Neovisni novinarski portal
22.10.2018.
INTERVJUI / LJUDI / POLITIKA
Intervju/ Marko Jelić, gradonačelnik Knina : Spasimo Zagoru naseljavanjem mladih Ukrajinaca i Bjelorusa koji žele živjeti uz toplo Jadransko more

Intervju/ Marko Jelić, gradonačelnik Knina :
Spasimo Zagoru naseljavanjem mladih Ukrajinaca i Bjelorusa koji žele živjeti uz toplo Jadransko more

U posljednje vrijeme zaredala su okupljanja gradonačelnika i načelnika gradova i općina, koji traže način kako da jedni drugima pomognu u rješavanju brojnih problema koje Vlada ne vidi, zanemaruje ili na njih nema odgovore, a njihove “regularne” udruge ” više su u funkciji stranačke mašinerije i apologije vlasti negoli brige za najpotrebitije lokalne (regionalne) zajednice. S tim je motivom, navodno osnovana i Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika pod “ravnanjem” maestra Ivice Relkovića, bivšeg savjetnika Most- ovog Bože Petrova. Još su dramatičniji razlozi okupljanja čelnika lokalne samouprave u Dalmatinskoj zagori, koja doslovce izumire i pretvara se u neku vrst gerontološkog rezervata…

U obje ove asocijacije je kninski gradonačelnik Marko Jelić, jer je i nezavisan od stranačkog tutorstva, i na čelu dalmatinskog grada pogođenom “bijelom kugom”. Kakva su njegova očekivanja od ovog interesnog udruživanja i može li se pomoći opustjeloj Zagori koja više nikako nije po mjeri potreba i ambicija mladih ljudi stasalih u digitalno vrijeme, pitali smo gradonačelnika Knina, Marka Jelića.

Savjetom kontra završne depopulacije

Jedan od zaključaka sastanka na kojem su se ovih dana okupili gradonačelnici i načelnici gradova i općina iz Dalmatinske zagore je osnivanje Savjeta za Dalmatinsku zagoru. Kada će biti osnovan i kako mislite Savjetom zaustaviti iseljavanje stanovništva. Činjenica je da se mladi ljudi iseljavaju i iz razvijenijih krajeva, iz velikih gradova, a kamoli iz malih i k tome pasivnih sredina.

Dalmatinska zagora je povijesno važan prostor i svakako nama koji smo iz tih karjeva, najljepši i najmiliji. Ona sustavno odumire posljednjih 70- 80 godina, no pravi nestanak je započeo s Domovinskim ratom kad je hrvatsko pučanstvo protjerano s tog područja, a nakon VRO „Oluja“, i odlaskom većeg dijela srpskog puka. Tako da je na prostorima Zagore u načelu ostala mahom starija populacija. Stoga je inicijativa za osnivanje Savjeta bila potrebna i puno prije.

Savjet bi imao ulogu operativnog djelovanja kroz strukture Vlade i ministarstava te pratećih institucija, a na temelju smjernica s terena, u smislu provođenja strateških projekata i lokalnih inicijativa koje mogu zadržati mlade na tom području. Smatramo da za to nema nikakve prepreke, a pogotovo zato što postoji dovoljno europskih sredstava koje treba usmjeriti ka Dalmatinskoj zagori i pomoći našim malim sredinama da ih iskoristimo.

Imate li kakve mjere u vidu kojima bi se mogli ti negativni trendovi preokrenuti u nekom razumnom razdoblju, ili makar, za početak, zaustaviti?

Mjere su stvari o kojima bi Savjet trebao odlučivati, koordinirati i u konačnici, one najveće i provoditi. Prije svega treba riješiti, ali efikasno, zapošljavanje i samozapošljavanje. Naime, postoje trenutačno otvoreni natječaji za sredstva koja su vezana uz poljoprivredu, turizam i male gospodarske aktivnosti koje nisu u ta prva dva segmenta, no toliko su prepreka postavili kroz pregovarački proces naši hrvatski pregovarači da prosječan građanin, stanovnik dalmatinskog zaleđa nema nekakvu ozbiljnu mogućnost povući sredstva. Mi smo veći katolici od pape.Također, problem stambenog zbrinjavanja na ovim našim prostorima nije djelotvoran, pogotovo kad se radi o kadrovima koji su nam neophodno potrebni, poput liječnika, inženjera, učitelja, policajaca (s obzirom na ulazak u schengensku zonu) itd. Novi Zakon je u pripremi i u njemu bi se trebalo naći prostora za rješavanje ovog problema. Ako pak ne zadržimo službe koje životni okoliš čine civiliziranim, ljudi će odlaziti jer ugoda života je ispod one koju pružaju neke druge veće ili „zapadnije“ sredine. Smatramo da je potrebno vratiti porezne olakšice i veća primanja od 25 posto za ovo područje, jer samo tako će ljudi dolaziti s obzirom da će pronaći materijalni interes za život ovdje. Primjer je nama Kninjanima susjedni Drniš, koji je potpuno opustošen ratom, a meni nerazumljivim principom taj gradić je formalnim, birokratskim pristupom postao razvijeno područje i uskraćena su mu brojna sredstva. A svi mi znamo da Drniš sigurno treba pomoć i da, nažalost, nije razvijen kako je deklarirano.

Prosječna dob u Kninu preko 50 godina

Koliko je stanovnika napustilo Knin u zadnjih deset godina? Nakon Oluje, u Knin se masovno doseljavalo, što je izmijenilo i demografsku strukturu grada, ali je grad bar živio. Kad je taj trend prekinut?Govorite o enormnoj depopulaciji. Spominjete brojku od 26.500 ljudi koji su otišli od 2016. Mislite s područja cijele Zagore?

Da, brojka od 26 500 ljudi se odnosi na čitavu Zagoru i to po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku od 2011.- 2016. Nažalost stanje je sad i gore jer nije obuhvaćena 2017. i nisu uključeni podaci niskog nataliteta i visokog mortaliteta. Ono što je skriveno ispod samog tog broja je dobna struktura ljudi koji su napustili naše područje, a radi se o mladim ljudima koji su radno sposobni i obrazovani, drugim riječima kompetentni. Tako da je Knin 2011.g. imao prosječnu dobnu strukturu od 39,6 godina, a bojim se da je nakon odlaska 4.403 stanovnika do kraja 2016. naša dobna struktura značajno lošija i vjerojatno je viša i od 50.

Što se tiče doseljavanja  obitelji u Knin, taj trend je gotovo pa i prestao, prije svega, zbog pražnjenja emitivnih središta od kud su dolazili, a to je BiH, a drugi je razlog naravno otvorena mogućnost hrvatskim državljanima da se slobodno kreću i zapošljavaju na području EU.

Kakva je struktura onih preko četiri tisuće ljudi koji su otišli iz Knina, i koliko je među njima bilo nezaposlenih koji su, realno imali gdje raditi, ali za manju plaću i u puno lošijim uvjetima nego vani?

Radi se, kako sam rekao, o mladim ljudima koji su tek zasnovali ili su pred zasnivanjem obitelji. S obzirom na ogromnu prazninu u zapadnom svijetu ( i to ne samo Europi ) koja je nastala malim prirodnim prirastom, a samim tim i dobnom strukturom radne snage, omogućeno im je da s kompetencijama koje posjeduju lako pronađu egzistenciju u tim sredinama. Također je istina da ovdje nije bilo posla ili ako ga je bilo da su primanja bila nedostatna i niska. No, s druge strane jedan dio tih ljudi je imao potpuno riješenu egzistenciju, kako u aspektu stambene zbrinutosti tako i što se tiče primanja, ali su se ovdje osjećali beznačajnima, nebitnima. Današnji mladi obrazovani čovjek traži afirmaciju na brojnim životnim poljima, a naš stranački i svakakav drugi klijentelizam jednostavno nije dozvoljavao da čovjek dođe do izražaja. Stoga, su ti ljudi odlučili svoju sreću, a mogao bih reći, i afirmiranu ljudskost, potražiti negdje drugdje.

Dvostruko više umrlih nego rođenih!

Ne tako davno, možda pred koju godinu, cijela Hrvatska je o Kninu pisala kao gradu u kojem se dogodio nevjerojatni baby- boom, zahvaljujući čemu je Knin bio najmlađi grad u Hrvatskoj. Kako danas stojite s brojem novorođenih u odnosu na broj umrlih?

Knin je do prije 6-7 godina bio grad gdje je 30 posto pučanstva bilo mlađe od 19 godina. To sad nije niti približno slučaj. Broj novorođene djece s područja našeg grada je 140 u 2017.g., a broj umrlih osoba u istoj godini je prešao 300.

Jeste li razgovarali s premijerom ili resornim ministrom o problemu masovnog iseljavanja Dalmatinske zagore i Bukovice? Da ste sada u prilici razgovarati s premijerom, što biste tražili da poduzme kako bi se Zagora revitalizirala?

Ako se sjećate sjednice Vlade RH koja je održana 4.kolovoza 2017.u Kninu pred obilježavanje obljetnice „Oluje“, već sam tada rekao da smo pred demografskim slomom i to sam naglasio riječima da možda iduće godine nećemo imati za koga održavati sjednicu u Kninu. Ipak, mišljenja sam da premijer i Vlada u cjelini shvaćaju problem, no zbog njegove kompleksnosti moramo se svi uključiti u njegovo rješavanje. Ono što uporno tražim od premijera i ministara je da se žurno, bez odgađanja, počne provoditi projekt Inovacijskog središta Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu jer je integrativni efekt na čitavu regiju uistinu ogroman. Posebno naglašavam na korištenje resursa koje sad imamo i mogućnost malog poduzetništva s onim što imamo, a drugi efekt je i suplementarno poduzetništvo kroz mini proizvodnje za nadopunjavanje kućnih proračuna, što u konačnici znači povećanje kupovne moći. Druga bitna stvar je prometno povezivanje i to cestom koja je trasirana i vlasnički potpuno riješena Knin- Oćestovo -Ervenik- Žegar- Zadar, te slične pravce koje imamo u ostalim dijelovima Zagore. Naime, mi smo zbog političkog (a ne stručnog) trasiranja autoceste ostali potpuno odsječeni od ostatka zemlje. Uistinu, ako pogledate cijenu života ona je veća kod nas nego u velikim gradovima. Razlog je u tome što za bilo kakvu ozbiljniju kupovinu, nabavku, ili posjet liječniku specijalisti, sudu te državnim i regionalnim službama, morate potrošiti i novac i vrijeme te otići u Šibenik, Zadar, Split i Zagreb.

Zašto mislite da se projekt koji Vlada ima za Slavoniju i  Baranju može preslikati i na Zagoru?

Može se preslikati koncept, svako područje ima svoje specifičnosti. Ovo što imamo za Slavoniju i Baranju daje rezultate u nekim segmentima, stoga nema razloga da načelno ne koristimo sličan model i prilagodimo ga našim potrebama.

Na natječaje se nitko ne javlja…

Kažete da vaša inicijativa okuplja 36 načelnika i gradonačelnika i dva župana. Pretpostavljam da je jedan od njih i šibensko-kninski župan Goran Pauk. Jeste li ga pozvali na sastanak koji ste organizirali u Saboru?

Da naša inicijativa u suštini kreće od jedinica lokalne uprave i samouprave, tj općina i gradova na području Dalmatinske zagore, a u drugom stupnju će se usmjeriti i prema županijama. Našeg župana sam neformalno obavijestio o inicijativi i ovih dana ću zatražiti sastanak da detaljno prenesem relevantne informacije o tom što želimo postići. Uvjeren sam da će potpora biti snažna jer, uostalom, ovo nije politička inicijativa, već životna.

 Mislite li da je bilo primjerenije da istog dana župan Goran Pauk bude na “vježbi kibernetičkog ratovanja”, nego s vama koji, kako su neki rekli, upućuju Vladi “krik naroda” zaboravljenog i napuštenog u nerazvijenim dijelovima Hrvatske?

Na ovo pitanje nije primjereno da odgovorim s obzirom da šibensko-kninski župan Goran Pauk nije bio pozvan na ovaj inicijalni sastanak. Mislim da je to naš propust što ga nismo pozvali, također i gospodina Bobana župana Splitsko-dalmatinskog. No, sad kad smo pokrenuli stvari mislim da će se svi dobronamjerni, odgovorni i savjesni priključiti.

Je li moguće da je situacija s iseljavanjem mladih ljudi, u najboljim i najproduktivnijim godinama, tako loša da ni dolazak investitora u te krajeve ne bi pomogao jer za svoje poslove ne bi imali radnu snagu?Što može pomoći da se spasi Dalmatinska zagora? Možda neka nova” kolonizacija”?

Nažalost to je već sad dobrim dijelom istina. Nema više kompetentne radne snage. Čak, i mi kao Gradska uprava raspisujemo natječaje po nekoliko puta i nitko se ne prijavljuje. A i sami znate da je u ovim krajevima nekad bio životni cilj raditi za „državu“, a sad nema zainteresiranih. Postojeći poduzetnici pokušavaju uvesti radnu snagu iz susjedne BiH (većinom se radi o Bošnjacima), no i taj izvor polako presušuje. „Kolonizacija“, kako Vi kažete, je najizglednije rješenje, uostalom i Irska je uvezla naše ljude i Poljake. Treba na vrijeme postati svjestan što se događa i reagirati. Osobno smatram, da smo dosegli „točku trajnog venuća“ i da je jedini način posaditi novu biljku. Također, okrenuo bih se prema Ukrajini i Bjelorusiji i tamo potražio mlade ljude koji su kompetentni, potentni, otvorenog duha i koji žele živjeti na jugu Europe uz toplo Jadransko more. S druge strane civilizacijski su nam bliski, no i za to treba reagirati odmah jer i drugi ekonomski snažniji od nas imaju slične potrebe za ljudima.

Marko Jelić na konferenciji za novinare (Foto: Radio Knin)

Podmukle političke igre- smrtonosni bodež Zagori

Kakvi su vaši planovi, i što namjeravate učiniti u najkraćem roku da Knin postane grad većih šansi za mlade i boljih uvjeta za rad i za život?

Planovi koje moj tim ima s Kninom sadržani su u načelu održivog korištenja resursa koje posjedujemo, a to su Krka, Dinara i Tvrđava te bivša vojarna „Krka“ kao poveznica tih lokaliteta. Drugim riječima, činimo sve da i kroz program Integralne regeneracije pokrenemo dolazak turista u Knin. To je najbrža moguća aktivnost s konkretnim rezultatom koji može biti vidljiv, čak i kroz nekoliko mjeseci. Drugo je Inovacijsko središte. Da nije bilo sprječavanja i podmuklih političkih igara u proteklih nekoliko godina, ono bi već radilo, proizvodilo i zapošljavalo mlade ljude. Oni koji su to učinili, možda su zabili smrtonosni bodež Dalmatinskoj zagori, a i sami potiču iz nje. No, kako sam već naglasio, integrativni efekt tog projekta uistinu je golem, sličan primjer imate u Portugalu, zemlji koja je u puno toga usporediva s Dalmatinskom zagorom, i napravili su čudo. Promijenili su svoj svijet i mi možemo, iako kasnimo 5 godina. Ako to ne učinimo danas – sutra (za nas) neće biti. Cestovno povezivanje sa Zadrom mi se čini najrazumniji projekt za prometno povezivanje s autocestom. Također, to je uz izgradnju jednog mosta, vjerojatno najbrže izvediv takav projekt koji se ovog trenutka može provesti u RH.

Koliko u preobražaju Knina iz grada pod posebnom državnom skrbi, grada koji je radikalno promijenio svoju populacijsku  strukturu, u urbanu sredinu zanimljive kulturno-povijesne baštine i potencijalne turističke ponude, može pomoći i veliki projekt Integralne regeneracije? Kako projekt napreduje i je li još uvijek sve u pripremnoj fazi, prikupljanja dokumentacije i ishodovanja dozvola?

Projekt integralne regeneracije je ključan za razvoj grada i ostanak onih koji su još uvijek ovdje. Radi se o 22,5 milijuna eura, namijenjenih za regeneraciju gospodarstva, društvenog života i same fizičke infrastrukture za obavljanje ovih prethodno istaknutih aspekata. U načelu podijeljen je u 4 osi i to Tvrđava, Stari grad, Krka i gospodarstvo te posebna aktivnost vezana uz jačanje ljudskih kapaciteta. Kako mu ime kaže radi se o projektu koji bi trebao objedinjeno i sinergijski djelovati na sve aspekte života grada, što i hoće ako ga dobro provedemo. Projekt je započeo s aktivnostima koje su vezane uz pripremu dokumentacije, naime kašnjenje u tom aspektu projektnih aktivnosti uistinu je bilo izraženo. Ipak, ono što je važno da postoji nedvosmisleno suglasje svih političkih i društvenih struktura da to moramo zajedno provesti i to što prije. Stoga smo napokon zaposlili osobe na provedbi projekta i krenuli s prvim provedbenim aktivnostima te istovremeno pripremamo dokumentaciju za ostale složenije potprojekte. Mišljenja sam da ćemo napornim i sustavnim radom uspjeti doći do rezultata koji će biti vidljivi na koncu projektnih aktivnosti.

Imate li neke ciljne točke za svoj gradonačelnički mandat, nešto što ste odredili kao svoje prioritete koje morate izgurati do kraja, a koji će doista osjetno pogurati grad naprijed i omogućiti bolji život Kninjanima i onima koji žele živjeti u Kninu?  

Naravno da imam, i o tome sam već nešto rekao. Ukratko, razvoj turizma i izgradnja ulaza u Nacionalni park te pratećih sadržaja u bivšoj vojarni „Krka“, Tvrđava koju će posjećivati 50-70 tisuća ljudi godišnje sa svim pratećim sadržajima koji jedna takva destinacija treba imati. Zatim, destinacija Dinara, zaštićena i brendirana kao najviša planina u Hrvatskoj. Inovacijsko središte kao mjesto sinergije poljoprivrede, prerade hrane i ostalih povezanih gospodarskih aktivnosti te u konačnici projekt Integrirane regeneracije koji će biti u punoj svojoj provedbi tako da se sve projektne aktivnosti stignu realizirati do predviđenog kraja projekta. Sve to će generirati radna mjesta i to mi je prioritet.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI