Svjetski energetski trendovi su apsolutno – zeleni. Prošla je era ugljena i nafte, a sada se ubrzano krećemo prema eri električne energije koja će, kako tvrde vodeći ljudi Međunarodne energetske agencije ( IEA ), u budućnosti definirati globalni energetski sustav koji se u sve većem obimu temelji na čistim izvorima. Sve je izglednije da će do 2030. godine više od polovice svjetske struje dolaziti iz obnovljivih izvora, a svakako kuriozitet predstavlja sedam zemalja u svijetu koje čak 100 posto energije dobivaju iz čistih izvora! Među njima je, i Albanija, kao jedina europska zemlja. Vjerovali ili ne, Hrvatska je u samom vrhu među članicama Europske unije po korištenju zelene energije u proizvodnji struje…
Do kraja ovog desetljeća, procjenjuje IEA u svom izvješću o svjetskoj energetskoj perspektivi, nastavit će se trend rasta potražnje za naftom, plinom i ugljenom, što će, kako se očekuje, rezultirati viškom fosilnih goriva . No, nakon razdoblja ugljena i nafte, ubrzano idemo prema razdoblju električne energije koja će u perspektivi definirati globalni energetski sustav sve značajnije oslonjen na čiste izvore energije.
Činjenica je da se u svijetu milijarde ulažu u obnovljive izvore, napose vjetroparkove i solarna polja, koja već danas zauzimaju hektare i hektare površina i u Hrvatskoj. Generalno govoreći, u obnovljive izvore ulaže se dvostruko više nego u fosilne, zbog sve masovnijeg aktivističkog pokreta za očuvanje zdravog okoliša, probuđene svijesti u društvu, čak i nekih vlasnika kapitala, da će Zemlja, nastave li se ovakve dramatično visoke emisije CO2 iz fosilnih goriva doživjeti potpuni kolaps. Klimatske promjene nisu više samo bauk koji se širi iz civilnog sektora, znanstvena zajednica sve glasnije i sve alarmantnije upozorava na katastrofu koja nas čeka zbog klimatskog zagrijavanja koje već sada svi itekako osjećamo i ne možemo ignorirati.
Međunarodna energetska agencija ( IEA ) u svom izvješću sa zadovoljstvom konstatira da je prošle godine u energetski sustav ušlo dodatnih 560 gigavata struje iz obnovljivih izvora, što je napredak iznad svakog presedana. U čistu energiju, navode, svake godine se investira oko dvije milijarde eura, ili dvostruko više nego na opskrbu fosilnim gorivima.
IEA , Međunarodna agencija za energiju sa sjedištem u Parizu, u svom izvješću istražuje kako strukturne promjene u gospodarstvima i korištenju energije mijenjaju način na koji svijet zadovoljava sve veću potražnju za energijom. Već 50 godina, otkako je osnovana, procjenjuje razvojnu prirodu energetske sigurnosti, ispituje rezultate klimatskih konferencija, primjerice COP28 u Dubaiju, s aspekta dostižnosti cilja od 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad kojih temperature ne bi smjele rasti jer sve iznad toga govori u prilog klimatske katastrofe. IEA , kako se navodi u izvješću, ispituje implikacije aktualnih energetskih trendova u ključnim područjima, uključujući ulaganja, trgovinske tokove, elektrifikaciju i pristup energiji. Publikacija se objavljuje od 1998. a IEA je danas najmjerodavniji izvor analiza i projekcija u svijetu energije, njihovi su podaci objektivni, njihov pristup i projekcije nepristrane, daju kritički uvid u globalnu ponudu i potražnju energije u različitim okolnostima i scenarijima te implikacije za energetsku sigurnost, gospodarski razvoj i ciljeve klimatskih promjena.
Koliko su realne i održive projekcije COP-a vidjet ćemo, no činjenica je da se svijet postupno energetski osvješćuje i opismenjuje. Po prvi put lani je u Europi energija dobivena iz vjetra i sunca premašila onu proizvedenu korištenjem fosilnih goriva, a vjetroparkovi i solarna polja čine 30 posto ukupno proizvedene energije u Europi u prvoj polovini 2024. Svijet definitivno polako izlazi iz ere fosilnih goriva i ulazi u eru proizvodnje obnovljive energije. Lani je zabilježena rekordna izgradnja solarnih i vjetroelektrana, a trend je i dalje prisutan s naglaskom na solarna polja, jer se čini da je vjetroparkova , primjerice u površinom maloj Hrvatskoj, i previše, a i da su po okoliš štetnije od solarnih panela.
Činjenica je da je ubrzani tehnološki i ekonomski razvoj zapadnih zemalja rezultirao i najvećom potrošnjom fosilnih goriva i najvećim stupnjem onečišćenosti okoliša. Jer, danas imamo situaciju da se bogati moraju domišljati ( a da se ničeg ne odreknu! ) kako smanjiti enormne emisije CO2 koje pregrijavaju atmosferu i prijete održivosti života na Zemlji, dok siromašni, nerazvijeni bilježe rekorde u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. Procjenjuje se da će prije 2030. , uz nuklearnu energiju, ponovno značajno rasti interes za izvore s izrazito niskim emisijama koji će generirati preko pola ukupnih količina svjetske energije. Kako IEA upozorava, korištenje obnovljivih izvora daleko je od ujednačenosti među državama.
Danas je, piše N1, situacija takva da 69 zemalja u svijetu proizvodi više od 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora. Ali, imamo i sedam zemalja koje imaju stopostotnu proizvodnju struje iz zelene energije. Među njih sedam rekorderki, Albanija je jedina zemlja iz Europe koja svu svoju struju dobiva iz obnovljivih izvora!
Doduše, indikativno je koje su zemlje uspjele postići tako visoke energetske i ekološke ciljeve. Uz Albaniju ih je još šest: Butan, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Lesoto, Nepal i Paragvaj.
Albanija svoj podvig može zahvaliti prisutnosti velikih riječnih sustava i značajnim ulaganjima u hidroenergiju, ali odnedavno se počela sve ozbiljnije okretati i energiji iz vjetra i sunca kako bi diverzificirala svoje energetske izvore, prenosi N1.
U Hrvatskoj, pak, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje 2022. je iznosio čak 55,5 posto, što nas svrstava u sam vrh u EU po korištenju zelene energije u proizvodnji struje.
Problem je što se vjetroparkovi, koje sve više potiskuju solarna polja, grade stihijski, prostorne planove definiraju investitori, bez pravih analiza potreba i opravdanosti, a pogotovo utjecaja na okoliš, pa se vjetroelektrane koncentriraju na određenim područjima trajno ih devastirajući i lokalnom stanovništvu ugrožavajući opstanak na tim lokacijama. Nažalost, iskustva s vjetroturbinama nisu pomogla da bi pristup gradnji solarnih elektrana bio odgovorniji. Napose prema lokalnom stanovništvu i lokalnoj samoupravi ( općina Ervenik, Grad Knin ) koja ima problema s nekim investitorima u vjetroelektrane ( Milenko Bašić, Krš Pađene ) jer ne podmiruje svoje zakonske obveze prema njima, iako na njihovom teritoriju koji je trajno devastiran već godinama proizvode struju, prodaju je HEP-u i obilato zarađuju. No, naknade ( komunalnu naknadu, komunalni doprinos i naknadu za proizvedenu struju ) lokalnoj zajednici godinama ne plaćaju ni lipe, ni centa…
Gusto posijane vjetrenjače vjetroelektrane Krš Pađene (foto TRIS/G. Šimac)
