„Crveni meteoalarm“ ovog se ljeta često oglašavao upozoravajući na prijeteće nevrijeme, najčešće na silovite udare vjetra, velike količine padalina, tuču, pijavice…Prevrtljivo vrijeme brzinski se iz mirnog pretvara u nevere, a upravo je takvo vrijeme obilježilo ovo ljeto u njegovom dosadašnjem izdanju. Poplave koje su pogodile Slavoniju, a zadnjih dana i velike količine kiše koja je poremetila život ne samo na seoskim područjima već i onim gradskim, još je jedno upozorenje mjerodavnima da se uhvate u koštac sa sve prijetećim poplavama, bujicama i brzim vodama.
Iznenadni prolomi oblaka i obilna kiša vrlo brzo se na gradskim ulicama pretvara u bujice. Odgovarajućeg odgovora za ovu prirodnu katastrofu još nema, što znači da se ne prevenira osim kad je riječ o uobičajenim radovima koji se odrađuju u sklopu uređenja kanala, nasipa i slično.
Zadnjih dana veliko nevrijeme pogodilo je Karlovac, Petrinju, Slatinu, Veliku Goricu, Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. Samo u jednom danu u Karlovcu je palo 92 cm kiše po četvornom metru, u Hrvatskoj Kostajnici nešto manje-72 cm. Snaga bujice odvalila je stotinjak metara željezničke pruge u Slatini. Začepljeni kanali ne uspjevaju upiti svu vodu koja se u kratkom vremenu obruši na gradske ulice koje u trenu postaju- rijeke.
Velike količine oborina srušile su se ovog ljeta i na Zadar pretvarajući dijelove poluotoka u vodene površine na kojima mladići igraju vaterpolo. Bujice nose sve pred sobom- automobile koje svojom silnom snagom prevrću poput kakve igračke, silina snage bujice odlama ograde, mostiće, manje bjekte…Kanalizacijska mreža ne može prihvatiti toliku količinu vode pa na površinu izbijaju fekalne vode. Prava katastrofa! Hrvatski gradovi, zapravo još nisu upoznali pravu snagu bujica kakve su, primjerice prije dvije godine pogodile Rim i sjeverni dio Italije. U bujicama je bilo ljudskih žrtava, a materijalne štete mjerile su se u milijunima eura.
Nevrijeme na moru, snimila. J. Klisović
Početak ovog tjedna bio je u znaku velikog nevremena u susjednoj BIH gdje se jedna osoba vodi kao nestala, a u Srbiji je jedna osoba smrtno stradala. Štete koje pričinjavaju bujice i brze vode u pokretu su goleme, a ono što je najgore, uzimaju i ljudske živote.
Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a još je prije dvije godine upozorio na ovaj problem koji je istovremeno i lokalni i globalni. Poručio je mjerodavnima da je došlo vrijeme da se ozbiljnije počme tretirati narastajuća opasnost od brzih voda, posebice zbog činjenice da se bilježi zatopljenje atmosfere na globalnoj razini pa su poplave i bujice sve prisutnije u urbanim sredinama, a ne kao prije samo u slivovima rijeka.
Brza voda ili voda u pokretu element je kojeg svakako treba uvažavati, ističe pročelnik Prizmić koji je prvi u Hrvatskoj upozorio na ovu opasnost. On smatra kako bi se veći dio nesreća mogao izbjeći da postoji odgovarajuća edukacije i svijest o opasnostima koje sa sobom nose vode u pokretu. Navodi kako takve vode čak i kada su plitke stvaraju velike probleme što su na svojoj koži osjetili vozači koji su u takvim uvjetima pokušali upravljati svojim automobilima. Svaki parkirani automobil ili drugi predmet koji se nađe u brzoj vodi brzo postaje plutajuća opasnost koja gnječi i ozlijeđuje sve pred sobom. Podaci iz SAD-a i drugih država govore da je 66 % svih smrtnih slučajeva vezanih uz poplave zapravo vezano za ljude koji su pokušali upravljati vozilima u pokretnoj vodi. U Velikoj Britaniji čak 70 % svih spasilačkih intervencija na vodi vezano je uz spašavanje i izvlačenje vozila iz vode. I u Hrvatskoj su česti slučajevi kada vozilo otkliže u more, rijeku ili jezero o čemu svjedoče i HGSS-ove spasilačke intervencije. Iako su takve situacije česte, građane dosad, zanimljio je, nitko osim HGSS-a nije educirao o postupanjima u takvim slučajevima iako je dokazano da se sa edukacijom smanjuje broj stradavanja.
