Svaki stanovnik Hrvatske godišnje proizvede u prosjeku 270 kilograma smeća. Svakim daljnjim ‘napretkom’ ili samo prihvaćanjem loših konzumerističkih navika globalnog okruženja količina smeća stalno raste, a problem otpada je postaje jedan od središnjih problema zaštite okoliša. Ovaj problem nije zaobišao ni Knin, ali sudeći po interesu građana za radionicu Ekološke udruge Krka o kompostiranju kao jednom od načina smanjenja količine smeća, izgledno je da će Kninjani među prvima naći rješenje.
Ako svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku proizvede 270 kilograma smeća, to bi značilo da ga 15.000 Kninjana napravi 4.050 tona. Ako je i u Kninu jedna trećina svog tog smeća biootpad, ispada da bi Knin kompostiranjem količinu smeća mogao smanjiti za 1350 tona. Istovremeno, prakticiranjem ove metode zbrinjavanja biootpada Kninjani bi dobili i 1350 kilograma visokovrijednog biološkog gnojiva. Kako bi popularizirali ovu ideju Ekološka udruga ‘Krka’ iz Knina u partnerstvu s komunalnim poduzećem Čistoća i zelenilo d.o.o. krenula je u projekt ‘Centralizirano i decentralizirano kompostiranje’, kojeg financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Knin. U sklopu projekta udruga je u utorak održala prvu u nizu radionica na koju se odazvao nezanemariv broj ekološki osviještenih građana. Aktivisti ‘Eko Krke’ Inga Kukolj i Dimitrije Dujmović pojašnjavali su polaznicima radionice kako se kompostiranjem organski otpaci pretvaraju u visoko vrijedno gnojivo bez kojeg je teško zamisliti vrt, čijim dodavanjem se osim opskrbe hranjivima, tlu poboljšava struktura, sposobnost obrade i vodnozračni kapacitet, povećava se sadržaj humusa i potiče rad flore i faune tla…
Dimitrije Dujmović i Inga Kukolj na radionici o kompostiranju (Foto H. Pavić)
– Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organski otpad u plodni humus. Kad se kaže stara prirodna metoda, to je doslovno. Kad su prvi organizmi počeli odumirati, tada je počelo i kompostiranje. To je zapravo sama razgradnja organske tvari. Dio te razgradnje otpada na stvaranje humusa. To je prirodni proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas, događa se svuda gdje ima odumrle organske tvari. Kompost je organsko humusno gnojivo koje nastaje tako da se organski otpad pomoću aktivnosti mikroorganizama i sićušnih životinja na zraku i vlažnosti mijenja i razgrađuje. Može se koristiti za prihranjivanje biljaka, a njegova najveća važnost je poboljšanje strukture tla – nizao je Dimitrije Dujmović definicije i prednosti kompostiranja nad klasničnim ‘zbrinjavanjem’ biootpada i još k tome praktično demonstrirao kako se radi najbolji kompost. Proces razgradenje, kaže, događa se uz pomoć mikroorganizama i sitnih životinja. Zato u komposteru, koji se smješta na sjenovito mjesto, mora biti osigurano dovoljno zraka i dovoljno vlage, ali i mogućnost otjecanja suvišne vode.
Kompostirati se mogu sitno rezani ostaci voća i povrća, talog kave i čaja, kore voća i povrća, trulo voće, razne biljke, korov. uvenulo cvijeće, pokošena trava, lišće, granje, slama, strugotina, piljevina, ljuske oraha i jaja… i u roku od šest mjeseci do godinu dana imamo vrhunsko vrtno gnojivo.
– Možda se to sada čini kao dugo razdoblje za čekanje, ali nakon dozrijevanja prvog komposta, ako ga nastavite slagati i prevrtati, kontinuirano ćete iz uzimati gnojivo kad god vam zatreba – rekao je Dujmović.
Međutim, sav biootpad nije pogodan za kompostiranje i zato treba u komposter izbjegavati stavljanje novinskog papira, vrećice iz usisivača, pelene, pepel od ugljena (sadrži teške metale), izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, jako bolesne biljke, lišće oraha, lakirano ili bojano drvo, biootpad koji je bio u dodiru s naftom benzinom, bojama i pesticidom…
– Inga Kukolj je pojasnila kako ekološka svijest nije jedini razlog zašto treba početi s kompostiranjem.
– Zašto kompostirati? Naravno, svi mi koji smo se ovdje okupili lako ćemo na to odgovoriti, da volimo prirodu i da je zato čuvamo. Ali s druge strane zašto plaćati veće račune? Vrlo skoro vidjet će se na računima ako ne krenemo odvajati otpad. Sve će nas udariti po džepu – upozorava Kukolj.
Ekološka udruga ‘Krka’ podijelit će svim polaznicima ove radionice i polaznicima svih slijedećih drvene ili plastične kompostere, te biorazgradive vrećice kako bi sami započeli s procesom kompostiranja. Dijele i brošure i priručnike sa korisnim savjetima o kompostiranju.
– Na ovome moramo raditi svi zajedno, građani, udruge, komulne tvrtke, lokalna zajednica, država. Neki dan su u Fondu za energetsku učinkovitost rekli da novca ima i da svako domaćinstvo može dobiti komposter – kaže Kukolj.
Interes za kompostiranje će rasti kad prestane nezakonita naplata odvoza smeća
U srpnju 2013. godine donesen je Zakon o održivom gospodarenju otpadom, ali njegova primjena u dijelu koji se odnosi na naplatu odvoza otpada još uvijek nije moguća jer Ministarstvo zaštite okoliša nije izradilo potrebne podzakonske akte. Naime, po novom zakonu komunalna poduzeća više ne smije naplaćivati odvoz smeća po broju članova domaćinstva ni po četvornim metrima stambene ili poslovne površine, već isključivo po volumenu i težini odvezenog otpada. Prema informacijama udruga za zaštitu potrošača, naplata odvoza smeća obavlja se protuzakonito u čitavoj Hrvatskoj, osim u Međimurju. Međutim, kad nam jednog dana počnu svima stizati računi na kojima je specificirano koliko smo smeća napravili, i oni bez osjećaja za ekologiju razmislit će hoće li nabavom kompostera količinu smeća, a time i iznos računa, smanjiti za jednu trećinu. Slijedeća radionica o kompostiranju Ekološke udruge ‘Krka’ bit će održana u siječnju i ponovno će dijeliti kompostere… Više informacija i kontakti mogu se naći na internetskim stranicama Udruge (POVEZNICA).
Predsjednik Ekološke udruge ‘Krka’ Srečko Kmetič sa svojim priručnih komposterom napravljenim od drvenih paleta (Foto: H. Pavić)
