Ministar Vrdoljak s kacigom, prošle zime (foto Ministarstvo gospodarstva)
Naftna histerija se nastavlja: skupina na Markovom trgu u Zagrebu na 231. sjednici Vlade RH (poveznica) upravo predlaže raspodjelu šest dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Pod točkom 6. su pripremili šest podtočaka sa sličnim nazivom:
Prijedlog odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za istražne prostore ugljikovodika
Razlika je samo u šifri na kraju svake od šest podtočaka, pa se tako zamišljena naftna polja nazivaju kombinacijom dvaju slova i brojeva: DR 02, DR 03. DR 04, SA 08, SA 09 i SA 10.
Skrivene odluke o kopnenim bušotinama
Čini se kako su u Vladi RH namjerili u toj mjeri ignorirati građane kojima trebaju služiti pa nisu predstavili niti osnovne činjenice, čak niti bilo kakav zemljopisni naziv područja, nečijeg životnog okruženja, za koji namjeravaju svjetskim naftnim korporacijama dopustiti bušenje i mrvljenje tla i crpljenje nafte, te podizanje nakaradnih čeličnih postrojenja s bušilicama usred plodnih njiva i šuma. Nisu bili kadri niti istaći kako oznake DR i SA možda označavaju naše rijeke: Savu, Dravu ili pak nešto treće i četvrto.
Kako bi stvar bila još nejasnija, mimo uvriježene prakse nisu na stranicama Vlade RH postavili niti sadržaj gore navedenih ‘prijedoga odluka’, što im je obveza koju su ispoštivali sa svakom od preostalih od današnjih 30 točaka dnevnog reda.
Ipak, doznaje se kako bi na čak četiri područja (Sava 8, 9 i 10, te Drava 4) dozvolu trebala dobiti poduzeće naziva Vermilion Zagreb Exploration, a koja je sljednica kanadske tvrtke Vermilion Energy. Nadalje, naftom bi se trebala omastiti i domaća, odnosno mađarska Ina (Drava 2), a preostalo se daje tvrtki Oando Plc iz Nigerije (Drava 3).
No to nije sve, kao uvertira za skrivenu točku dnevnog reda ide jedna još grozomornijeg sadržaja, a koja hladno i na trenutke zabrinjavajuće lakonski obrađuje ‘velike nesreće’ koje mogu nastati na Jadranu usljed eksploatacije nafte.
Naime, pod točkom pet će ekipa s Markova trga automatski dignuti ruke i bez rasprave usvojiti: Nacrt prijedloga zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU) (vidi ovdje ).
– Tijekom svih ovih godina nije se dogodila niti jedna velika nesreća uzrokovana provedbom odobalnih radova (istraživanja i eksploatacija ugljikovodika) na Jadranu – vele među ostalim.
Oglas
A onda donose i veleumni zaključak:
– Velike nesreće vezane za odobalne radove (istraživanja i eksploatacije ugljikovodika) mogu imati razorne i nepovratne posljedice na morski i obalni okoliš kao i značajne negativne učinke na priobalna gospodarstva.
‘Velika nesreća’
Kako bi mi shvatili što je to velika nesreća, nude nam i definiciju.
Velika nesreća u odnosu na odobalni objekt ili povezanu infrastrukturu znači:
(a) nesreća koja uključuje eksploziju, požar, gubitak kontrole nad bušotinom, ili nekontrolirano ispuštanje ugljikovodika ili opasnih tvari, a pritom uzrokuje gubitak života ili ozbiljne ozljede kod osoba ili postoji vjerojatnost uzrokovanja gubitka života ili ozbiljnih ozljeda, te onečišćenje i štete većih razmjera u okolišu na odobalnom području kao i na obalnom području kao posljedica onečišćenja.
Ima toga još, jer pod velikom nesrećom smatraju i ‘značajno oštećenje odobalnog objekta ili povezane infrastrukture, a pritom uzrokuje gubitak života ili ozbiljne ozljede kod osoba ili postoji vjerojatnost uzrokovanja gubitka života ili ozbiljnih ozljeda, te onečišćenje i štete većih razmjera u okolišu na odobalnom području kao i na obalnom području kao posljedica onečišćenja’.
Na koncu, tvorci ovog dokumenta zaključuju i kako je velika nesreća događaj koji uzrokuje ili će vjerojatno uzrokovati bitan nepovoljan, odnosno negativan utjecaj na okoliš u skladu s propisima iz područja zaštite okoliša…
Fotomontaža – solana na Pagu i bušotina
U obimnom prijedlogu zakona ima puno toga što može biti predmet ozbiljne stručne analiza stručnjaka različitog profila, a jedna od vrlo zanimljivih činjenica je i definiranje tijela koje bi trebalo voditi računa o velikim nesrećama. To tijelo je nazvano Koordinacija, koja se opisuje ovako:
– Koordinacija e sastoji od predstavnika Ministarstva, Agencije, Hrvatskog registra brodova, ministarstva nadležno za pomorstvo, državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.
Političari su dužni djelovati neovisno od politike!?
Svojevrsni biser ovog nacrta skriven je u Članku 12. koji kaže:
Koordinacija je dužna: djelovati neovisno od politike.
Kako će to Koordinacija koju u glavnini čine dužnosnici koji su na ta mjesta dospjela izravno ‘putem politike’ djelovati ‘neovisno od politike’? Odgovor na to pitanje ne postoji u okvirima poznate logike i zdravog razuma, a niti elementarnog poštivanja kakve takve inteligencije biračkog tijela.
I, za kraj, nešto još gluplje i drskije. Naime, prema zamisli pisaca ovog zakona, o tome koliku će odgovornost imati odlučit će Koordinacija – sama:
Koordinacija je dužna: jasno odrediti opseg svojih odgovornosti kao i odgovornosti ovlaštenika dozvole, operatora, vlasnika i izvođača u pogledu nadzora nad rizicima od velike nesreće.
Je li ovakav odnos vlasti prema inteligenciji građana i grozomorno nastojanje za pretvaranjem države u jednu veliku bušotinu već samo po sebi ‘velika nesreća’?
Jest.
S tzv. Javne rasprave u Zagrebu -foto H.Pavić/TRIS
