Kako zaustaviti rast broja nezaposlenih kojih je danas na Zavodu preko 310 tisuća?

S obzirom na prognoze domaćih i međunarodnih analitičara aktualnog hrvatskog gospodarsko-financijskog stanja koje će od početka iduće godine biti pod posebnom paskom Europske komisije zbog neprovođenja reformi, lako je prognozirati da će u narednim mjesecima rasti broj nezaposlenih. Danas ih je na HZZ-u evidentirano preko 310 tisuća s tenedencijom daljnjeg rasta.

-Iako je u listopadu nastavljen rast broja nezaposlenih, on je, pod utjecajem administrativnih faktora, ipak bio blaži nego prije godinu dana. Unatoč tome, osnovni problemi hrvatskog tržišta rada, a to su niska aktivnosti i niska zaposlenost, u ovoj su se godini produbili. Stoga i u nastavku godine očekujemo slična kretanja na tržištu rada, te prosječnu godišnju stopu registrirane nezaposlenosti i nadalje na visokih oko 20 posto, komentirao je aktualno stanje na tržištu rada Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK..

Samo u listopadu zbog neprijavljivanja „skinuto“  8200 nezaposlenih osoba sa HZZ

Nakon glavne turističke sezone, u listopadu je očekivano nastavljen rast broja nezaposlenih osoba koji je započeo prethodnog mjeseca. Isto tako očekivano, ponovio se nešto manje oštar rast, i to pod utjecajem administrativnih faktora.

– U listopadu je broj nezaposlenih porastao za 15, 6 tisuća, što znači četvrtinu manje nego istog mjeseca prošle godine, a kada se zbroje rujan i listopad, to iznosi čak 47 % manje. Ovakva bi se afirmativna kretanja trebala naslanjati na ustrajno dinamiziranje gospodarske dinamike koje se, međutim ne realizira. Stoga ovi podaci strše izvan okvira tržišnih odnosa, te se mogu objasniti tek promjenama u administrativnim procedurama. Tako je samo tijekom listopada po osnovi nepridržavanja zakonskih odredbi iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašlo 8200 osoba, što je 3,6 puta više nego prošlogodišnjeg listopada. Kada se zbroji s rujnom ,te usporedi s ista ta dva mjeseca prošle godine, 13,3 tisuće više osoba je na ovaj način smanjilo evidenciju nezaposlenih ove godine. U istom su razdoblju s evidencije zaposlene 18,3 tisuće osoba, samo 2,7 tisuća osoba više nego tijekom rujna i listopada prošle godine, analizirao je Savić.

Broj nezposlenih i stanje zaposlenosti nisu u korelaciji

Zanimljivo, ali ovakva kretanja nezaposlenih, odnosno povoljni pomaci u statistici nezaposlenih nisu se preslikali na statistiku zaposlenosti i aktivnosti koja još uvijek pokazuje znatno nepovoljnije stanje nego prošle godine (u rujnu zaposlenih 27,6 tisuća manje, aktivnog stanovništva čak 66 tisuća manje). Time se osnovni problem hrvatskog tržišta rada, a to je niska aktivnost i niska zaposlenost, unatoč povoljnijem broju nezaposlenih i manjoj stopi nezaposlenosti, zapravo u ovoj godini produbio.

Ekonomska kriza i dalje drma Europom, međutim neke zemlje koje su do jučer bile u velikim financijskim i gospodarskim problemima kao što su to npr. Irska i Grčka, danas bilježe poželjene rezultate i smatraju se svjetlim primjerima, posebice Irska koja je preživjela veliku krizu koju je prebordila brzim i učinkovitim reformama. S vremenom su neke druge zemlje  gospodarski “potonule” kao što je to slučaj sa susjednom Italijom koju već mjesecima potresaju prosvjedi u više gradova na kojima se okuplja na stotine tisuća nezadovoljnih građana. Veliki prosvjedi ovih su dana održani i u Engleskoj…

EU do 2020.g. osigurala 10, 676 milijardi eura za zapošljavanje

Hrvatskoj kronično nedostaje gospodarskog rasta bez kojeg nema ni odgovarajućeg zapošljavanja, posebice među mladima, ali i onima iznad pedesete koji su u prethodnim godinama krize ostali bez posla. Sadašnju stopu zaposlenosti Hrvatska želi povećati sa sadađnjih 55, 4 posto na 62, 9 posto i to do 2020.g. Ostaje otvorenim pitanje hoćemo li znati iskoristiti raspoloživih 10, 676 milijardi eura iz strukturnih fondova i institucija fondova EU koji su namjenjeni rastu i radnim mjestima do 2020.g.

Lakše je bilo prije jednog desetljeća najaviti krizu, nego danas ponuditi suvislo rješenje za izlazak iz krize
Prof. dr. Tihomir Domazet još je prije jednog desetljeća prognozirao nastanak gospodarske krize te kaže kako je to bilo daleko jednostavnije najaviti nego danas ponuditi sustavno rješenje za izlazak iz krize. Cilj svake ekonomske politike pa tako i Hrvatske je rast i zaposlenost čega u Hrvatskoj već šest godina nedostaje.

Kriza poprima obilježje depresije

Domazet smatra kako je hrvatsko gospodarstvo danas na velikoj prekretnici, više nego ikada ranije, a tomu je uzrok ekonomska kriza koja, po njegovim riječima, poprima obilježje depresije. I dok mnogi opravdano od EU očekuju rješenje i novi razvoj, neki ukazuju da je Hrvatska kako brojem stanovnika tako i teritorijalno mala zemlja što zapravo upućuje da ne bi ni trebala sudjelovati u kreiranju rješenja. To je po Domazetu i znanstveno i povijesno neutemeljeno.