Kreditne “omče oko vrata”, parafiskalni nameti i niske otkupne cijene sve jače stišću OPG-ove

Hrvatska broji 320 tisuća blokiranih građana čiji ukupni dug premašuje 29, 5 milijardi kuna. U Udruzi Blokirani izračunali su da je blokadama obuhvaćeno gotovo milijun ljudi-blokirani pojedinci i članovi njihovih obitelji. U blokadi je i više tisuća Obiteljsko- poljoprivrednih gospodarstava koji bi u svakoj zemlji trebali biti stupovi razvitka. Ako je vjerovati ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini i FINA-e u blokadi je njih 1130, dok svi ostali iznose daleko veće brojke.

Koliko je točno blokiranih OPG-ova ne zna točno ni ratar Slavimir Brkić iz Udruge Blokirani. Pretpostavlja se da je od 95 tisuća OPG-ova koji se nalaze u sustavu potpora njih čak 90 posto u blokadi što je poražavajući podatak koji zorno svjedoči o aktualnom stanju u hrvatskoj poljoprivredi. Inače, ukupan broj OPG-ova, onih koji su u sustavu poticaja i drugih koji su izvan tog sustava, kreće se oko 180 tisuća. Rijetki su oni koji rade bez „potresa“ kakvi su dobrano uzrmali većinu ratara, stočara, mljekara i drugih, reći će Brkić za Tris.

Vratiti zakonske odredbe iz 2012. g.

Na upit koje su mjere najnužnije za prevladavanje teškog stanja Brkić navodi dvije mjere koje se, po njemu, žurno trebaju donijeti.

– Žurno bi, dakle trebalo izmijeniti aktualnu zakonsku odredbu, tj, vratiti onu iz 2012. g. po kojoj se potpore izuzimaju od ovrha. Obrtnici i OPG-ovi su do 2012. g. imali zaštićene račune koji su bili izvan obuhvata Ovršnog zakona kojemu sada podliježu. Osim toga, OPG-ovcima bi hitno trebalo omogućiti zaštitu dvije trećine dohotka i prihoda od ovrha. Ako to pravo koriste umirovljenici, radnici i drugi zašto se ta mjera ne bi odnosila i na OPG-ove, pita se Brkić koji ističe da je udjel potpora u ukupnom dugu značajan.

Poljoprivrednici još čekaju na obećanu isplatu potpora. Ministar Jakovina najprije je isplatu obećao početkom siječnja, potom početkom veljače, a najnovije vijesti govore da bi se to moglo dogoditi krajem veljače, ako i tada.

Poljoprivrednici ne uspjevaju doći do „glava“

-Isplata poticaja svima bi pomogla. Proljeće je pred vratima, a njive su neobrađene i nepripremljene za sjetvu. Prošla godina bila je izrazito loša u klimatskom pogledu, a posljedice se još vide na oranicama pa se isplata poticaja sve nestrpljivije iščekuje. Sve smo naše probleme iznijeli u javnosti i sada čekamo odgovore kako od ministra Jakovine tako i od ministra financija Borisa Lalovca i ministra pravosuđa Orsata Miljenića zbog Ovršnog zakona. Čekamo na odgovore kako bi znali točno na čemu smo i čemu se možemo nadati. Inače, još prije godinu dana o svojim smo problemima upoznali i predsjednika Sabora, predsjednika države, resornog ministra i druge, ali odgovora nije bilo, a problemi su se u međuvremenu samo taložili. Moji su kolege uspjeli doći samo do Saborskog odbora za poljoprivredu, a do „glava“, tj. ministra Jakovine i ministra Lalovca ne uspjevamo doći.

Mnogi će se složiti kako je danas posebno teško ratarima koji jedva preživljavaju. Stočarima je za nijansu lakše jer prodaju svoja grla sa farmi iako je to, dugoročno gledano, loš potez jer ostaju bez dodane vrijednosti. Prodaja se, saznajemo od Brkića, odvija po nerealnim cijenama jer teškoće u koje su zapali stočari pojedinci iskorištavaju i nude sramotno niske cijene. Teško je i farmerima. Već se neko vrijeme govori o masovnom zatvaranju farmi što je po svemu alarmantan podatak koji,međutim nikoga nije ozbiljnije zabrinuo. U nezavidnoj situaciji su i mljekari jer je cijena mlijeka drastično pala, a ulazne stavke su i dalje previsoke. O uvozu jeftinijih i nekvalitetnijih proizvoda da se i ne govori. Proizvodnja mlijeka drastično opada na što je u više navrata mjerodavne upozoravala Rašeljka Maras, predsjednica Udruge proizvođača i prerađivača mlijeka CroMilk. U ovom je sktoru 30 tisuća zaposlenih, a sa smanjenom proizvodnjom i njihova je daljnja djelatnost upitna.

Domaću proizvodnju ugrožavaju paranameti

-Radili smo neka istraživanja i došli do poražavajućih podataka kad je u pitanju uvozno mlijeko i njegova kvaliteta. Naši su proizvodi kvalitetniji, ali nas se sustavno uništava brojnim paranametima. Ne čudi stoga što sela propadaju, poljoprivrednici su u blokadama, mnogi se iseljavaju iz zemlje…Još do jučer država nas je nagovarala da povećavamo proizvodnju, da se farme šire uz obrazloženje da se 10-15 krava ne može opstati. Ljudi su poslušali stručnjake i podigli kredite koji su im sada „omča oko vrata“ koju im država sve čvršće stišće. Zanimljivo, i država je uložila u proširenje proizvodnje, a nastale dubioze snosimo svi na svojim leđima, na kraju će Brkić.