakona o javnoj nabavi.
U dijelu nepravilnosti oko pravodobnosti provedbe postupaka javne nabave, zanimljivo je da je u izvješću istaknuto da je glavni ravnatelj Ustanove (Goran Radman) u prosincu 2012., 2013. i 2014. donio odluke o načinu nabave roba, usluga i radova od početka sljedeće godine do okončanja postupaka javne nabave, a „navedenim odlukama su utvrđeni predmeti nabave koji se stalno nabavljaju te je navedeno da ih je moguće nabavljati i u tijeku postupaka javne nabave“. Također, istaknuli su da „odlukom za nabavu za 2013. godinu predmeti nabave nisu bili pojedinačno utvrđeni, a 2014. je izravnim ugovaranjem dozvoljeno nabavljati 15 predmeta nabave te 14 predmeta nabave za 2015. i zbog postupanja po navedenim odlukama postojao je rizik nepravodobnih početaka postupaka javne nabave, te rizik da će se robe, radovi i usluge nabavljati po različitim cijenama pri čemu je ograničeno dobivanje ekonomski povoljnijih ponuda.“
Sedmeročlano povjerenstvo
Na upit oko postupaka javne nabave te negativne ocjene državne revizije s HRT-a su kazali kako je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti javne nabave na Hrvatskoj radioteleviziji za razdoblje od 2013. do 2015. godine i da je ocijenjeno kako sustav nabave nije bio učinkovit te su dostavljene preporuke i nalozi kako bi sustav nabave bio učinkovitiji.
– Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić 8. ožujka 2017. godine donio je odluku o imenovanju sedmeročlanoga povjerenstva za provedbu naloga i preporuka Državnoga ureda za reviziju, a Plan provedbe preporuka po nalozima i preporukama Državnoga ureda za reviziju usvojio je Revizorski odbor Hrvatske radiotelevizije. Na njegovoj će provedbi raditi imenovano povjerenstvo, koje s radom započinje s danom osnivanja. Odluka glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije primjenjivat će se u svim organizacijskim jedinicama Hrvatske radiotelevizije. Zadatak je povjerenstva preuzeti Plan provedbe preporuka i naloga Državnoga ureda za reviziju – odgovorili su za Fairpress iz RJ Komunikacije HRT-a.
Zabrinjavajuća je činjenica da sustav javne nabave na Hrvatskoj radioteleviziji nije bio i nije učinkovit jer bi javni servis svih građana Republike Hrvatske trebao poslovati u skladu sa zakonima i drugim propisima, čime bi bila osigurana transparentnost i učinkovitost sustava javne nabave.
