Diplomirani ekonomist Petar Mišura (1976.), odnedavno je potpredsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Šibenika i Zajednice udruga antifašista Šibensko-kninske županije. Činjenica da ima samo 39 godina ruši stereotip o antifašistima (percipiranim kroz nekadašnji SUBNOR) kao starim partizanskim borcima koji su pri kraju svoga životnog vijeka, ali još uvijek drže sve uzde SABA (Saveza antifašističkih boraca i antifašista) u svojim rukama. Mišura je dokaz da potrebe za angažmanom među antifašistima-seniorima imaju i – „juniori“. A upravo ta nova generacija antifašista najzaslužnija je za sutrašnje obilježavanje 71. obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma koje je organizirano u Vodicama.
Mišuri to nije jedini politički angažman, jer već je niz godina i jedan od vodećih šibenskih „narodnjaka“ čije boje brani i u Županijskoj skupštini Šibensko-kninskoj. Uz sve to, riječ je o obiteljskom čovjeku, diplomiranom ekonomistu, koji itekako ulaže u osobno obrazovanje, pa je i polaznik doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a tema njegove disertacije je „Regionalna ekonomija“. Radio je u Državnom zavodu za statistiku, Jadranskoj banci Šibenik, Hrvatskom telekomu, a već nekoliko godina jedan je od ključnih ljudi u šibenskoj gradskoj administraciji za pripremu projekata koji će biti aplicirani za sredstva EU fondova.
Ne mogu se ljudi samo politički kadrovirati
Kao HNS-ovac, u bivšoj SDP-HNS gradskoj nomenklaturi obnašao je dužnost pročelnika za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, a danas je u istom resoru, no nova gradska administracija HDZ-ovske provenijencije rasporedila ga je na mjesto pomoćnika pročelnika. Mišura je izuzetno zadovoljan odnosima na poslu, svojim statusom i komunikacijom koju ima i s gradonačelnikom i s ostalim kolegama.
– S posebnim zadovoljstvom ističem vrlo dobru suradnju s gradonačelnikom Željkom Burićem i oba njegova zamjenika, iako dolazim iz bivše administracije, ali ni na koji način zbog toga nisam ni profesionalno ni ljudski zakinut ili obezvrijeđen. Radim svoj posao- veli Mišura- i nema velike razlike između onog što sam radio prije kao pročelnik i sada kao zamjenik pročelnika. Držim da je takva politika dobra i produktivna jer Šibenik nema toliko resursa da bi se ljudi mogli samo politički kadrovirati. Stoga, preporučio bi da se primjerom Grada vode i druge ustanove, institucije, jedinice lokalne i regionalne samouprave jer je to za opći boljitak- posebno naglašava Mišura.
Trenutno radi u Gradu na setu najrazličitijih projekata, od energetske učinkovitosti do urbanog razvoja, a svi su naslonjeni na financiranje ili sufinanciranje iz EU fondova. Grad Šibenik, s ponosom će Mišura, iznimno dobro stoji u apliciranju projekata za europska sredstva, i po tome je jedan od tri vodeća grada u Hrvatskoj.
– Gotovo da nema projekta u kojem nismo sudjelovali, a namijenjen je jedinicama lokalne samouprave. U tijeku je, ili do 1. studenoga 2015. završeno, 28 projekata čija je ukupna vrijednost 60 milijuna kuna. Imamo prijavljenih, ili projekata za koje čekamo rezultat, šest, a njihova je vrijednost 20 milijuna kuna. U pripremi je još 20 projekata koji su ukupno „teški“ čak 480 milijuna kuna. Od svih najzanimljiviji su projekti obnove i revitalizacije povijesnih šibenskih fortifikacija, tvrđave sv. Mihovila, Barone , odnosno tvrđave Šubićevac, i tvrđave sv. Ivana koja se priprema za natječaj, a to je projekt koji vrijedi oko 50 milijuna kuna, dakle, više nego obnova svih gradskih tvrđava zajedno- opisuje potanko Mišura svoje radne preokupacije i angažman. Na tvrđavi sv. Ivana, kako kaže, bit će, uz ostale sadržaje, kampus, učionice, spavaonice i laboratoriji za djecu i studente, a bit će tu i niz različitih radionica i vrlo zanimljivih događanja.
Dakle, reklo bi se da je Petar Mišura, makar kad je riječ o profesionalnom angažmanu, pravi čovjek na pravom mjestu, što je očito prepoznala i aktualna gradska vlast koja se nije bila spremna odreći njegovih stručnih usluga.
“Vrbovao” me Slavko Matić, bivši tajnik SUBNOR-a
A u slobodno vrijeme aktivni je antifašistički čelnik u udruzi na koju se, otkako je hrvatske državne neovisnosti, gleda poprijeko, s nekom odiumom, kao da je antifašizam neka vrst „devijantnog političkog ponašanja“. Kako je dospio među mahom antifašističke borce iz Drugog svjetskog rata?
– Prije nekih mjesec i po dana konstituirano je novo vodstvo UABA Šibenik i ZUABA županije, i za predsjednika je izabran Zoran Restović, a ja sam prihvatio mjesto dopredsjednika na obje razine. Do toga je došlo na jednostavan i pomalo banalan način. Dok sam bio pročelnik gradskog Ureda za gospodarstvo, moja je kancelarija bila odmah do SABA i svakodnevno sam komunicirao s tajnikom Slavkom Matićem koji godinama vodi tu udrugu čije je funkcioniranje otežano zbog poodmakle dobi i zdravstvenih tegoba vodećih ljudi. Sprijateljio sam se s gospodinom Matićem, i kad god mu je trebalo, rado bi mu pomogao. Prije godinu dana sretnem kolegu Restovića i pita me bi li se htio angažirati u udruzi antifašista. Pristao sam. Po svom svjetonazoru sam liberal i antifašist, i kao takav sam i član HNS-a. Na antifašizam gledam kao na borbu protiv ksenofobije, rasizma i antisemitizma , a to su i moji osobni politički stavovi. Dakle, borba protiv svih oblika mržnje i nasilja- definira svoje političke preferencije i opredjeljenja Mišura.
Smeta mu i strašno je, kaže, što se ljudi srame jer su antifašisti. Za to je, tvrdi, krivo negativno ozračje koje se godinama u Hrvatskoj gradi spram antifašizma, iako antifašizam nije vezan samo uz Drugi svjetski rat, nego jednako i uz Domovinski rat, i kontinuirano se javlja kao otpor svakoj mržnji i nasilju.
– Mislim da bi se što više mladih ljudi trebalo uključiti u ovu udrugu jer će uskoro doći do velike smjene generacija u njoj- napominje potpredsjednik šibenskog UABA- a neće imati tko pronositi pozitivne stečevine antifašističke borbe hrvatskog naroda. Jer, antifašizam nije istoznačan s komunizmom kako se to kod nas često pokušava tvrditi, zato da bi se opravdao odium spram antifašista.
Želimo obnoviti porušene antifašističke spomenike
Udruga ima puno planova, priča Mišura i navodi samo neke od njih.
– Prije svega, namjera nam je pokrenuti obilježavanje svih značajnijih događaja iz antifašističke prošlosti, od Dana oslobođenja grada Šibenika, 3. studenoga 1944., do godišnjice pobjede nad fašizmom, obljetnice oslobađanja Dalmacije od nacističkih okupatora i domaćih kvislinga u Drugom svjetskom ratu, čiju 71. godišnjicu obilježavamo ovu subotu u Vodicama, s preko 300 sudionika iz cijele Dalmacije. A pravi cilj i svrha udruge je promicanje antifašističkih vrijednosti i ideala- kazat će šibenski antifašistički čelnik. Kako te vrijednosti namjeravaju promicati?
– Organizirat ćemo javne tribine, konferencije za novinare, predavanja u školama, izlete na stratišta iz Drugog svjetskog rata , ali i Domovinskog rata u kojem smo se također borili protiv fašizma. U planu nam je i obnova antifašističkih spomenika i obilježja, kojih je u zadnjih dvadeset godina preko 200 uništeno samo na području šibensko-kninske županije. Danas se, nažalost, u školama malo uči o antifašističkoj borbi, a kod djece, koja su sklona krajnjim ideologijama, potrebno je osvijestiti doprinos, posebno ljudi našeg kraja, u borbi protiv fašizma. Zasad još ne mogu decidirano reći na koji način ćemo ući u škole, da li kroz redovne ili izvanškolske aktivnosti i program, ali bitno je da se o tome govori kao našoj pozitivnoj povijesnoj stečevini- smatra jedan od vodećih šibenskih HNS-ovaca i antifašista nove generacije, pozivajući mlade da se priključe UABA-i.
Mnogi me pitaju: “Zašto ti to uopće treba”(?!)
A kako okolina reagira na Mišurino angažiranje u udruzi antifašista?
– Vrlo različito- priznat će. – Od pitanja „zašto ti to uopće treba“, pa do pune podrške. Vidite, kod nas je stanje svijesti takvo da me nitko ne bi pitao što mi to treba da sam dopredsjednik malonogometnog kluba, ali kad je to UABA, svi se čude. Jer ovo je angažman bez interesa, odnosno, moj je jedini interes opće dobro.
U Hrvatskoj je problem s antifašizmom, dodat će Mišura, što ga se dovodi uglavnom u vezu s komunizmom i to onim njegovim najretrogradnijim oblicima i najspornijim događajima, koji su ljudima neprihvatljivi, isto kao što se u nekim dijelovima nije dovoljno osudio ni fašizam.
Jesmo li zakasnili s reafirmacijom antifašizma?
– Da, izgubilo se puno vremena- potvrđuje Mišura- ali još uvijek nije kasno. Ponosan sam što Hrvatska nije dizala žice pred izbjeglicama, što svjedoči da je u Hrvatskoj još uvijek visok stupanj tolerancije. A oni koji zazivaju žice nisu daleko ni od koncentracijskih logora. Uvjeren sam- poručuje Mišura- da će antifašizam bez obzira na propuštene prilike i vrijeme, doći na svoje i potvrditi svoje neprolazne vrijednosti.
