Poticanje istraživanja i razvoja zelenih, odnosno čistih tehnologija iznimno je važno, posebice u današnjem vremenu u kojem postoji obveza smanjenja emisija štetnih plinova, a s druge strane, tu ju i novac koji se nudi iz EU i drugih fondova.
Ilustracija
Ovih je dana javnosti, u organizaciji HGK, predstavljen projekt Solar Impulse koji je u praksi potvrdio sponu između znanosti i industrije. Rezultat suradnje je zrakoplov koji za pogon koristi solarnu energiju, a može letjeti danju i noću. Sa ovim su se projektom otvorila vrata novim inovacijama u području održivog razvoja korištenjem obnovljivih izvora energije, uz smanjenje onečišćenja. Do 2050.g. broj automobila u svijetu će se učetverostručiti, a do 2060.g. udvostručit će se potrošnja fosilnih goriva. Brojke govore o nužnosti promjena i preusmjeravanju na zelene tehnologije.
U ovoj se godini ušlo u novu fazu projekata koja obuhvaća izradu novog modela aviona-Solar Impulse2 koji će predstavljati tehnološki korak naprijed i moći će preletjeti cijelu zemaljsku kuglu. Moći će, poručuju proizvođači, letjeti i do 72 sata bez slijetanja. Kako bi već sutra mogli upravljati tim tehnološki naprednim zrakoplovima, piloti su već započeli s intezivnim psihofizičkim pripremama kako bi bili u stanju izdržati takve napore. Istaknuo je to ovih dana u Hrvatskoj, Iian Nash, stručnjak tvrtke Bayer Material Science iz Leverkusena. On je, podsjećamo, bio član tima koji je prvi zrakoplovom na solarni pogon preletio Ameriku.
Govoreći o zelenim projektima ne smije se zaboraviti projekt Europske unije koja razvija program Obzor 2020 koji je namjenjen području istraživanja i inovacija u sektoru energetike, transporta i održivom razvoju. Prema riječima Alana Lečkeša iz Agencije za mobilnost i programe EU, prioritetna područja su znanost, industrijsko vodstvo i duštveni izazovi. Cilj projekata je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto. Zasad su raspisana tri natječaja na područjima energetske učinkovitosti, konkurentne nisko ugljične energije, te pametnih gradova i zajednica.
Ilustracija
Tonči Tadić iz Instituta Ruđer Bošković predstavio je projekt ITER i Hrvatsku fuzijsku istraživačku jedinicu. Stručnjaci iz više zemalja zajedno će raditi na dobijanju kontrolirane fuzije pomoću „goruće plazme“. Prema njegovim riječima, fuzijske elektrane nisu opasne kao sadašnje nuklearke i predstavljaju sigurnu nuklearnu energetiku.
Inače, fuzija je proces koji se odvija u jezgri sunca. Za realizaciju projekta ITER predviđeno je 13 milijardi eura. Hrvatske tvrtke su već pokazale veliki interes za sudjelovanjem u ovom velikom projektu.
Još je jedan međunarodni projekt zanimljiv Hrvatskoj. Riječ je o organizaciji EUMETSAT koja upravlja sustavom meteoroloških satelita i zadužena je za distribuciju satelitskih snimki. Nataša Strelec Mahović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda podsjeća da je Hrvatska njegova članica od 2006.g. od kada intezivno koristi ove informacije ali je to, upozorava, još uvijek, u ekonomskom pogledu, nedovoljno, a članarina je visoka. U narednom razdoblju u orbitu će se lansirati nova generacija satelita, a upravo u te poslove mogu se uključiti hrvatske tvrtke. Najveći opseg poslova, najavljuje, očekuje se 2015. i 2016.g.
Ilustracija
HGK se s pravom hvali kako kordinira svoj prvi razvojno-istraživački projekt SOLEGLASS. Vrijednost mu je 2,36 milijuna eura. Bespovratna sredstva EU iznose 2,13 milijuna eura pri čemu ukupna vrijednost dijela hrvatskih partnera iznosi 0,99 milijuna eura. Rezultat projekta biti će konkretni proizvod, kaže Krešimir Štih iz HGK ističući kako su projekt pokrenula Udruženja, te mala i srednja poduzeća iz pet europskih zemalja. Riječ je o solarnom toplinskom kolektoru za srednje i visoke temperature za industrijsku namjenu. Projekt će se završiti 31. kolovoza ove godine.
