Ministarstvo kulture se oglasilo poduljim priopćenjem nakon što se u javnosti doznalo kako je UNESCO nezadovoljan događanjima u Dubrovniku i najavama gradnje golf igrališta i brojnih apartmana na brdu Srđ i predjelu Bosanke zbog mogućeg nepovratno štetnog utjecaja na spomenik kulture, kao i (ne)postupanjem hrvatskih državnih i dubrovačkih lokalnih vlasti oko tog slučaja. Zbog toga su se čak pojavile i bojazni kako bi UNESCO Dubrovnik, kojega i dalje naziva ‘Biserom Jadrana’, mogao ‘zbrisati’ s popisa svjetske kulturne baštine, a na koji je dospio još 1979. godine, o čemu smo prije nekoliko dana pisali i na TRIS-u.
– Državne vlasti nisu nam dale podatke vezane uz izgradnju i činjenice i o tome kakav bi to moglo imati utjecaj na zaštićena područja Dubrovnika. Prema dokumentaciji koju smo uspjeli prikupiti došli smo do saznanja kako bi upravo najavljeni radovi mogli imati nepovratni utjecaj na dijelove Dubrovnika koje smo zaštitili – isticali su u UNESCO-u.
No u Ministarstvu imaju ponešto drukčiju verziju ovog slučaja.
– U medijima se bez adekvatne argumentacije nepotrebno dovodi pod znak pitanja status Dubrovnika na listi gradova svjetske baštine, pa navodimo stručnu argumentaciju vezanu za skrb o kulturnoj baštini, kao i o Projektu gradnje Golf resorta na Srđu najavljenog usvojenim Urbanističkim planom uređenja:
Obuhvat projekta ne nalazi se na području dobra upisanog na Popis svjetske baštine niti njegove zaštitne zone („buffer zone“). Ministarstvo kulture nije nadležno za donošenje prostorno-planske dokumentacije, već sudjeluje izdavanjem suglasnosti – potvrde da dokumentacija respektira kulturnu baštinu zatečenu u području obuhvata Plana.
Za potrebe izrade Plana izrađena je Studija utjecaja na okoliš, konzervatorska podloga i izdani su konzervatorski uvjeti.
U proceduri donošenja Plana, kod poziva za izdavanje stručnog mišljenja na Nacrt Konačnog prijedloga Urbanističkog plana uređenja „Športsko rekreacijski centar s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i jug“ Konzervatorski odjel u Dubrovniku utvrdio je odstupanja od izdanih konzervatorskih uvjeta, a koja se odnose na vizualnu izloženost nekih od planiranih građevina na platou Srđa (Amfiteatar R5-A, pozicija sjeverno od tvrđave Imperial, Hotel u golfu R1-H, planirana izgradnja hotela zapadno od tvrđave Imperial, Vile u golfu R1-R – u zonama grupirane gradnje broj 7 i 8).
Prema zahtjevu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku izvršena je dodatna provjera vidljivosti planirane izgradnje, te su slijedom toga izvedene ispravke, odmicanjem građevnih zona i smanjenjem volumena objekata koji su planirani na lokacijama najveće vizualne osjetljivosti iz obuhvata zaštite Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njegove neposredne okoline, uključujući i otok Lokrum.
Konzervatorski odjel u Dubrovniku 13. svibnja 2013. godine prihvatio je Nacrt konačnog prijedloga UPU „Športsko rekreacijski centar s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i jug“ utvrdivši da je usklađen s ranije izdanim stručnim mišljenjima.
UNESCO-ova stranica o Dubrovniku (printscreen)
‘UNESCO poštuje suverenitet država’
– Kada je riječ o UNESCO organizaciji, Odbor za svjetsku baštinu sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se jednom godišnje. Odboru pomažu među ostalima i međunarodna savjetodavna tijela ICOMOS, IUCN i ICCROM koji proučavaju nominacije i stanja konzervacije dobara. Nakon preporuke savjetodavnih tijela, presudna je odluka članica Odbora za svjetsku baštinu. Države članice Odbora na temelju preporuka, samih kandidatura i argumentacije država članica odlučuju koja će se dobra upisati na prestižni Popis svjetske baštine te potvrđuju i izrađuju završne preporuke i odluke o stanju konzervacije upisanih dobara. Rasprava koja će se voditi o stanju konzervacije Dubrovnika, Venecije, Ohridskog jezera i mnogih drugih svjetskih dobara potiče još bolju razmjenu iskustava o očuvanju i konzervaciji dobara svjetske baštine – vele u Ministarstvu.
Nadalje, pojašnjavaju kako ‘UNESCO, kao i članice Odbora u potpunosti poštuju suverenitet država na čijem se teritoriju nalazi kulturna i prirodna baština, ali pri tome priznaju i kolektivni interes međunarodne zajednice da surađuje na zaštiti te baštine.’
– Unatoč prijedlogu nacrta odluke stanja konzervacije Starog grada Dubrovnika da se eventualno zaustave radovi dok se ne počne raditi Studija utjecaja na baštinu, UNESCO i članice Odbora mogu samo dati preporuke da se eventualni procesi u obnovi ili zaštiti baštine dodatno poboljšaju.
Kao članica Odbora, Republika Hrvatska će sudjelovat će na 38. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u lipnja 2014. u Dohi, te će tom prigodom naši stručnjaci opsežno izložiti sve aspekte koje su spomenuti u prijedlogu nacrta odluke o stanju konzervacije Starog grada Dubrovnika, kao i razjasniti nesporazume koji su eventualno nastali. U duhu preporuka, Hrvatska će kao država članica Odbora imati svaku mogućnost sa stručne i pravne strane odgovoriti na sve nedoumice, koje su nastale pri slanju dokumentacije od strane udruga – tvrde u MK-u.
Smatraju i kako imaju ‘vrlo dobru komunikaciju i suradnju s UNESCO-om, Odborom za svjetsku baštinu i državama članicama dugi niz godina te se intenzivno komunicira o mnogim stručnim aspektima kulturne i prirodne baštine’. Potom u Ministarstvu kulture koriste priliku i da se pohvale i još tješnjim vezama s UNESCO-om, a koji je Hrvatskoj zapravo poslao ozbiljno upozorenje, kako je to shvaćemo u široj i stručnoj javnosti.
Prijetnje s dubrovačkih brda
– Potvrda dugotrajnoga i predanog rada naših stručnjaka i službi u području zaštite prirodne i kulturne baštine, ali i visokoga ugleda koji uživamo u UNESCO-ovim stručnim tijelima, potvrđen je 2013. godine i izborom Hrvatske u Odbor za svjetsku baštinu – jedinstveno međunarodno tijelo koje skrbi o cjelokupnoj baštini svijeta, a do kojeg je došlo zaslugom dugotrajnog i predanog radom te nadasve otvorenom komunikacijom o mnogim pitanjima koja se javljaju u području zaštite prirodne i kulturne baštine. Sve preporuke iz nacrta odluke kao što su izrada Plana upravljanja zaštićenim dobrom, izrada studije o održivom upravljanju kruzerima su dobrodošle te u sinergiji s nacionalnom legislativom, mogu samo poboljšati kvalitetu upravljanja baštinom, kao i odgovoriti na izazove s kojima se mnoga slična kulturna dobra, upisana na Popis svjetske baštine, danas uobičajeno susreću vele u Ministarstvu kulture.
Nadalje, ističe se i kako je Dubrovnik zapravo ‘svjetski primjer poslijeratne obnove’, a koja se odvijala nakon što je Dubrovnik razrušen granatiranjem od strane bivše JNA i četnika s okolnih brda. Ironično, smatra se kako na neki način istom Dubrovniku prijetnja opet dolazi s brda, i to sa Srđa, no eventualne štete od projekta na tom brdu neće biti lako popravljive kao one ratne, drže dubrovački aktivisti.
– Rasprave o stanju konzervacije traju dugi niz godina za mnoga europska i svjetska dobra te da se dobra stavljaju na Popis svjetske ugrožene baštine tek u iznimnim slučajevima ugroženosti i nakon niza godina rasprava. Stari grad Dubrovnik je bio na Popisu ugrožene baštine svijeta od 1991. do 1998. godine u doba najvećih ratnih razaranja. Nakon dugogodišnje obnove uništenog Grada pod vodstvom stručno savjetodavne komisije s petoro UNESCO-ovih stručnjaka, Stari Grad Dubrovnik uspješno je obnovljen i istaknut je kao jedan od najboljih svjetskih primjera poslijeratne obnove. Također, Grad Dubrovnik zajedno je s Gradom Kotorom uključen je u studiju Održiva valorizacija kulturne baštine unutar prekograničnog programa IPA Hrvatska-Crna Gora sa ciljem razvojnih i inovativnih pristupa održivom upravljanju zaštićenih UNESCO-ovih lokaliteta i upravljanja turističkog razvoja u odnosu na zaštitu baštine – zaključuju u MK-u.
