Umjesto ulica: rijeke blata pomiješanog s naftom, na mjestu vrtova s povrćem – uljna kaljuža, u bunarima zamašćena smeđa voda i glib, kokoši se guše u blatnim bujicama, psi panično bježe od gejzira iz kojih kulja plin i voda, sve smrdi na naftu, ljudi su izbezumljeni, kuće im nepristupačne, neki odbijaju evakuaciju, ne znaju kamo… – to je prije par dana bila slika sela Marinze na jugu Albanije, nedaleko od luke Vlore, 130 km južno od Tirane.
Nije ni danas znatno drukčije, a sve je to rezultat teškog incidenta na bušotinama i crpilištima nafte iz kojih profit crpi kanadska kompanija Bankers Petroleum. Gle čuda, za taj se incident u nas malo zna, iz razloga što vijest o nedalekoj nesreći baš i nisu nisu prenijeli domaći mediji. No nisu se pretrgli niti drugi mediji na balkanskom poluotoku, posebice ne oni u zemljama (Hrvatska, Crna Gora, Albanija…) čije vlade sklapaju zakulisne sporazume o eksploataciji nafte na Jadranu i drugdje.
‘Kuća nam je pukla napola’
– Prvo sam mislila da je pukla neka cijev. Ne znam što ćemo. Kuća nam je pukla napola. Kuća koju smo s teškom mukom gradili cijeli život – plače žena iz Marinze u televizijskom prilogu Al Jazeere koja je ipak dospjela načiniti izvještaj o tom incidentu.
Zanimljivo, čak i rijetki albanski mediji vrlo selektivno izvještavaju o ovom događaju očigledno katastrofalnih razmjera po tamošnje stanovništvo: vlasti su zbog ozbiljnosti situacije, teškog zagađenja vode i tla i zraka, oštećenja kuća, opasnosti od eksplozija i nebrojenih gejzira iz kojih šikljaju stotinu metara visoki stupovi plina pomiješanog s vodom i blatom – naredili evakuaciju stanovništva. Neki od seljana su odbili evakuaciju, no većina je ipak napustila selo, u strahu za život od mogućih novih erupcija i eksplozija. Neki prosvjeduju, pod budnim okom policije, kao da su oni jadni krivi što im je gotovo eksplodiralo selo.
Inače kompanija Bankers Petroleum radi u Albaniji od 2004. godine i iz bušotina od tada izvlači milijune tona nafte, te je nedvojbeni uzročnik nesreće koju je prouzročio ‘postupak ekstrakcije nafte i plina iz škriljca koji uključuje upumpavanje znatnih količina vode i kemikalija u stijene’, kako su objasnile vlasti.
Nakon prosvjeda, naftašima – odlikovanje
No ovo nije prvi put: albansko stanovništvo se već godinama žali i prosvjeduje zbog čestih eksplozija i podrhtavanja tla, te zagađenja pitke vode i zraka, kao i poljoprivrednog zemljišta, no bez osobitog uspjeha. Umjesto odgovora na prosvjede, u srpnju prošle godine albanski predsjednik Bujar Nishani odlikovao je direktora Bankers Petroleuma Abbyja Badwija odličjem, odnosno ‘nagradom za posebne civine zasluge’ tijekom ceremonije u tamnošnjoj predsjedničkoj palači, kako se doznaje u Kanadsko-albanskom gospodarskom vijeću.
– Ove erupcije nije izazvala kompanija Bankers Petroleum. Vrlo su male šanse da mi imamo bilo kakve veze s ovim. Ali bit će istraga koja će pokazati što se desilo – s vidljivom nelagodom je izjavio zaposlenik tvrtke Bayne Assnus za Al Jazeeru.
Ipak, premda je do sada uglavnom negirala svoju odgovornost za navedene incidente, u međuvremenu je svoju vezu s najnovijim incidentom kataklizmičkih razmjera morala priznati i nagrađena kompanija, koja naftnim poljem Patos-Marinza, najvećim kopnenim izvorom nafte u Europi, upravlja od 2004. godine. Kanadski ‘investitori’, kako ih vole zvati albanske vlasti i njima pripadajući mediji, ubrzo su preuzeli vlast i nad poljem Kuçova, drugim najvećim albanskim izvorom nafte.
Najskuplji benzin
No to nije sve, da ova priča bude zanimljivije, unatoč golemom profitu kojega izvlače iz albanskih bogatstava, a nauštrb lokalnog stanovništva, kompanija je dodatno stimulirana i kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 milijuna dolara, uz odgodu otplate do 2020. godine.
Inače, ista je tvrtka prema dostupnim podacima, u Albaniji lani ostvarila od oko 600 milijuna američkih dolara dobiti, čime je navodno postala najprofitabilniji albanski gospodarski subjekt. To i nije neko čudo, kada se zna kako građani u Albaniji plaćaju benzin koji je među najskupljima na svijetu, znatno skuplji nego u okolnim državama.

Na karti: naftno polje u Albanji – izvor:
http://www.energy-pedia.com