Mjesto za čelično-betonsku elektranu? (foto: facebook)
Bujica prosvjednih akcija građana zbog namjere da se na Topoljskom slapu na rijeci Krčić te na izvoru rijeke Krke gradi hidroelektrana i dalje buja. Otvorena je stranica na društvenoj mreži nazvana ‘Krčić je naš’, a na kojoj se okupljaju protivnici te, po mnogima, sulude zamisli koja bi mogla dovesti do uništenja jedne od značajnijih prirodnih znamenitosti, te ugroze osjetljivih vodotokova, s dugoročnim posljedicama po život na širem području Dalmacije.
‘Krčić je naš’ je u svega dva dana okupio tisuće istomišljenika diljem svijeta, a pristupaju im gotovo sve hrvatske i velik broj inozemnih ekoloških udruga koje najavljuju zajedničke akcije, te stručnjaka iz raznog djelokruga koji nude svoiju pomoć u potporu u sprječavanju gradnje tog tzv. energetskog objekta. Podsjetimo, izuzev trajnog i pogubnog utjecaja na krajobraz, ta investicija, prema vodećim stručnjacima poput hidrogeologa Srećka Božićevića, ne bi imala niti ekonomsku isplativost, jer bi u konačnici zbog male količine planirane prozvodnje električne energije bila jalov i besmislen posao. ‘Kao da novce bacite u bunar‘, kako je nedavno ustvrdio. Više o ovoj problematici na TRIS-ovim poveznicama (1, 2, 3 i 4.)
No Kninjani su svjesni kako zgražanje i jadikovanje po internetskim stranicama neće biti dovoljno za sprječavanje betoniranja Krčića, a jedan od pravno djelotvornih načina je traženje izmjene Prostornog plana Šibensko-kninske županije. Kako se pak uopće dogodilo da stručni ‘prostorni planeri’ na jedan slap te izvor najizdašnije dalmatinske rijeke (ponovno) ucrtaju čelično-betonsku hidroelektranu, tema je za neke druge prilike, institucije i ustanove. U međuvremenu, iz Ekološke udruge “Krka” Knin su jučer i službeno odaslali ‘Zahtjev za izmjenu Prostornog plana Šibensko-kninske županije’. Izuzev uredu župana, isti dokument je na znanje poslan i JU za zaštićene prirodne vrijednosti ŠKŽ-e, Hrvatskim vodama, NP Krka, Gradu Kninu i županijskim vijećnicima. Uzgred, zanimljivo je kako niti jedna od navedenih institucija nije dala službeno očitovanje o aktualnim događanjima, premda su svrhom svojeg postojanja najuže vezane uz ovu problematiku.
Krčić – Topopoljski buk – mjesto za hidroelektranu?
Hitno brisanje hidroelektrane
– U ime stanovnika Knina i okolice te drugih građana RH tražimo naslov da pokrene sve potebnne aktivnosti kako bi se HITNO izvršio postupak izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije. Temeljem članka 113. Zakona o prostornom uređenju izmijene i dopune dokumenata prostornog plana izrađuju se i prema postupku koji je propisan za njihovu izradu i donošenje. Zahtijevamo da se sporni prostorni plan stavi van snage te da predstavničko tijelo donese novi prostorni plan, koji isključuje bilo kakvu mogućnost gradnje HE na Krčiću. Tražimo da se navedeni plan korigira brisanjem namjene izgradnje HE Krčić na području grada Knina. Napominjemo da je spomenuti HE Krčić ucrtan u plan bez znanja većine stanovnika… – stoji u zahtjevu Županiji kojega u cijelosti možete pročitati na dnu ovog teksta.
Pritisnuti pitanjem začudo zainteresiranih vijećnika, županijski čelnici su ipak morali ponešto prozboriti o Krčiću na sjednici Županijske skupštine, pa je župan G. Pauk ustvrdio da je ‘bitan ekološki dio priče’.
– Područje Krčića dio je projekta NATURA 2000, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu u koju je uključena i Hrvatska sa svojom biološkom i krajobraznom raznolikošću, zato je očekivati i očitovanje Europske komisije jer govorimo o vrlo osjetljivom projektu koji podrazumijeva zahvat vode na samom izvorištu, a to će zasigurno zahtijevati punu pažnju struke – kazao je Pauk.
Muk o ‘slučaju Topoljski buk’
Izgleda da će se morati pričekati mišljenje iz Bruxellesa (!?), a možda slično stajalište iz Belgije očekuju i u Gradu Kninu, od kojih su građani također zatražili službeno očitovanje. No tamo o slučaju Topoljski buk i dalje vlada – muk.
Zato su se šturo o svemu oglasili u Hrvatskoj elektroprivredi, od kojih je i potekla ideja o intervenciji na vodotocima.
– Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je informaciju o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za malu hidroelektranu (MHE) Krčić, uz odgovarajući elaborat. Ministarstvo će utvrditi hoće li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i ekološku mrežu te slijedom toga odlučiti o potrebi vođenja postupka procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. U tu svrhu Ministarstvo je na mišljenje dostavilo zahtjev državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne samouprave. Svoje mišljenje o zahvatu u propisanom roku od 30 dana može dostaviti sva zainteresirana javnost – vele u HEP-u (link).
Na spomenute dokumente upućuje se na stranicama (link) Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kako smo već izvještavali, no u ovom slučaju je najvažnije napomenuti da ‘javnost i zainteresirana javnost’ svoje mišljenje na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb može poslati još svega petnaestak dana. Isto vrijedi i za Grad Knin, Ministarstvo poljoprivrede, Upravu za vodno gospodarstvo i Šibensko-kninsku županiju, te Upravu za zaštitu prirode pri MZOIP-u.
Mali čovjek i veliki Krčić (foto:TRIS, Hrvoslav Pavić)
Napoleon i Austrougarska šetnicu, a mi bi elektranu
Umjesto zaključka, radije pročitajmo kako se riječima punim zanosa opisuje Krčić na stranicama Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, ustanove čiji čelnik očekuje – očitovanje iz Bruxellesa.
– Rijeka Krčić zaštićena je od 1964. godine i zajedno s rijekom Krkom čini jedinstven hidrografski sustav s obiljem krško-hidrografskih i morfoloških fenomena. U dužini od oko 10 km, od vrela do Topoljskog slapa (ušća u Krku), Krčić se odlikuje dubokim i slikovitim kanjonom, koji u svom završnom dijelu obiluje lijepo otkrivenim fleksurama geoloških slojeva iz razdoblja trijasa i jure, te interesantnim denudacijskim reljefnim oblicima.
U tom kanjonu nalaze se i sedrena slapišta, od kojih je najljepši Topoljski buk pod kojim izvire rijeka Krka. Uz rijeku Krčić postoji biciklistička staza koja vodi od izvora rijeke Krke u dužini od 15 km. Ta staza napravljena je još za Napoleona, a rekonstruirana je u doba Austro-Ugarske monarhije. Staza je u ugodnom ambijentu kanjona, uz tok krške ljepotice, koja presušuje tijekom ljeta, te stvara predivne sedrene kanjoning staze – kažu u TZ-i.
