Uz novoizabranog predsjednika šibensko-kninske Županijske organizacije HNS-a Petra Mišuru na stranačkoj konferenciji u Šibeniku gostovali su predsjednica HNS-a, potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, članica Predsjedništva HNS-a i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, te član Predsjedništva HNS-a, saborski zastupnik i predsjednik Dalmatinskog regionalnog saveza HNS-a Srđan Gjurković.
Vesna Pusić je na konferenciji za novinare čestitala Mišuri na izboru, za kojeg je rekla da je iskorak za HNS. – Izbor Mišure je pravi pokazatelj katarze i pozitivnog ishoda jednog neugodnog razdoblja za HNS, u kojem je stranka prolazila i kroz unutarnju destabilizaciju, a onda i kroz razdoblje čišćenja, kroz razdoblje katarze. Kao rezultat toga sada mlada generacija vodi Šibensko-kninsku županiju – rekla je predsjednica HNS-a.
Na novinarski upit o stavu HNS-a prema monetizaciji Hrvatskih autocesta Pusić je rekla da je stav ove stranke uvijek isti, kao prvog dana.
– Rečenica da treba razgovarati s građanima i slušati građane i dalje stoji. I ako se bavite ovim poslom kojim se mi bavimo to je prvo pravilo, koje se pokazuje se i u ovom slučaju. To znači da je, ako treba, i tisuću puta potrebno iz početka razgovarati o toj temi. Ljudi su vjerojatno vrlo oprezni da ne kažem razočarani privatizacijama iz 90-ih i zato su na svaku takvu ideju koncesije ili prodaje vrlo osjetljivi. I zbog toga jer ne postoji svijest da su i sada dijelovi autoceste pod upravom drugih tvrki koje nisu u hrvatskom vlasništvu. S druge strane, što se tiče hrvatskog vlasništva, koncesiju mogu preuzeti i hrvatski mirovinski fondovi i time garantirati penzije ljudima koji danas imaju 50 godina ili su mlađi. To, međutim, nije tema koju treba zatvoriti za građane. Upravo obrnuto, treba je otvoriti, razgovarati s ljudima, pokazati kako se upravlja Istarskim ipsilonom, kako se upravlja cestom Zagreb – Macelj i istovremeno voditi računa o koncesijskom ugovoru – rekla je Pusić. 
Novinari su potpredsjednicu Vlade pitali i za komentar vijesti da je najveća švicarska banka UBS u petak na saveznom sudu u New Yorku tužila Hrvatsku zbog duga od 45 milijuna dolara glavnice i kamate za podmirivanje obveza koje je preuzela nakon raspada Jugoslavije.
– Čula sam sada, kada je objavljeno u medijima. Što se tiče financijskih odnosa republika bivše Jugoslavije, danas neovisnih država, taj dio pokriven je aneksom C sporazuma o sukcesiji. Međutim, ovaj konkretan slučaj, obzirom da se radi o slučaju koji je na sudu, ne bih previše komentirala. Od financijske sukcesije između bivših republika postoji cijeli niz neriješenih pitanja, uključujući i sredstva koja su nestala iz Narodne banke Jugoslavije za vrijeme Slobodana Miloševića i kojima nikad nije uđeno u trag. Dakle, postoji cijeli niz neriješenih pitanja financijske sukcesije između republika i vijest da bi bez rješavanja ukupnog odnosa pojedine bivše republike, a danas samostalne države, vratile nešto od tog duga u najmanju ruku treba vrlo dobro provjeriti – rekla je Pusić.
Dok nije riješena ukupna financijska sukcesija do tad nije jasno tko što duguje i kome to duguje. Potpredsjednica Vlade ne vjeruje u tvrdnje da su sve republike osim Hrvatske podmirile dug prema spomenutoj banci.
– To je mnogo složenije pitanje. Što se nas tiče, trebamo rješavati pitanja financijske sukcesije kao cjelovito pitanje, a o čemu se točno radi treba imati malo širi uvd a ne reagirati na prvi pogled. Pitananje financijske sukcesije jednog od aneksa općeg ugovora o sukcesiji. Međutim, koje su sve karakteristrike ovog slučaja potrebno je detaljnije istražiti, što će Ministarstvo financija sasvim sigurno vrlo detaljno učiniti – rekla je Pusić.
Oglas
