Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / VODA
Dramatično smanjenje ribljeg fonda u Sredozemnom moru

Dramatično smanjenje ribljeg fonda u Sredozemnom moru

Riblji fond Sredozemnog mora se dramatično smanjuje. Nedavna analiza pokazuje da se čak 93% procijenjenog ribljeg fonda pretjerano izlovljava, a neke su vrste na rubu održivosti. Osim toga, Sredozemno more je izgubilo i 34% ukupne populacije riba u posljednjih 50 godina.

Procjenjuje se da Sredozemno more nastanjuje od 10 000 do 12 000 morskih vrsta, ali ta je izvanredna biološka raznolikost u velikoj opasnosti zbog zagađenja, klimatskih promjena i pretjeranog izlova. Daljnje odgađanje djelovanja na zaštiti njegovog ekosustava može dovesti do nepovratnog kolapsa ključnih vrsta neophodnih za sektor ribarstva, upozorava se u istraživanju koje je objavio Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije.

Ilustracija/Foto: WWF

U 5o godina na Mediteranu izgubljeno 34 posto ukupne količine ribe

Znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju upozoravaju da postojeći “pritisak”  Sredozemno more mogu gurnuti preko granice s koje više nema povratka. U istraživanju su analizirane promjene u Sredozemnom moru u proteklih 50 godina tijekom kojih je izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe (komercijalnih i nekomercijalnih vrsta). Najveći gubitci zabilježeni su u zapadnom Sredozemlju i u Jadranu (- 50%), dok je gubitak vrsta bio znatno manji u Jonskom moru (- 8%).
U istraživanju se navodi kako je glavna “pokretačka sila” iza tih promjena bila varijacija u primarnoj proizvodnji u mediteranskom bazenu. A primarna proizvodnja odnosi se na aktivnosti fotosinteze biljaka, pri čemu biljke koriste sunčevu svjetlost za sintetiziranje hranjive tvari iz ugljičnog dioksida i vode za stvaranje biomase fitoplanktona, koja čini osnovu hranidbenog lanca. Cijelo Sredozemno more okarakterizirano je kao ekosustav niske produktivnosti što ga čini posebno osjetljivim na različite utjecaje, ističe se u istraživanju.
– Te karakteristike čine Sredozemno more vrlo osjetljivim na utjecaje kao što su klimatske promjene, zagađenje i invazija stranih vrsta. Kada se riblji fond intenzivno lovi, on nema mogućnost da reprodukcijom održi populacijsku razinu, kaže Jann Martinsohn, voditelj istraživačke skupine u JRC-u.

Ilustracija/Foto: WWF

Stoljeća iskorištavanja nisu bez posljedica

Istraživanje originalnog naziva “Historical changes of the Mediterranean Sea ecosystem: modelling the role and impact of primary productivity and fisheries changes over time”, provela je grupa znanstvenika: Chiara Piroddi, Marta Coll, Camino Liquete, Diego Macias, Krista Greer, Joe Buszowski, Jeroen Steenbeek, Roberto Danovaro i Villy Christensen. Oni ističu kako je Sredozemno more nakon stoljeća iskorištavanja sada pravi kandidat za konkretne i odlučne mjere kojima bi se zaustavio daljnji pad ribljih stokova te uspostavilo održivo korištenje morskih resursa. 
” S ubrzanim povećanjem ljudskog utjecaja na Sredozemno more postoji veliki rizik da se cijeli ekosustav gurne preko granice s koje više nema povratka, a što u konačnici može imati ogromne posljedice ne samo za bioraznolikost mora nego i za gospodarske djelatnosti u budućnosti”, upozorava se u istraživanju.
I analiza provedena od strane europskog Odbora za ribarstvo (STECF), pokazala je kako se 93% od procijenjenog ribljeg fonda trenutno pretjerano izlovljava. Prema prošle godine objavljenim podacima od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a znanstvenici su kao najugroženiji istaknuli oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta. 
No te podatke treba uzeti s rezervom jer se temelje na dostupnim podacima o izlovu pojedinih vrsta dok za dio njih pouzdanih podataka nema što samo znači da bi stanje ribljih stokova moglo biti i puno gore.
Upravo zbog boljeg praćenja ribljih stokova JRC je razvio javnu bazu podataka kako bi se moglo pratiti stanje ribljeg fonda u Sredozemnom i Crnom moru. Podaci su dostupni kroz interaktivnu “on-line ploču” koja pokazuje procjene zaliha, stanja ribljih stokova, dinamiku prirodne populacije i sl. te količinu izlova pojedinih vrsta. A samo površnim pogledom na tu javnu bazu podataka vidljivo je kako je uz veliki broj ribljih vrsta upisano: OVEREXPLOITED, odnosno PREKOMJERNO IZLOVLJENO.

Ilustracija/Foto: WWF

Održivo ribarstvo jedino rješenje

Zbog sve veće ugroženosti ribljeg fonda EU je prošle godine pokrenula i kampanju pod nazivom MedFish4Ever , pozivajući kako svi moramo preuzeti dio odgovornosti u očuvanju bioraznolikosti mora, opstanku ribljih vrsta i stvaranju održivog ribarstva. 
Podsjećamo kako je prije nekoliko dana na Malti održana Ministarska konferencija o ribarstvu na Sredozemlju koju je organizirala Europska komisija. Na konferenciji su se okupili politički predstavnici sjeverne i južne obale Sredozemnog mora (Italije, Malte, Albanije, Turske, Maroka, Tunisa, Grčke, Slovenije, Francuske, Cipra, Crne Gore, Španjolske i Hrvatske) koji su potpisali maltešku deklaraciju koja obvezuje na desetogodišnji rad na očuvanju ribljih stokova na Sredozemlju te zaštiti ekološkog i gospodarskog bogatstva regije.
U tekstu Deklaracije (POVEZNICA) između ostalog stoji kako se zemlje potpisnice obvezuju da će najkasnije do 2020. godine donijeti i provoditi planove za ribarstvo koji će osigurati adekvatnu ravnotežu između morskih resursa i kapaciteta ribarske flote. Također se navodi i potreba za proširenjem zaštićenih morskih područja kao i područja zabrane ribolova s preporukom kako do 2020. godine treba zaštiti barem 10%  Sredozemnog mora. 
“Hrvatska odgovorno brine o očuvanju ribljeg fonda u Jadranskom moru. Naše iskustvo svakako može pomoći u postizanju dobrih rezultata na cijelom Sredozemlju. Ako mi nećemo politički stati iza zaštite budućnosti našeg mora i naših ribara za nekoliko desetljeća neće biti ribarstva na Sredozemlju. Prekomjerna eksploatacija svakog resursa dovela je do katastrofe, i povijest je to zabilježila”,  izjavio je na Malti ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ilustracija/Foto: Pixabay

Hrvatska za očuvanje ribljeg fonda

No nije jasno kakav to dobar primjer pruža Hrvatska koja već godinama zanemaruje zaštitu najvažnijeg područja-Jabučke kotline kao najvećeg mrjestilišta i rastišta većine vrsta jadranskog podmorja, uključujući najvažnije komercijalne vrste: solić i škamp. Jabučka kotlina je također i jedno od glavnih ribolovnih područja u Jadranskom moru koju iskorištavaju i hrvatska te puno većim dijelom i talijanska koćarska flota. 
Upravo zbog toga je Jabučka kotlina proteklih godina bila područje brojnih nacionalnih i međunarodnih istraživanja koja su pokazala kako se uslijed preintenzivne eksploatacije dogodio pad indeksa biomase gotovo svih gospodarski značajnih vrsta pa se već godinama traži poduzimanje restriktivnih mjera za regulaciju ribolova. 
A restriktivne mjere su bile i uvedene 2o15., kada su hrvatska i talijanska strana dogovorile zabranu koćarenja u Jabučkoj kotlini na godinu dana odnosno do 25. srpnja 2016. No kako su rezultati znanstvenih istraživanja i tada pokazivali gotovo nepromijenjeno stanje u oporavku ribljeg fonda, Hrvatska je pokrenula inicijativu oko nastavka režima zabrane pa je ona produžena do 16. listopada 2016. No i znanstvenici i ribari složili su se kako je godina dana zabrane ribolova premalo da bi se riblji stokovi oporavili od višegodišnjeg pustošenja. Hrvatska je, podsjećamo, tražila odgodu izlova u Jabučkoj kotlini na tri godine, no dobila je na godinu dana. Kako je riječ o ‘europskom moru’, mjere upravljanja donosi Europska komisija, no s obzirom da u tom dijelu Jadrana ribare samo hrvatski i talijanski ribari, najbrži je način bio da se takva odluka dogovori bilateralno. No najbrži način nije se pokazao i najboljim. 
Ostaje za vidjeti hoće li Deklaracija potpisana na Malti 30.ožujka, “oživotvoriti” zacrtane mjere dio kojih je planirano primijeniti već u naredne tri godine odnosno hoće li Hrvatska i dalje imati pasivnu ulogu ili će se aktivnije zalagati za zaštitu Jadrana i svog ribolovnog područja.

 

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI