Pogled s kninske tvrđave kakvog uskoro neće biti
S javnom raspravom o Studiji utjecaja na okoliš Južne obilaznice Knina aktualizirana je namjera betoniranja i asfaltiranja kroz zaštićeni krajobraz Gornjeg toka Krke i područje Nature 2000. Treba li Knin žrtvovati svoju prepoznatljivost za pet kilometara ceste, s dva mosta, dva vijadukta i podvožnjakom, kojima je cilj samo da se grad zaobiđe i dodatno izolira?
O gradnji brze ceste Šibenik-Knin, kojom bi se udaljenost od 56 kilometara skratila za 17 kilometara, govori se već 15 godina, ali još nisu definirani rokovi kada će biti izgrađena. Međutim, Južna obilaznicu Knina, koja je sastavni dio brze ceste, još prošle godine je uvrštena u četverogodišnji plan gradnje cesta, a jučer je završena i javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš. Trajala je 30 dana, ali javni uvid kao i samo izlaganje koje održano 16. siječnja s početkom u 12 sati jedva da je izazvalo ikakvu reakciju. U Svečanu dvoranu Veleučilišta „Marko Marulić’ izlaganje predstavnika Hrvatskih cesta d.o.o. i izrađivača Studije iz Dvokut Ecro d. o. o. poslušalo je svega par Kninjana. Među njima je bio i predsjednik Ekološke udruge ‘Krka’ iz Knina, Srečko Kmetič, koji je zgrožen agresivnošću i štetnošću namjeravanog zahvata.
– Nevjerojatno! Frapiran sam namjerom vlasti da potroše iznos koji se procjenjuje od nekoliko desetaka do čak 140 milijuna kuna na projekt čiji će jedini rezultat biti uništavanje krajboraza, životnih staništa zaštićenih životinjskih vrsta i nametanje latentne opasnosti za ekološki sustav Krke, od Knina nizvodno sve do njenog ušća. Objekti koje namjeravaju graditi dominirat će krajobrazom, pa će uz prirodne krajobraze biti žrtvovane i povijesna vizura grada. Osim toga, već je zaobilaženjem Knina kod gradnje autoceste A1 grad ispao iz prometnih tokova, a izgradnja Južne obilaznice će dodatno doprinijeti izolaciji i smanjit će se ionako mali broja turista, što će imati negativan učinak na razvoj grada i njegovo stanovništvo. Ako već postoji namjera da se javni novac preusmjerava u džepove građevinskog lobija, trebao bi postojati barem privid kakve takve opravdanosti zahvata. Kninska zaobilaznica, ovako kako je predstavljena, ne samo da zaobilazi Knin, nego i svaki javni interes – rekao nam je Kmetič.
Neslaganje s namjeravanim zahvatom i Studijom utjecaja na okoliš koja mu daje uvjetnu prolaznu ocjenu, osim na samom javnom predstavljanju, Ekološka udruga ‘Krka‘ dostavila je nadležnima i u pisanom obliku (Primjedbe Eko Krka – POVEZNICA).
U javnoj raspravi sudjelovala je i Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko, čija ravnateljica mr. sc. Anita Babačić Ajduk također nije sretna zbog namjeravane gradnje kroz Značajni krajobraz – Gornji tok Krke, koji njena ustanova štiti kao zaštićenu prirodnu vrijednosti, a k tome je i pod zaštitom programa Europske unije NATURA 2000.
– Zahvat je agresivan i prolazi zaštićenim područjem. Ukoliko dođe do realizacije, inzistirat ćemo da se propiše najstroži stupanj zaštite i da se striktno provodi – rekla nam je Babačić-Ajduk.
Obilaznica je ukupne dužine 4701,57 m i prolazi kroz područje Grada Knina i Općine Biskupija. Na tako maloj trasi bit će sagrađeno dva vijadukta, dva mosta i podvožnjak.
– Značajna je osjetljivost kanjona rijeke Krke kao iznimne krajobrazne kompozicije na planirane promjene. Introduciranjem ceste u na to područje izgubit će se značajke krajobrazne kompozicije kao iznimne. Vrlo veliki utjecaj planirana obilaznica će imati na krajobraznu kompoziciju, poželjnost vizura, doživljaj prostora i vidljivost. Veliki utjecaj planirana obilaznica će imati na geomorfološke oblike, šume, vodotoke i poteze drveća te kontrastne odnose u prostoru… Vrjednovanjem negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti planiranog zahvata na ugrožene dijelove krajobraza, prema vrijednosnoj ljestvici, određen je ukupni veliki utjecaj planirane obilaznice na krajobraz što znači da će promjena biti u neskladu s karakterističnim krajobrazom i privlačit će pažnju. Veliki utjecaj planirane obilaznice na krajobrazne sustave moguće je malo smanjiti primjenom mjera zaštite te usporednom, kvalitetnom provedbom krajobraznog uređenja prostora u skladu s prirodnim i krajobraznim zakonitostima na području zahvata. Utjecaj na iznimnu krajobraznu vrijednost – kanjon Krke, nije moguće smanjiti…, stoji među ostalim u Studiji utjecaja na okoliš koja je napravljena kako bi se opravdalo betoniziranje Krke. Uz niz ovakvih upozorenja, naravno, (ne)očekivani je zaključak kako se ‘može reći da će zahvat biti prihvatljiv za okoliš’. Što tome dodati? Možda samo POVEZNICU na Studiju utjecaja na okoliš Juzna obilaznica Knina .
Pogled na trasu buduće obilaznice s Kninske tvrđave (Foto H. Pavić)
