Hrvatska i dalje čvrsto drži treće mjesto u EU po nezaposlenosti mladih koji sve više napuštaju zemlju

Mladima koji neuspješno obijaju pragove Zavoda za zapošljavanje ili na druge suvremenije načine traže posao, do posla je nateže doći u Grčkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj koja se neslavnog trećeg mjesta čvrsto drži kad je riječ o nezaposlenosti među mladima, ali i kad se govori o općenitoj nezaposlenosti. Europska unija, gledano u cjelini, muči muku sa nezaposlenošću, posebice onom među mlađom populacijom. Svjedoči o tome brojka od enormno visokih 25 milijuna nezaposlenih među kojima je i 5, 6 milijuna mladih osoba.

Hrvatsku je u zadnjih godinu dana napustiloo 29 tisuća građana,mahom mladih i školovanih kjudi, a u pet godina „sidro“ je dignulo čak 150 tisuća osoba među kojima prevladavaju mlade osobe i one u najproduktivnijim godinama života.

Na posao čeka oko 100 tisuća mladih osoba

Koliko je u Hrvatskoj nezaposlenih mladih ljudi? Odgovor ovisi koga se pita i do koje se godine života osoba smatra mladom. Na pismeni upit iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odgovoreno nam je kako je u evidenciji Zavoda krajem prošle godine bilo blizu oko 100 000 osoba u dobi od 15-29 godina što je manje nego krajem 2013. godine kada ih  je bilo 120.958.

Tijekom prošle godine sa Zavoda je u inozemstvo otišlo 4010 osoba

-Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže samo dijelom podataka koji se odnose na osobe koje su u trenutku, odnosno neposredno prije zasnivanja radnog odnosa u inozemstvu bile prijavljene u našoj evidenciji. Takvih je građana tijekom 2014. godine bilo 4.010- stoji u odgovoru uz napomenu kako ne raspolažu svim potrebitim podacima o tome u koje se zemlje najviše odlazilo.

Najveći broj mladih posao je pronašao u Njemačkoj koja, inače od rujna ukida radne dozvole za Hrvate

-Nemamo podatke za sve hrvatske građane zaposlene u inozemstvu, ali od broja nezaposlenih osoba na evidenciji Zavoda zaposlenih u inozemstvu, najveći broj hrvatskih građana pronašao je posao u Njemačkoj koja je, osim što je tradicionalna destinacija hrvatskih radnika, država čije gospodarstvo već duže vrijeme iskazuje najveće potrebe za radnicima iz drugih europskih, ali i „trećih zemalja“. Slijede Austrija, te Italija i Slovenija. Izvan Europske unije, veći broj osoba zaposlen je i u Panami, što se uglavnom odnosi na pomorce, te u Sjedinjenim Američkim Državama.

Njemačka, inače od 1. rujna ukida radne dozvole za Hrvate, barem je tako ovih dana najavljeno iz političkih krugova.

Šibensko-kninsku županiju lani napustilo 68 mladih osoba

Službeni podaci govore da je Šibensko-kninsku županiju tijekom 2014.g. napustilo 68 mladih osoba, a godinu dana ranije značajno manje-23. Usporedba broja odlazaka govori o uzlaznom trendu. Šibenik su, saznajemo, privremenim ili možda trajnim inozemnim adresama zamijenili visokoobrazovani ljudi-novinari, liječnici…

Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2014.g. iznosila je enormnih 41, 3 %

Za detaljnije podatke o mladima i nezaposlenosti obratili smo se i Državnom zavodu za statistiku od čijih smo stručnjaka saznali da je stopa nezaposlenosti mladih (udio nezaposlenih u radnoj snazi u dobi od 15 do 24 godine) u drugom kvartalu 2014. godine iznosila enormno visokih 41, 3 posto.

Hrvatsku muči i stalni pad broja zaposlenih

Osim problema s velikom stopom nezaposlenih Hrvatsku muči i kontinuirani pad broja zaposlenih. Brojke o zaposlenima i nezaposlenosti su u nesrazmjeru, odnosno stručnjacima je, očito teško ući u trag onima koji se „skinu“ sa Zavoda, a očito je da ih nema među zaposlenima. Gdje su se „izgubili“?

Samo u jednoj godini broj zaposlenih smanjen za 25 000

Hrvatska je samo u zadnjih godinu dana ostala bez 17 tisuća radnih mjesta, a trend smanjenja broja zaposlenih je konstantan na mjesečnoj i godišnjoj razini. U odnosu na 2013.g. broj zaposlenih manji je za 25 tisuća osoba.

Očito je da se sve veći broj Hrvata okreće inozemstvu što potvrđuju i prijave u bazu podataka EURES. Na njihov portal svoje životopise već je poslalo preko 6 tisuća osoba. Inače, EURES mreža djeluje u 32 zemlje u kojima broje preko tisuću savjetnika među kojima je njih 9 angažirano u Hrvatskoj. Za odlazak u inozemstvo preko ovog portala prijavilo se i 68 osoba iz Šibensko-kninske županije. Inače, u njihovoj bazi podataka nalazi se 2, 4 milijuna radnih mjesta.

U svijet se može i preko programa za mlade ERASMUS, a na odlazak u inozemstvo poziva se i sa sve brojnijih Facebook stranica kao što su to, primjerice: „Mladi, napustimo Hrvatsku“!, „Idemo u svijet!“ i druge.
Jedno vrijeme vladala je prava pomama za odlaskom u Kanadu koja se reklamirala kao „Obećana zemlja“ za Hrvate. Na tisuće mladih i onih u zrelijoj životnoj dobi odlučilo se na životni iskorak i sreću je potražilo u ovoj dalekoj i hladnoj zemlji. Kanadski ministar za imigracije najavio je kako u 2015.g. očekuju rekordni broj stranaca, čak do 285 tisuća. Koliko će među njima biti Hrvata? U Kanadu se može i preko BHV Education d.o.o. koja godinama uspješno privlači hrvatsku školovanu mladost.

Hrvatsku napustilo 550 medicinskih sestara i tehničara, skoro 1000 liječnika…

Švedska već mjesecima traži veći broj medicinskih sestara i tehničara, primalja te radnika srodnih profila. Medicinskim sestrama se nudi plaća od 2600 do 3500 tisuće eura i rad na 3 mjeseca ili do godinu dana. Švedski Zavod za migracije objavio je listu poželjnih kadrova na kojoj su, osim spomenutog medicinskog osoblja, i elektroinženjeri, pedagozi, limari, kuhari, pekari, vodoinstalateri…. Dosad je, saznajemo, Hrvatsku napustilo 550 medicinskih sestara i tehničara, te oko 1000 liječnika. Na djelu je trend povećanog broja odlazaka kako među zaposlenima tako i nezaposlenim kadrovima. Osim u Švedsku Hrvati odlaze na rad i u Njemačku, Englesku, Švicarsku, UAE, Finsku…

U Hrvatskoj se mladi i dalje obrazuju za zanimanja koja više nitko ne traži

Iako su pojedini stručnjaci odavno upozoravali na nekompatibilnost strukture školstva i stanja na tržištu rada, u Hrvatskoj se i dalje mladi obrazuju za zanimanja koja se na tržištu radne snage slabo ili gotovo nikako ne traže. Istina, to nije specifikum Hrvatske. U Španjolskoj se, primjerice mladi sve više okreću fakultetima koje i završavaju, dok interes za srednjim školama jenjava, odnosno svaka peta mlada osoba ne završi srednju školu. Analitičari su izračunali kako čak 10 natraženijih zanimanja u 2010.g. uopće nije postojalo 2004.g.

Hrvatska se mora pomiriti i sa sve očitijim trendom čestog mijenjanja radnog mjesta što je odavno postala praksa u velikom dijelu svijeta. U Europi će, izračunato je, srednjoškolci do svoje 38. godine života promijeniti čak 14 radnih mjesta. U gospodarski razvijenim zemljama to ne predstavlja problem, međutim u Hravatskoj je iznimno teško doći do posla, posebice onog na neodređeno radno vrijeme što polako postaje kategorija u nestajanju. Zapošljava se u pravilu na određeno vrijeme i njezine modifikacije.

Kad „gnjavatori“ na ulici žicaju posao od ministra

Da se posao može izravno dogovarati i na ulici posvjedočio je aktualni primjer ministra pravosuđa Orsata Miljenića kojeg je za uslugu zapošljavanja svoje kćeri žicao SDP-ov član iz Požege Dana Milobara. Premijer je stao na stranu svog ministra komentirajući cijelu kontroverznu priču „kako se samo pokušao otarasiti gnjavatora“. Jesu li se barem upitali kakvu su poruku svojim kontroverznim nastupima poslali građanima Hrvatske, posebice nezaposlenima?

Bavi se politikom!

I dok tisuće ljudi neuspješno obija pragove Zavoda za zapošljavanje, tisuće radnika svakodnevno ostaju bez posla, broj poduzeća koja su u blokadi konstantno se povećava kao i broj blokiranih građana, praksa pokazuje da se do posla najbrže stiže sa stranačkom iskaznicom– ove ili one stranke. Svejedno, bitno je samo da „igra“. Ne treba se stoga čuditi jednoj od zadnjih izjava premijera Milanovića koji je nesretnoj nezaposlenoj učiteljici iz Gunje koja mu se pojadala sajetovao da se- bavi politikom. Pametnomu dosta!