Aktualna državna vlast, predvođena uznemirujuće samouvjerenom perjanicom u osobi ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, ima najozbiljnije moguće namjere veći dio Hrvatske pretvoriti u naftno polje, poligon za bušotine nafte i plina. To se može razumjeti temeljem današnjih izjava koje je ambiciozni ministar izgovorio u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada , a koje će kod nekih, unatoč razumnoj potrebi za energetskom stabilnošču zasigurno izazvati duboko čuđenje, a možda i zebnju i zabrinutost. Probušimo Hrvatsku, mogao bi zvučiti odgovarajući politički slogan.
Dok hrvatska javnost još uvijek s nevjericom gleda na vijesti o istraživanju Jadranskog mora u svrhu eksploatacije nafte i plina, za smjernog ministra su buduće bušotine praktički gotova stvar, bez obzira što o tome nitko ništa nije pitao hrvatske građane, koji kao da žive na Novom Zelandu. Nadalje, isti ministar je posebno zadovoljan jer će se isto naftnoplinsko rovanje tla uskoro dogoditi u ‘njegovoj Slavoniji’, kako kaže, a onda i u središnjoj Hrvatskoj, te na koncu – u Dinaridima(!). Dakle gotovo u čitavoj Hrvatskoj, kako nas uči zemljopis.
Vrdoljak je govorio i pokušao razjasniti nedoumice oko najavljenog dolaska šefa ruskog Gazproma (vidi TRIS), koji je izazvao čuđenje i kontroverze jer s tim nije bio upoznat premijer Milanović, kao i o jučerašnjem posjetu pomoćnika državnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a Amosa Hochsteina kojega je primio predsjednik RH.
‘Radimo previše fame oko informiranja premijera’
– Dakle premijer sigurno zna kuda energetska politika ide. Da li treba biti informiran o pripremama nekih sastanaka u svakom trenutku pripreme? Pa ne znam, mislim da nije nužno. Kada se sastanci dogovore, kad se definiraju teme, sigurno premijera treba informirati ako dolaze tako utjecajni ljudi. Mislim da se previše radi fama oko toga je li je premijer saznao u dva popodne ili u sedam navečer, da je puno bitnije hoćemo li mi sutra realizirati ono što mislimo. Što smo uspjeli u zadnjih godinu dana? Realno cijena električne energije je niža: mi smo je smanjili. Cijena plina: za domaćinstva neznatno, za industriju bitno. To su bitnije teme nego je li premijer informiran o pripremi sastanaka – veli Vrdoljak.
– Ako direktor Gazproma dolazi u Hrvatsku, naći ću vremena primiti ga, no takvi se sastanci ne mogu dogovarati preko lobista i posrednika, nego službenim kanalima. Što se tiče istraživanja nafte i plina u Jadranu, vrlo rado, ali na to ima pravo svatko tko je spreman ući u koncesiju i za to platiti. Neću dopustiti da se Hrvatska pretvori u geopolitčki prostor nadmetanja između Rusa i Amerikanaca.
– rekao je jučer premijer Milanović.
No neće biti problema s time, šef Gazproma je, čini se, odgodio sastanak. Ministar Vrdoljak pak nije baš siguran za kada je taj sastanak odgođen.
– Mislim da je najava 8. sedmog, nisam baš sasvim siguran. Ali dajte da to potpuno raščistimo. Dakle kolega Amos Hohstein je u Hrvatskoj bio tri puta u zadnjih godinu dana, zbog istraživanja i eksploatacije. To je njima velika stvar. To je nešto što ne samo Hrvatskoj daje dodatne količine plina i nafte, nego i Ukrajini i Mađarskoj. Kolege iz Gazproima: ja sam ih primio dva-tri puta. To su neki kontinuirani sastanci. Ne treba praviti famu oko nečega što se u ovoj državi dogodilo tri ili četiri puta i misliti da je sad tu neki spektakl. Do prije godinu dana tako utjecajne tvrtke nisu ni znale gdje je Hrvatska. To znači da smo do sada napravili dobar posao. Na žalost, ne može se to danas vidjeti na životu naših građana, ali će se vrlo brzo vidjeti kroz godinu dvije dana. Ti efekti dolaze. Zato nemojte praviti famu: što ako je sad to devetog ili sedmog. Što ako se pomakne za deveti mjesec? Ništa se radikalno neće dogoditi: jer su već bili dva puta. I doći će nakon toga još dva puta. Jer im je Hrvatska bitna i bit će im još bitnija jer bez nas neće moći sudjelovati u regionalnoj energetskoj politici. A mi smo oni koji trebamo pametno odigrati, a ne onako kako su neki u povijesti odigravali loše i to izkorumpirali – odlučno je odrezao ministar Vrdoljak.
Amerikancima more, Rusima kopno?
Budući da su se u medijima već pojavile procjene kako je na neki način naša neovisna Hrvatska već rascijepljena na dva dijela, u smislu iscrpljvanja nafte i plina po obrascu: Amerikancima more, Rusima kopno, ministar ima i za to svojevrsni odgovor.
– Reći ću vam iskreno: manje je bitno koji je tu interes Sjedinjenih američkih država li Rusa. Ono što je najbitnije je interes Republike Hrvatske i njezinih građana. Vrlo često se dogodi da netko pomisli da može sam u svoj zemlji kreirati energetsku politiku i da zna više nego cijeli svijet. A to ne bi trebala biti praksa niti je moguće. Mi smo se doveli u situaciju dobru, odličnu, u zadnjih godinu dana, a to je da hrvatska energetska politika direktno utječe na regionalnu, koja je naravno u fokusu interesa velikih svjetskih energetskih sila Amerije i Rusije. Naš je cilj da ih informiramo što radimo, da otvorimo vrata svima onima koji nam mogu pomoći u realizaciji naše strategije, a koja se sastoji u tome da imamo novu proizvodnju plina i nafte, rafinerijsku proizvodnju i industriju, te da naši građani plaćaju najmanju cijenu plina i električne energije u regiji – kaže on.
Neki u Hrvatskoj su stekli dojam kako postoji određeni nered uokolo toga tko uopće kreira takozvanu energetsku politiku Hrvatske. Predjednik, premijer, ministar, Amerikanci, Rusi?
– Pa da budemo potpuno načisto: jedna od uloga predsjednika je sukreiranje vanjske politike. Energetsko pitanje je veliko pitanje vanjske politike i naravno da se uključuje i treba se uključiti i pomoći. S druge strane potpuno je jasno tko tu donosi odluke: to je Vlada RH i ministarstvo gospodarstva i mislim da svi naši partneri to jako dobro razumiju. Dobro je da imamo tu homogenost i jedinstven nastup, da tako kažem. Tako da je potpuno jasna naša hrvatska poruka: i s Pantovčaka, Vlade i ministarstva: svi zajedno radimo i vodimo istu energetsku politiku tako da ne mislim da se to negdje seli. Nema se gdje preseliti. Mi smo mala zemlja i ne treba seliti s jednog brda na drugo. Tu treba voditi politiku da plaćamo manju cijenu plina i da od toga bolje živimo – smatra I. Vrdoljak (42), rodom iz Osijeka, član HNS-a, u slobodno vrijeme lovac i nogometaš.
O spomenutim podjelama Hrvatske nadalje kaže:
– Neće nama nitko ništa uzeti. Oni mogu s nama raditi. I na moru i na kopnu. To će biti njihove poslovne odluke: tko će na kojim natječajima biti bolji. Najboljim i najozbiljnijim investitorima su vrata otvorena i oni će raditi s hrvatskom državom i za hrvatsku državu. Kakvi će biti rezultati natječaja koji su sada u tijeku? Ja mislim da bi bio apsolutno neozbiljan podijeliti to tako kako novine podijele. Vama ovo, vama ono. Ja mislim da je dobro da su svi unutra. Ako imamo veliki američki kapital u Hrvatskoj: oni podržavaju istraživanje i razvoj: dolaze inženjeri, tehnologije, ako imamo ruski kapital dolazi ruska tehnologija, rusko istraživanje i razvoj, inovacije. Mislim da i oni mogu pomoći hrvatskom inžinjerstvu. Potpuno iskreno od mene: mislim da je dobro da su svi ovdje. To stabilizira. Energetika je veliki stabilizator. I politički…
Posebno se ministru Slavoncu omililo kada je upitan za spomenute planove istraživanja naftnih polja i eksploatacije plodne Slavonije.
Neće na godišnji dok mu Slavonija ‘ne krene’
– Da, to je projekt u biti koji onako osjećam kao moje dijete, da tako kažem. Na moru ide odlično. Imamo veliki interes. Data room (ministar vjerovatno misli na podatke o podmorskim zalihama nafte i plina op.a.) je potpuno popunjen. Mislim da je do devetog mjeseca popunjen s tvrtkama koje dolaze po podatke. Tu će još uvijek biti uspješna prva runda, da tako kažem. Međutim ono što je meni bila želja: da paralelno s tim, da ne gledamo samo Jadran. Mi imamo velikih potencijala i na kopnu, s novim tehnologijama s novim podacima. Mi možemo puno toga naći i na kopnenom dijelu Hrvatske. A uspjeli smo nekako pripremiti data room od starih podataka, od bušotina, od seizmičkih podataka… složiti data room za moju Slavoniju. Možda sam subjektivan, ali nekako mi je bilo drago da smo uzeli i taj dio, to je Posavina od Koprivnice, Virovitice, Osijeka, Vukovara i dole do Broda. Znači Slavonija ide na prvom natječaju. Iskreno se nadam da će to isto biti uspješno kao što će biti i more. I da će već u prvoj polovici sljedeće godine biti potpisani ugovori i da će Slavonija dobiti nove investitore, nove eksploatatore, Moram to prije ljeta: znači da dva tjedna recimo. Neću ići na godišnji dok ne pustimo taj natječaj, dok mi Slavonija malo ne krene – ustvrdio je marljivi ministar.
Mnogi u Hrvatskoj su se zaprepastili kada se kao mjesto dodatnih potencijalnih bušotina spomenuli i planinski masiv Dinarida, svojevrsno srce Hrvatske, zasad još uvijek neokaljano. Ministar pak to zove ‘trećom fazom kopna’.
– To je najteža faza, da budem iskren. Mi imamo plan do kraja godine raspisati drugu fazu kopna, a to je središnja Hrvatska: od Međimurja, Varaždina pa cijela središnja, kod Ivanić Grada, Siska. A onda trebamo složiti ozbiljan plan za Dinaride. Najdeficitarniji smo s podacima na tom području. Ja bi bio jako jako zadovoljan kada bi to za godinu dana uspjeli raspisati i pripremiti sve podatke. Dinaridi s bosanske strane se već istražuju. Tamo je BP, British Petrol dobio koncesiju. Oni tamo istražuju već, snimaju, rade. Mi ćemo brzo krenuti. Ali ne mogu brzo: nitko to trideset godina nije radio. Ne možemo mi u tri mjeseca baš sve. Idemo polako: najprije jedan dio kopna, drugi… – zadovoljan je I. Vrdoljak.