Zbog maslinove muhe, svrdlaša i drugih napasti brojni maslinari neće ni ulaziti u maslinike

U poljoprivrednom smislu, ovu bi godinu bilo najbolje zaboraviti. Sve je počelo sa jakom tučom koja je početkom godine poharala znatan dio uroda u gotovo svim dijelovima Hrvatske, nastavilo proljetnom serijom poplava na istoku države, kroz ljeto su se zaredale ektremne oborine sa dosta jakog vjetra, a u istom tonu, ako ne i gore, nastavilo se i sa početkom jeseni. Vinogradari zbrajaju štete u vinogradima koji su poharani raznim bolestima, a slično je i u maslinicima.

Trulež u maslinicima tjera maslinare na ranu berbu

Velika količina padalina i jaki vjetar bili su idealna podloga za razvoj bolesti koje su na brzaka opustošili maslinike od Istre do Dubrovnika. Loša oplodnja prouzročena jakim kišama i jakim vjetrom doveli su u maslinike najprije opakog crnog svrdlaša, a potom i maslinovu muhu. Maslinari iz Istre javljaju da je maslinova muha opustošila preko 80 posto njihovih maslinika pa im stručnjaci savjetuju da sa berbom počmu što prije kako bi spasili što se spasiti dade. Trulež je zavladala maslinicima, a plod opada. Neki će reći kako je bolje da takav bolesni plod opadne sa grane jer bi u preradi prouzročio lošiju kvalitetu ulja što se, po svaku cijenu, nastoji izbjeći.

Prof. dr. sc. Đani Benčić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu za portal Tris ocjenjuje kako je „ova godina za maslinastvo bila iznimno loša, a pravi razmjeri šteta vidjet će se tek nakon prerade kada će se maslinova ulja naći na ocjenjivačkim stolovima gdje će vrhunski stručnjaci procjenjivati njihovu kvalitetu koja je dosad bila- iznimna“.

Desetkovan urod „oblice“

Po riječima prof. Benčića ove je godine najviše stradala sorta „oblica“ koju je u drugom dijelu godine napala maslinova muha. Ono što je karakteristično za ovogodišnji napad muhe je njezino višekratno nasrtanje na plod. Ranijih godina na plodu bi vidjeli jedan ubod, a ove godine tri, četiri pa čak i pet uboda što je rijetka pojava. Dakle, muha je napadala već bolesni plod što joj nije svojstveno.
-Ako se zna da je oblica najzastupljenija sorta u Hrvatskoj i da u ukupnom broju čini od najmanje 60 do čak 80 pa i 90 postotnog udjela onda su razmjeri katastrofe jasniji, kaže prof. Benčić ocjenjujući kako je za maslinarima jedna posve atipična godina koja je desetkovala urod.

Zbog jakih kiša i isto tako jakog vjetra u vrijeme cvatnje masline su slabije rodile, a ono što je ostalo na stablu kasnije su opustošili nametnici. Kako komentira naš sugovornik, spektar štetnika koji su se ove godine pojavili u maslinicima bio je iznimno širok. Ukoliko se krene u raniju berbu, nešto bi se uroda moglo spasiti, vjeruje prof. Benčić.

„Bolje biti ranjen, nego ubijen“

Atipična godina za maslinarstvo na kraju će stručnjacima biti putokaz za nova saznanja o tome koje su se sorte pokazale otpornijima u uvjetima velike vlage i vjetra, koje su odolijevale vremenskim nepogodama koje su se nizale jedna za drugom, a koje su pokleknule pred prirodnim nepogodama i napadima štetnika.

Loše stanje u maslinicima tjera i uljare na ranije otvaranje svojih vrata

Vinko Perić, vlasnik uljare „Viper“ na šibenskoj poduzetničkoj zoni „Podi“ već je otvorio vrata svoje uljare uljare iako termin 9. listopada drži prilično hrabrim i ne vjeruje da će se maslinari u većem broju odlučiti za tako ranu berbu. Neki, zasigurno hoće pa se uljarima valja pripremiti za preradu, konstatira za portal Tris ovaj uljar.

Koliko je stanje u maslinicima teško najbolje svjedoči Perićeva kalkulacija po kojoj će oni koji su lanjske godine ubrali 1000 kilograma ploda ove godine biti sretni uspiju li se približiti brojci od 250 kilograma. Urod je, dakle desetkovan.

Oštećeni plod treba neko vrijeme odležati u vodi

Što se tiče rane berbe Perić će slikovito reći da je „bolje biti ranjen, nego ubijen“. Maslinarima preporuča „narodni lijek“ za ranjenu maslinu- ostavljanje ploda u vodi kako bi iz njega izišli štetnici. I dalje ostaje problem kvalitete tako devastiranog ploda, međutim uljar Perić nas uvjerava da će i takvo ulje postići kvalitetu extra djevičanskog, tj. da kiseline neće premašivati 0, 8 posto. Kategoričan je u ocjeni da će hrvatsko maslinovo ulje i u ovoj, za poljoprivrednike gotovo katastrofalnoj godini, biti daleko kvalitetnije od uvoznog koje prevladava na domaćim trgovačkim policama na kojima se maslinovo ulje, odnosno ono koje se tako deklarira, može kupiti već za 2-3 eura.
Krivca za podbačaj u maslinarstvu Perić vidi u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi koja je, po njemu, najviše zakazala. Zamoljen da argumentira oštru ocjenu rada PSS-a on navodi da su stručnjaci pri pojavi svrdlaša progriješili prošle, a ove godine sa maslinovom muhom.

Je li zakazala Poljoprivredno-savjetodavna služba?

– Stručnjaci, naime nisu predvidjeli ove štetnike, a kada su se oni pojavili nisu nam pružili pravodobne savjete. Ako već nisu znali što preporučiti iz stručnog asortimana zaštite mogli su se pozvati na praksu, ljutito će ovaj uljar koji u cijeloj priči oko neodogovarajuće zaštite maslinika krivca vidi i u uvoznom lobiju koji je, po njemu, nevjerovatno jak. Maslinari su, domeće, ovoga ljeta tražili pomoć i od resornog Ministarstva poljoprivrede ali ga nisu dobili. Faksirani su im odgovori da kliknu na stranicu Poljoprivredno-savjetodavne službe na kojoj, navodno mogu pronaći sve o zaštiti.

” Klikom se stranica otvara ali na njoj nije bilo ni riječi o preporučenoj zaštiti“, oštro će Perić. Prema njegovoj ocjeni već nakon upada prve generacije muhe trebalo se intervenirati i spriječiti njezin ponovni dolazak, ali se to nije učinilo pa je muha nastavila s posjetama. „Sad imamo oštećeni plod i zato maslinari nastoje ranom berbom spasiti što se spasiti dade“.
Perić ne vjeruje da će ovakva loša situacija s maslinovim plodom podići cijenu ulja u trgovinama zbog spomenutog uvoza jeftinih i nekvalitetnijih ulja, ali će, vjeruje, cijena skočiti na tržnicama i drugim prodajnim punktovima.

Ponukani oštrim kritikama uljara Perića kliknuli smo na stranicu Savjetodavne službe i vidjeli da je prvi savjet maslinarima u ovoj godini upućen tek 5. kolovoza tekstom pod naslovom „Radovi u maslinicima“ u kojem stručnjakinja Gordana Dragtun govori o gnjojidbi, sadnji, rezidbi i pojavi čađarice na maslinama.
Sljedeći tekst u rubrici Savjeti objavljen je 8. kolovoza pod naslovom „ Mogućnost zaštite masline od paunovog oka“ autora Marija Cara. Ovaj je stručnjak konstatirao kako se uzročnik ove bolesti ne može iskorijeniti jer ima veliku sposobnost preživljavanja u svim uvjetima. Nakon toga, u rubrici Preporuke od 11. rujna obavljen je tekst o maslinovoj muhi, bakterijskom raku i maslinovu moljcu u kojem je stručnjakinja mr. sc. Ivana Župić preporučivala mjere zaštite. Jesu li spomenuti savjeti i preporuke bili dovoljni i objavljeni navrijeme, ostaje za ocjenu i procjenu mjerodavnih.

Hrvatska nije povukla EU sredstava za maslinarstvo

Da su domaći stručnjaci zaposleni u ministarstvima, agencijama i drugim nadležnim uredima bili spremniji i poduzetniji Hrvatska je mogla, po uzoru na starije članice EU, izvući znatna sredstva kojima bi unaprijedila proizvodnju i preradu. Hrvatska je, na žalost, i na ovom polju zakazala.
Maslinarima i uljarima bilo je na raspolagnju preko 300 milijuna eura bespovratnih sredstava, međutim od tog „kolača“ Hrvatska nije uspjela ništa povući za razliku od Italije, Španjolske i Portugala koje su povukle pozamašna sredstva. Inače, ove zemlje tradicionalno razvijaju i unapređuju svoje maslinarstvo, sade nove nasade, usvajaju nove sorte…

U Italiji 200 milijuna stabala maslina, u Hrvatskoj jedva 5 milijuna

Unatoč inteziviranju sadnje novih nasada maslina unatrag desetak godina Hrvatska je i dalje u svjetskim omjerima gotovo na samom dnu po broju stabala maslina i zauzima tek 0, 8 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Druge zemlje Mediterana, posebice Turska, Italija, Španjolska, Portugal, Alžir i Tunis, čine gro svjetske proizvodnje. Dakle, po brojnosti stabala ne možemo konkurirati, primjerice jednoj Italiji koja broji preko 200 milijuna stabala, a u Hrvatskoj ih je, procjenjuje prof. Benčić, najviše 5 milijuna.

Konkurirati možemo samo kvalitetom

Velika i sve razvijenija Kina potražuje sve veće količine maslinova ulja, međutim domaću proizvodnju ne prati odgovarajući marketing i promocija pa je teško za očekivati bolje rezultate na ovom polju. Valja podsjetiti da je hrvatsko ulje unatrag nekoliko godina bilo predstavljeno u velikom kineskom gradu Hangzhou zahvaljujući međunarodnoj udruzi „Marko Polo“, ali se na tom početnom koraku, stalo.
Kad je riječ o konkurenciji Hrvatska može parirati samo po kvaliteti, a da hrvati znaju proizvesti kvalitetna maslinova ulja svjedoče brojna svjetska priznanja i šampionske titule. Hrvati se, srećom, sve više okreću ekološkoj proizvodnji koja u sebi nosi veliki potencijal.