Ljudi nikako ne razumiju da svo smeće koje s obale zafijuknu i ili s palube istresu u more prije ili kasnije, u ovom ili onom obliku, završi – na njihovom tanjuru. I to doslovno, putem ulovljene ribe. Zato su Splićane jutros kod Marmontove ulice na ribarnici uz frišku ribu dočekala i dva stola prepuna smeća i to morskog: kašete pune plastičnih čepova, raznih ambalaža, stiropora i brojnog medicinskog pribora, ponajviše igala i šprica: čak 245 komada na sto metara plaže. Dakako, nitko nije bio zainteresiran za kupnju smeća iz mora, za šprice s gradela, čepove lešo ili brudet od friškog stiropora, ali nitko pak nije niti ostao ravnodušan na gomilu otpada s (inače) bajkovite viške plaže.
Naime, izložena šokantna instalacija morskog otpada tek je manji dio otpada kojeg je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce prikupila i zabilježila na plaži Zaglav na otoku Visu kroz posljednjih godinu dana, a u sklopu međunarodnog projekta praćenja stanja morskog otpada – DeFishGear.
Otpad u moru prvenstveno je posljedica lošeg gospodarenja otpadom na kopnu odakle vjetrom, rijekama ili na neki drugi način dospijeva u more, a koliko ga ima u našem plavom biseru još uvijek nije poznato. Ipak ovim projektom smo korak bliže informacijama, vele u Suncu.
245 šprica na 100 metara plaže
‘Ne znamo koliko otpada ima’
– Ne znamo koliko otpada ima, iz kojih izvora dolazi, koliko ga ima na morskom dnu, a koliko na obali i morskoj površini. Budući da plastika nikad ne nestaje već se samo raspada u sve manje komade i zatim ulazi u sve pore živog sustava, događa se da plastiku koju bacimo na koncu jedemo – kaže biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce.
Čini se kako je problem u Jadranu veći no što su u Udruzi Sunce očekivali, naročito na području srednje i južne Dalmacije gdje, zbog morskih struja, stiže i otpad od jadranskih susjeda.
– Za sada su obrađeni podaci jednogodišnjeg praćenja stanja za pilot lokaciju plaže Zaglav na otoku Visu. Tako je zabilježeno i prikupljeno 42 224 komada raznog otpada od čega je čak 97% plastika. Unutar 703 kilograma najveći dio se odnosi na razne komade plastike, ali zanimljiv je i podatak od preko 5 000 štapića za uši što ukazuje na loš sustav filtriranja kanalizacijskih odvoda – pojašnjava Prvan.
– Morski otpad je kompleksan i slojevit problem s utjecajima na okoliš, sigurnost, zdravlje, kulturu i ekonomiju, naročito turizam i ribarstvo. Stoga želimo podići svijest ribara, građana, ali i donositelja odluka o utjecaju morskog otpada te akcijama za učinkovito rješavanje ovog gorućeg ekološkog problema – zaključila je sociologinja Pinija Poljaković iz Udruge Sunce.
Čisto more – čista savjest
S obzirom na rezultate istraživanja trebamo odmah reagirati, poručuju iz Udruge Sunce. To možemo učiniti prvenstveno smanjenjem stvaranja otpada, ponovnim korištenjem i recikliranjem ali i stalnim pritiskom na političare za unaprjeđenjem sustava gospodarenja otpadom. Tek onda moći ćemo očekivati čisto more i obale, ali i čistu savjest, smatraju.
I prodavačice žele čisto more!
Udruga Sunce u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a u sklopu projekta IPA Adriatic CBC programa 2007-2013 pod nazivom “Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji” provodi istraživanje procjene stanja morskog otpada u Jadranu. Projekt okuplja multidisciplinarni tim uključujući akademsku zajednicu, istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti kao i nevladine udruge iz svih sedam zemalja Jadranskog mora u cilju jačanja suradnje i poticanja zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada.
U nastavku pogledajte grafikone o prikupljenom smeću.
