Na 250 četvornih metara prostora stare kamene zgrade u srcu Betine večeras je svečano otvoren Muzej betinske drvene brodogradnje.
Otvorili su ga zajedno načelnik ministar Siniša Hajdaš Dončič, privremena ravnateljica Muzeja Kate Šićić-Čubrić i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin.
– Na tri etaže muzeja raspoređeno je 350 eksponata, te je kroz multimedijalne sadržaje, alate za obradu drva i projektiranje drvenih brodova, te predmete iz svakodnevnog života ispričana priča o 300 godina betinske drvene brodogradnje i upotrebi broda u svakodnevnom životu poljodjelaca i ribara koji su se koristili ovim brodovima prije ugradnje brodskih motora. Na središnjem mjestu u muzeju je plakat ‘Regate za dušu i tilo’, regate starih drvenih brodova na latinsko idro koja ih je 1998. godine izvukla iz zaborava. Danas vidimo da ljudi grade i obnavljaju drvene brodove da bi mogli sudjelovati u tim regatama, te smo htjeli smo dati naglasak na regate, na latinsko idro, koji su možda pokretači ponovnog razvoja drvene brodogradnje u Betini – rekla je u izjavi novinarima etnologinja Šikić-Čubrić.
Muzej betinske drvene brodogradnje krenuli su raditi u zadnji čas, kaže Šikić-Čubrić, te su zaboravu uspjeli oteti znanja konstrukcije broda uz pomoć daščice, šesta i buške. – To je znanje koje su nam dala posljednja tri kalafata koja su u međuvremenu, na žalost, preminula. Danas više nitko ne radi brodove na taj način, a mi ćemo zajedno s novim kalafatima pokušati to znanje vratiti u primjenu – rekla je Šikić-Čubrić.
– Nacija i država bez očuvanja miljea i bez očuvanja nasljeđivanja, dakle u ovom slučaju industrijskog nasljeđivanja, izgradnje brodova je nacija koja nema šanse u budućnosti. Upravo ovaj spoj kulturološke i industrijske vrijednosti, od 1740. godine govori o Hrvatskoj kao o pomorskoj zemlji. Upravo kroz popularizaciju starih zanata i očuvanja baštine kroz ovaj muzej dobit će se nova vrijednost i turističkoj ponudi Betine i Općine Tisno – rekao je ministar Hajdaš Dončić.
Prema riječima načelnika Klarina, uređenje muzeja koštalo je 5,8 milijuna kuna i financirano je iz raznih izvora. Muzej će biti otvoren cijele godine, s tim da će u turističkoj sezoni raditi dvije smjene, a zimi samo jednu. Zapošljavat će dvoje etnologa. Kuća u kojoj je smješten muzej obnovljena je po rješenju ahitekta Tomislava Krajine, autori muzejskog postava su dr. sc. Jadran Kale i etnologinja Maja Krnčević Rak iz Muzeja Grada Šibenika, likovni postav je uredio Marko Barišić, a propagandni film je režirala Jelena Devčić.
- Privremena ravnateljica Kate Šikić-Čubrić s dvije kolegice (Foto: Tris/H. Pavić)
- Iako mu formalno ne pripada, betinski porat je neodvojiv od muzeja
- Inteaktivni, multimedijalni prikaz (Foto: Tris/H. Pavić)
- Betinjani su u većoj mjeri počeli obnavljati stare brode nakon uspostave regate na latinsko idro
- Maketa (Foto: Tris/H. Pavić)
- Gajete u portu (Foto: Tris/H. Pavić))
- Ministar je bio s publikom (Foto: Tris/H. Pavić)
- Bonaca je omogućila da se na privezanim brodovima razviju latinska jedra
- Zgrada muzeja ima 250 kvadrata na tri etaže
- Jarbol, lantina i latinsko idro na istaknutom mjestu
- Betinska nošnja (Foto: Tris/H. Pavić)
- Himna (Foto: Tris/H. Pavić)
- Čuva ih betinski porat (Foto: Tris/H. Pavić)
- Škanjel (Foto: Tris/H. Pavić)
- Buška, daščica i šest (Foto: Tris/H. Pavić)
- Tesla (Foto: Tris/H. Pavić)
- Kalafati imaju i zaštitnika (Foto: Tris/H. Pavić)
- KUD Zora – Betina (Foto: Tris/H. Pavić)
- Nematerijalna kulturna baština
- Kako se radi brod pričaju stari kalafati koji više nisu među živima
- Interaktivni, multimedijalni prikaz
- I stara fotografija
- Među 350 eksponata ima i predmeta iz svakodnevnice, nevezanih za brodogradnju
- Ali najviše je starih alata (Foto: Tris/H. Pavić)