Park prirode Vransko jezero, područje najvećeg jezera u Hrvatskoj i staništa velikog broja ptica, obilježava svoj dan: Dan Parka prirode Vransko jezero. Doduše, Dan PP-a će se protegnuti na dva dana: 04. i 05. listopada 2015. godine. Prvoga dana, u nedjelju 4. 10. 2015., za sve posjetitelje Parka će ulaz biti besplatan (lučica Prosika i vidikovac Kamenjak), a bit će prilike i za naučiti kako se besplatno nahraniti u prirodi bez posjete trgovačkim lancima. Kod Lučice i infocentra Prosika od 12 do 14 sati će se održati tečaj samoniklog jestivog bilja staništa tradicionalnih maslinika Modrava, a kojeg će povesti dr.sc. Marija Panđa.
– Na tečaju samoniklog i jestivog bilja staništa tradicionalnih maslinika Modrava, dr.sc. Marija Panđa će zainteresirane posjetitelje provesti po obližnjim maslinicima i pokazati im kako prepoznati samonikle jestive biljke ovog ekološki izuzetno čistog područja te ih podučiti koji dijelovi biljke, u kojoj fazi vegetacije i na koji način su iskoristivi. Tečaj je besplatan za sve posjetitelje – kažu u PP Vransko jezero.
Ispred infocentra, na štandovima OPG-ova Troskot i Nakićen te proizvođača iz Betine i Murtera, od 14 do 16 sati moći će se degustirati lokalni proizvodi okolice Parka prirode Vransko jezero, kao što su sir, sir u ulju, slanina, kobasice, slane srdele te crno i bijelo vino, kao nešto drukčija okrijepa nakon samoniklog jestivog bilja.
Dan poslije, u ponedjeljak 5. 10. 2015. u kampu kampu Crkvine, od 11 do 13 sati će ravnatelj Danijel Katičin predstaviti tekuće i planirane projekte u Parku prirode Vransko jezero,
Evo sad i nekoliko rečenica o Vranskom jezeru, kako ga opisuju u PP-u:
Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.
To je neobičan kompromis i izvanredan spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Obrastao travom, rogozom, šašem i trskom nalikuje dijelom na travnjak ispresijecan plitkim barama, prekriven trajnim cvijećem sa raskošnim bojama i mnoštvom leptira, vretenaca i ostalih raznovrsnih kukaca što pogoduje životu ptica tijekom cijele godine, koje osim u rezervatu borave na cijelom području Parka.
U trsci Parka prirode ljubitelji ptica mogu doživjeti nezaboravno iskustvo promatrajući iz svog skrovišta život ptica, njihovo gniježđenje i brigu za mlade. Vransko jezero je «hot spot», tj. područje sa velikom raznolikošću ornitofaune, a do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica od kojih 102 vrste gnijezde na području Parka. Među pticama gnjezdaricama nalaze se četiri vrste ugrožene (rizične) na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou. Za neke od tih ptica Park prirode Vransko jezero je jedino gnijezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske. Područje Parka je i vrlo važno odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta. Na zimovanje redovito dolazi više od 100 000 ptica (!) vodarica.
Evo na kraju i popis posebnosti parla u nekoliko natuknica:
– najveće jezero u Hrvatskoj
– uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske
– posebni ornitološki rezervat
– stanište četiri vrste ptica ugroženih na Europskoj razini
– stanište sedam vrsta ptica ugroženih na nacionalnom nivou
– najveća gnijezdeća populacija Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus) u Hrvatskoj
– jedino gnijezdilište u mediteranskoj Hrvatskoj za Čaplju dangubu (Ardea purpurea), Veliku bijelu čaplju (Egretta alba), Malu bijelu čaplju (Egretta garzetta), Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus)
– obitavanje vrsta uključenih u konvenciju o migratornim vrstama (Bonnska konvencija)
– “hot spot” područje – vrlo velika raznolikost ornitofaune (251 vrsta, 102 vrste gnijezdarica)
– broj vodarica na zimovanju preko 100 000 jedinki
– bogata povijest (prvi nalazi datiraju još 2 000 godina prije Krista).