– Stanje na tržištu nekretnina nije mrtvo kakvim ga neki neupućeni žele prikazati. Istina, daleko je to od stanja na tržištu od prije 5-6 godina, ali se definitivno tržište probudilo. Traže se stanovi na atraktivnim lokacijama i kvalitetna stanogradnja. Takvi kvadrati postižu dobre cijene, a s druge strane, danas se stambeni kvadrati mogu kupiti po vrlo pristupačnim, tj. niskim cijenama. Dakako, takvi kavdrati nisu na dobrim lokacijama, niti se radi o kvalitetnoj gradnji. Kazuje to za portal Tris Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Šibenik, snimila. J. Klisović
Tržištu nedostaju luksuzni stanovi na atraktivnim lokacijama
Na upit o aktualnim cijenama na tržištu Ranilović navodi kako je dosad bilo padova na godišnjoj razini od 5 do 8 posto, što nije zanemarivo. Taj je trend, međutim danas usporen s tim da se po nižim cijenama prodaju stanovi koji nisu na atraktivnim lokacijama, dok cijene luksuznih stanova na primamljivim lokacijama ne padaju. Osim toga, takvih stambenih kvadra trenutačno u Hrvatskoj nedostaje.
Knin, snimila: J. Klisović
Prosječna cijena kvadrata- 10. 280 kuna što je za 17 posto manje od cijene iz 2009. g.
Analitičari HGK u javnost su ovih dana izišli s cjenovnim kalkulacijama iz kojih proizlazi da je prosječna cijena 1 m2 novog stana u prvom polugodištu ove godine iznosila 10. 280 kuna, što je 0, 1 posto više nego u drugom polugodištu prošle godine, odnosno 2, 8 posto manje nego u prvom polugodištu 2013. godine. Takva kretanja sugeriraju da je došlo do usporavanja pada cijena na domaćem tržištu nekretnina. No, sadašnja je razina prosječne cijene m2 novog stana još uvijek niža i to za 17 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine, kada kriza još nije oborila cijene stanova. Na dinamiku kretanja cijena novih stanova određen utjecaj ima i udio prodanih stanova u okviru POS-a (Programa društveno poticane stanogradnje) s obzirom na to da je kvadrat takvog stana niže cijene (trenutno 30, 9 posto niže) od one po kojoj su stanove prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe.
POS-ova gradnja zauzima 22, 6 posto ukupne stambene površine u ovoj godini
Zanimljiv je podatak HGK po kojem se u prvom polugodištu ove godine relativno visokih 22, 6 posto ukupne korisne površine svih stanova odnosilo se na prodaju stanova u okviru POS-a. Ako se uspoređuje cijena m2 novog stana kojeg su prodala trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a, može se vidjeti da je u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na drugo polugodište prošle godine, cijena porasla za 4, 4 posto, pri čemu u Zagrebu za 10, 1 posto, dok je u ostalim naseljima smanjena za 2, 7 posto. Očito je, navodi neimenovani analitičar HGK, da se u okolnostima smanjene kupovne moći stanovništva, pesimističkih očekivanja, najave poreza na nekretnine i stoga vrlo niske potražnje za novim stambenim prostorom, trgovačka društva orijentiraju na izgradnju luksuznijih stanova na elitnijim lokacijama u Zagrebu i na moru za kojima postoji domaća ili inozemna potražnja.
Dubravko Ranilović, međutim ne pridaje veću pažnju POS-ovoj stambenoj izgradnji koja, po njemu, čini tek „komadić u moru“ potreba za stambenim kvadratima. Riječ je, dodaje, o manjem segmentu tržišta koji cjenovno ne utječe na visinu cijena nekretnina. Prema njegovim riječima ni fond neprodanih stanova ne utječe bitnije na ukupnost stanja na tržištu. Ti su kvadrati, zapravo izvan tržišta i ne opterećuju svojim statusom.
Šibenik, snimila : J. Klisović
U ovoj godini prodano tek 1029 novih stanova
Kako je u zadnje vrijeme sve vidljiviji trend gradnje na atraktivnijim lokacijama uočljiv je i porast udjela troškova građevinskog zemljišta u ukupnoj prosječnoj cijeni novog stana, navodi analitičar HGK, a prenosi HGK-ova služba za komunikacije i izdavaštvo. Kad je riječ o stanovima koje su prodala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, udjel je povećan s 20, 2 posto u prethodnom polugodištu na 21, 2 posto u prvom polugodištu ove godine. S obzirom na to da se u kriznim vremenima radi o skromnom ukupnom broju evidentiranih prodanih novih stanova (u prvom polugodištu ove godine tek 1.029 stanova), takvi skuplji stanovi podižu i prosječnu cijenu iznad realnih tržišnih kretanja.
Veći pad vrijednosti nekretnina od Hrvatske u EU imale su samo Slovenija, Italija i Rumunjska
Slična kretanja bilježi i Eurostatov indeks cijena stambenih nekretnina (HPI indeks), koji obuhvaća kupnju svih nekretnina, a ne samo novosagrađenih. Za Hrvatsku je taj indeks u drugom kvartalu ove godine zabilježio rast od 0, 6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine njegova vrijednost smanjena za 2, 9 posto. Odnosno, nakon što je posljednja tri kvartala Hrvatska prednjačila među zemljama Europske unije po snazi pada vrijednosti stambenih nekretnina na godišnjoj razini, u drugom kvartalu ove godine taj se pad znatno usporio. Pritom se uz rast HPI indeksa u drugom kvartalu ove godine za 1, 7 posto na razini prosjeka EU-a Hrvatska nalazila među osam zemalja koje su zabilježile njegov pad, pri čemu je veći pad vrijednosti stambenih nekretnina nego u nas zabilježen tek u Sloveniji (-9,8%), Italiji (-4,8%) i Rumunjskoj (-3,8%).
Analitičari HGK prognoziraju nastavak trome prilagodbe cijena nekretnina. Ovakvu prognozu obrazlažu činjenicom da se nastavljaju nepovoljna gospodarska kretanja, dok je tržište još vijek opterećeno znatnim brojem završenih, a neprodanih stambenih jedinica, kao i nekretninama koje se prodaju u procesima stečajeva i ovrha. Navodi se kako će na rast ili pad cijena narednih mjeseci i godina utjecati orijentacija na gradnju, tj. hoće li se graditi na atraktivnijim lokacijama i koliki će udjel činiti POS-ova stanogradnja. Nesporno je da će dodatnoj neizvjesnosti u pogledu cijena na tržištu nekretnina pridonijeti najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, kao i primjena PDV-a na oporezivanje građevinskog zemljišta (primjena od početka sljedeće godine), smatraju analitičari HGK.
Na upit kakvo je njegovo mišljenje o tome koliko će novi porezi opterećivati sektor nekretnina Ranilović je stupkom odbacio priču o novim porezima o kojima se, kako kaže, priča godinama, a još ih nema. Umjesto stalnih najava uvođenja novih i novih poreza bilo bi bolje da ih je država uvela jer bi tada svi znali na čemu su umjesto što nas svako malo zaskaču pričama o novim poreznim opterećenjima. Koliko je meni poznato, mi smo zadnji put prije dvije godine imali prijedlog izmjena porezne stope na uvidu, a od tada ništa. Zato ne želim pričati o tome što će biti ako će biti. Na daljnji upit o najavi primjeni PDV-a na oporezivanje građevinskog zemljišta koje na snagu stupa prvog dana iduće godine, Ranilović odgovara kako je većina novinara krivo protumačila da se radi o novom porezu na građevinsko zemljište. Nema novog poreza na građevinsko zemljište već se, pojašnjava, radi samo o korekciji stope PDV-a, a i to“ kad je bude, ako je bude“.
Nema spektakularnih prodaja nekretnina
Zanimalo nas je što o aktualnoj prodaji stanova kažu trgovci nekretninama. Splitska agencija Arka nekretnine tržištu nudi veliki broj stanova, starih i novih, jeftinijih i skupljih.
-Cijene ne rastu, nego ne padaju onoliko koliko su padale proteklih godina. Cijene stanova koji se nalaze na boljim lokacijama, dakle ne idu gore kako neki navode niti se, po mom iskustvu s terena, takvi stanovi puno traže. Najskuplji su kavdrati na području Meja i na Bačvicama i tu su kvadrati zadržali istu cijenu. Mora se, međutim znati da nema puno kupaca takvih kvadrata nititakvih stanova i kuća ima puno na tržištu. Cijene su, inače pale i za stare i za nove stambene kvadrate na području Splita. Na lošijim lokacijma cijene su pale za 10 pa čak i do 20 posto, kazuje nam vlasnik agencije Arka koji ističe kako zadnjih godina nema spektakularnih prodaja.