Oštri pad BDP-a u drugom tromjesečju i to za 0,8 posto, očita je potvrda loše aktualne slike gospodarstva koje je, inače u krizi i recesiji već šestu godinu uzastopno, a pad BDP-a bilježi silaznu putanju već jedanaesti kvartal zaredom.
-Aktualni trendovi su takvi da ni manji pozitivni pomaci u nekoliko sektora nisu u dosadašnjem tijeku godine mogli utjecati na razinu BDP-a. Vidjet ćemo što će nam donijeti turizam i industrijska proizvodnja u narednim mjesecima, a ja vjerujem da ovogodišnji turistički financijski učinci neće biti ništa lošiji nego lanjske godine. Istina, valja nam sačekati iduću godinu i vidjeti kakve će efekte turizam tada polučiti s obzirom da se u međuvremenu probudilo atraktivno tržište Grčke, Španjolske… Gostima su ponudili jeftinije cijene i tako privukli brojne turiste, a mi svoje cijene „ne damo, pa ne damo“. Da bi ukupni gospodarski rezultat bio bolji ne smije se sjediti skrštenih ruku i samo čekati. Trebaju nam ozbiljne reforme koje su preduvjet za povlačenje sredstava iz EU i tek tada će se moći govoriti o rastu BDP-a, reći će za portal Tris ekonomski stručnjak Ante Babić, inače glavni tajnik Udruženja stranih investitora u Hrvatskoj.
Dodaje kako se u Hrvatskoj stalno govori o reformama, ovim i onim, pa ljudi stječu dojam kao da se one provode, a zapravo ih nema. Umjesto toga, kaže, grebe se gospodarsko dno iako su svi svjesni da bez odlučnih poteza nema gospodarskog oporavka.
Stalno se priča o reformama kojih nema, a ljudima se od spomena reformi “diže kosa na glavi”
– Stalno govorimo o smanjenju javne potrošnje, odnosno pričamo jedno, a radimo drugo. Zato se ljudima „diže kosa na glavi“ kad čuju da netko uvijek iznova govori o ovoj ili onoj reformi, a ponavljam, reformama u zadnjih deset godina ni traga. Istina, jedna je započeta ali se stalo na pola puta i to je sve. Zato se u Hrvatskoj živi sve lošije.
Iako je industrijska proizvodnja, posebice prerađivački sektor i u kriznim i recesijskim vremenima pokazala žilavost i zasad je jedina „svjetska točka“ gospodarstva, ona nije dovoljna za rast BDP-a čiju tek četvrtinu predstavlja. Dosta mjesta za napredak ima u djelatnosti transporta, maloprodaji, te građevinskom i energetskom sektoru. Trasportni sektor, smatra naš sugovornik, treba restruktuirati, a energetski već bilježi pozitivne pomake.
“Prvi u selu” ili “zadnji u gradu”
Strane investicije, također ne sudjeluju značajno u kreiranju BDP-a, a u zadnje dvije godine njihova se aktivnost smanjila. U zadnjoj dekadi, dakle u vrijeme kada smo punopravna članica EU, dobili smo nešto investitora, postpjeće uglavnom zadržali, ali je to ipak malo.
-Sa ulaskom u EU prešli smo iz „prvog u selu“ u „zadnjeg u gradu“, a mi želimo da se što više odmaknemo od dna ljestvice EU zemalja na kojem smo sada.
Investitori traže sigurnost, stabilnost, pozitivnu poduzetničku klimu…