U Komiži na otoku Visu i ove godine je svoje otplovio Festival mora Rota Palagruzona 2015, u okviru kojega je održana najstarija i najduža regata u Europi, regata inspirirana poviješću komiških ribara i njihovim osebujnim brodom – falkušom.
Kako kažu organizatori iz Grada Komiže, udruga Ars Halieutica i Palagruza te drugi koji su pomogli ovaj događaj, regata od Komiže do Palagruže je najstarija i najduža jadranska povijesna regata, s tradicijom dužom od tisuću godina, koju su od davnina veslali i jedrili komiški ribari, a Festival mora Rota Palagruzona jedinstvena je manifestacija koja čuva uspomenu na njih.
Tako je ove godine na regati pehar odnijela posada gajete falkuše „Palagruža“ s kormilarom Pinom Vojkovićem, a u njegovoj se posadi ceremonijalnom prigodom našao i aktualni ministar turizma Darko Lorencin.
Rezervni cilj – Brusnik
Ipak, ove godine zbog nepovoljnijeg vremena falkuše nisu dospjele do Velikog žala Palagruže, nego je regata okončana na rezervnom cilju kod otoka Brusnika.
Od devet brodova na cilj su stigla samo četiri, falkuše„Palagruža“ i „Mikula“, te leut „Jaruh“ iz Murtera i gajeta „Bože pomozi“ iz Vele Luke, pa na Velikom žalu na Palagruži nije održana Papina vecera, odnosno karakteristična bajkovita noćna proslava na palagruškoj ‘plaži’.
No bez obzira na rezultate, završna proslava uz Noć sardele je održana na komiškoj rivi, a tamo su svoje odsvirali i Ljetno kino i Max Juričić.
Inače, nije festival prošao samo u jedrenju, veslanju i kozumaciji ribe, već je imao i obrazovni smisao.
Priča kakvu ima malo koja zemlja
Udruga Palagruza i ove je godine organizirala Barake palagruzone, u kojima se održavaju radionice za komiške učenike, a gdje ih se uči mornarskim vještinama, zavičajnom jeziku i maritimnoj terminologiji, a po prvi puta organizirana je bila i škola jedrenja. Održala se i Međunarodna znanstvena konferencija “Brod kao kulturno dobro”, s obzirom da međunarodno cijenjeni domaća povijesna plovila poput falkuše još uvijek nisu dovoljno vrednovani u Hrvatskoj, odakle potiču.
– Tako veliku priču, kakvu su svojim životom i svakodnevnom, gotovo epskom borbom s morem kroz stotine godina pričali komiški ribari, ima malo koja zemlja na svijetu. O njoj su s divljenjem pričali američki predsjednici u svojim govorima, pisale brojne najugledne svjetske novine, pred njom su bez riječi ostali najveći hrvatski pjesnici, ostaje tek za vidjeti hoće li današnja Hrvatska znati prepoznati i očuvati najveličanstveniji i najljepši dio same sebe – jezgrovito zaključuje Vinko Kalinić iz organizacije Festivala mora Rota Palagruzona 2015.