Prvi svibanjski dan koji se obilježava kao Praznik rada u spomen na hrabre radnike koji su se 1886.g. u Chicagu suprostavili poslodavcima tražeći osam sati rada, osam sati odmora i isto toliko sati kulturnog obrazovanja, u Hrvatskoj će proteći, također u znaku radnika. I to onog obezvrijeđenog, radnika kojeg ubija nesigurnost radnog mjesta, radnika kojemu se prijeti otkazima, stečajevima, koji za svoj pošteni rad ne dobijaju plaću ili dobija mizeriju od koje ne može sastaviti “kraj s krajem”.
Iako se do jučer govorilo kako su četiri sindikalne središnjice zajedno u organizaciji prvosvibanjskog sindikalnog okupljanja u Zagrebu, to se, očito izjalovilo odustajanjem Ozrena Matijaševića iz HURS koji svoje članstvo vodi na poduzetničku zonu Čaporice kod Trilja. Sa „lica mjesta“ javnosti želi poslati poruku kako je vrijeme da se poduzetnicima „pruži ruka“ umjesto što ih se tlači na svim razinama nizom barijera, najčešće onima nepremostivima.
Komentirajući za portal Tris Matijaševićevo „skretanje“ prema jugu, Mladen Novosel, čelnik Sindikata kaže kako takav potez ostavlja na njegovu dušu, te kako kao i u politici i u Sindikatima svi ne žele uvijek biti zajedno i to je to.
Članovi triju Sindikata u četvrtak će se okupiti na početku Radničke ceste odakle će u povorci krenuti prema kružnom toku gdje će se održati prigodni govori, a Šime Strikoman snimit će Milenijsku fotografiju. Novosel nam otkriva da će se 1200 sindikalnih članova postrojiti u oblik triju osmica, tj. 8+8+8 koje simboliziraju radničke zahtjeve upućene Vladi i poslodavcima – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati sna. Držeći u rukama „crvene kartone“ upućene Vladi sindikalci će Vladi javno reći da su ugrožena temeljna radnička prava i da nam treba „treća opcija“. Prosvjedna povorka potom će krenuti prema Maksimiru gdje se obilježavanje završava.
Još 2012.g. Vladi smo dali” žuti karton” zbog pogrešnog smjera u kojem je povela zemlju. Naredne godine smo zatražili promjenu smjera što nisu uradili, a ove godine dodjelit ćemo im “crveni karton”. Od Vlade tražimo hitno raspisivanje prijevremenih izbora jer je, očito da ne znaju voditi zemlju pa se prilika treba dati drugima koji, možda to znaju, kaže za Tris Mladen Novosel.
U kakvom okruženju ove godine obilježavamo 1. svibnja?
Broj nezaposlenih kreće se preko 361 tisuću, a stopa nezaposlenosti u ožujku iznosila je enormno visokih 22,3 posto i među najvećima je u EU. S druge strane, broj zaposlenih je u stalnom padu.
Preko 60 tisuća poduzeća i 314 000 građana ima blokadu računa na kojima je ukupno 25,6 milijardi kuna duga. Stručnjaci navode problematičnu strukturu duga, a dogovori o mogućem otpisu dijela dugovanja zasad nisu daleko odmakli. Investicije se broje na prste, posebice one velike i inozemne koje su se bombastično najavljivale. Lani je zabilježen pad inozemnih ulaganja od visokih 60 posto, odnosno realizirano je manje od pola milijarde kuna vrijednosti stranih investicija.
Javni dug države iznosi preko 67 BDP-a što je gotovo pa neodrživo stanje, a iz začaranog kruga, tj. duga „teškog“ preko 220 milijardi kuna, izlaz se još niti ne nazire.
Zabrinjavajući su ne samo gospodarski već ukupni ekonomsko-financijski trendovi. Rast poreza, trošarina i raznih nameta ne doprinosi smanjenju deficita, ali,unatoč tomu, Vlada nas svakodnevno bombardira najavama novih poreza, nameta, poskupljenja… Umjesto rasterećenja gospodarstva (580 parafiskalnih nameta) koje bi omogućilo nova zapošljavanja Vlada RH povlači poteze kojima se poduzetnici dodatno opterećuju, a s druge strane sve se dublje uvlači ruka u džep građana koji su, ionako ocijeđeni svakodnevnim poskupljenjima i opterećenjima. Iz Vlade su nas uvjeravali kako će nam članstvo u EU donijeti velike novce, ali su se obećanja brzo izjalovila. Dosad smo u EU kasu uplatiti preko tri milijarde kuna, a iz nje nismo dobili gotovo ništa. Porazno.
Treći uzastopni mjesečni industrijski rast ulijeva povjerenje u novoobnovljenu industrijsku snagu i trenutačno je jedina svjetla obećavajuća točka. Za razliku od industrije obrtništvo je na koljenima. Prema riječima Dragutina Ranogajeca, čelnika Obrtničke komore Hrvatske, samo u zadnjih pet godina obrtnički sektor ostao je bez 20 tisuća obrta i 50 000 radnih mjesta. I dalje vlada tendencija zatvaranja obrta o čemu govori podatak po kojemu se dnevno zatvore vrata čak 8 obrta. Svi se slažu kako temelj razvoja treba biti malo i srednje poduzetništvo, a ono danas, kao i poduzetništvo, grca u problemima. Tu je i neefikasni javni sektor.
Čak se i predsjednik države Ivo Josipović oštro osvrnuo na aktualnu gospdarsku problematiku pa je tako ustvrdio da je ona rezultat taloženja loših poteza. Založio se za ukidanje disfunkcionalnih propisa koji otežavaju pokretanje investicija.
Zasad se neučinkovitom pokazala i Gospodarska diplomacija koja tek obećava učinkovitost u rasterećenju administracije kako bi veliki investitori sa uklonjenim barijerama lakše pokrenuli posao. Uveden je i povjerenik za investicije. Malo kasno.
Iz javnog sektora odlazi 26 tisuća čistačica i ostalog pomoćnog osoblja koje će preuzeti privatnici. Ostvari li se ova nakana, zasigurno neće dugo proći, a njihov će se broj drakonski smanjiti. Slično je bilo i sa zaštitarima i svim drugim „izdvojenim“ radnim mjestima.
Europska komisija će za koji dan zauzeti novi stav o našem dugu – prekomjernom deficitu, tj. predložit će mjere za prevladavanje aktualnog stanja. Zadužili smo se pa nam se sada valja vaditi se iz gliba, a EK će predložiti mjere koje građanima, zasigurno neće biti po volji.
Uzimanje novih i novih kredita kako bi otplatili, ne glavnicu, nego kamate starih kredita, danas nam se debelo vraća u vidu rejtinga koji je na razini smeća, padu kredibiliteta, svrstavanju na listu 10 najgorih ekonomija svijeta…Vrtimo se u krug, a dno prema kojem klizimo je sve bliže. „Krvna slika“ države definitivno nije dobra, a političkog koncenzusa o strateškim ciljevima zasad nema na vidiku.
Očito je da je postojeći vladajući model potrošen o čemu svjedoče negativne brojke o gospodarskim i financijskim kretanjima. Koliko sve nabrojeno, te najava mogućih 150 tisuća otkaza u skorije vrijeme, vodi do socijalnog bunta, znat će se uskoro.