Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
GOSPODARSTVO / IZDVOJENO
Marković: “Siromaštvo u Hrvatskoj postaje upozoravajuće – 36 % ljudi  teško spaja “kraj s krajem”

Marković:
“Siromaštvo u Hrvatskoj postaje upozoravajuće – 36 % ljudi teško spaja “kraj s krajem”

Dok u Hrvatskoj traju mučna politička prepucavanja, doigravanja, zakucavanja po onoj „važno je zabiti (politički) gol“ i osvojiti koji (politički) poen više u svojoj (stranačkoj košarici), dotle gro stanovništva jedva spaja kraj s krajem, a mnogi su već duboko zagazili u ponor beznađa. Duge godine krize i recesije učinile su svoje što potvrđuju brojke o padu broja zaposlenih kojih je danas rekordno nisko- 1, 29 milijuna, raste broj nezaposlenih kojih je preko 320 tisuća, opterećuje nas opasni omjer broja zaposlenih i umirovljenika, zatvaranje obrta i OPG-ova, srozavanje mirovinskog sustava, dugovi, zaduživanja…

snimila . J. Klisović

Vladina pomoć ugroženima koji su u višemjesečnoj ili višegodišnjoj blokadi računa još ne daje očekivane rezultate. Otpis duga zasad je uspjelo ostvariti tek manje od tisuću od ukupno njih 60 000 osoba s teretom dugovanja za režijske i druge troškove. Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih najavljuje novi paket pomoći najsiromašnijima „težak“ 24 milijuna kuna ne precizirajući detalje. Najavljene su i niže cijene plina, država će, navodno najsiromašnijima snositi i dio troškova za potrošenu struju…Tek treba vidjeti koliko će ove iznenadne mjere u kojima mnogi vide populizam u izbornoj godini popraviti „krvnu sliku“ stanovništva, a kakvo je aktualno stanje siromaštva u državi odgovor smo potražili od Nedjeljka Markovića, predsjednika Udruge Pragma i potpredsjednika Hrvatske mreže protiv siromaštva.  Dva izvora – podaci o dohotku i pokazatelji materijalne deprivacije, odnosno uskraćenosti u zadovoljenju životnih potreba, najbolje oslikivaju siromaštvo, kaže na početku Nedjeljko Marković.
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19, 5 posto
– Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je stopa rizika od siromaštva u 2013. godini iznosila 19, 5 % , odnosno to je postotak koji se odnosi na osobe čiji je dohodak ispod tog praga. Ova stopa, međutim ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Inače, prag je u 2013. godini za jednočlano kućanstvo iznosio 22. 916 kuna na godinu (1. 909, 67 kn mjesečno), dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 48. 124 kuna na godinu (4. 010, 33 kn mjesečno).
Svaka deseta osoba u Hrvatskoj ne može si priuštiti grijanje
Nadalje, stopa onih stanovnika kojima materijalni uvjeti utječu na kvalitetu života, odnosno onih koji si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet osnovnih stavaka u 2013. (stopa materijalne deprivacije) iznosila je 14, 7 %. Te je godine, naime zabilježeno da svaka deseta osoba živi u kućanstvima koja nemaju sredstava za grijanje u najhladnijim mjesecima. Njih čak 70, 5 % živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva. Jedna trećina živi u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem računa za režije, a 65,1% žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava. Nizak je postotak onih osoba koje žive u kućanstvima čiji ukupni troškovi stanovanja nisu financijski opterećeni i takvih je samo 2,1%. Druge stavke materijalne deprivacije odnose se npr. na to može li si neko kućanstvo priušti telefon, TV u boji, perilicu za rublje, automobil i drugo, navodi Marković zaključujući kako čak 36, 2% osoba žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 68,4% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju znatno financijsko opterećenje.
Svaka peta osoba u državi ne može podmiriti osnovne troškove života
Rast gospodarstva, odnosno BDP-a samo za 1 posto o čemu Hrvatska za sada može samo sanjati, značio bi smanjenje stope rizika od siromaštva za 0, 28 posto. Hrvatsku je nedavno zahvatio mini-val optimizma nakon što je DZS izišao s podacima o porastu BDP-a od 0, 3 posto u posljednjem kvartalu prošle godine. Nedovoljno za iole značajnije pokretanje gospdarstva, ali ipak govori o prekinutom trendu pada koji je bio zabilježen u čak 12 proteklih kvartala. Još samo da se pozitiva očituje i u prvom ovogodišnjem kvartalu, a put do porasta od 3 posto bit će, očito dug i težak. Do tada ostaje rješavati problem preko 300 tisuća blokiranih građana kojima ovrhe ne ostavljaju „prostora“ za život. Dužnici se spremaju tužiti banke, Udruga Blokiranih ide „korak dalje“ i kreće s Ustavnom tužbom…U Hrvatskoj je u godinama krize, procjenjuje se, osiromašilo preko 130 tisuća građana. Nije stoga čudno što smo svrstani na 16. mjesto najjadnijih zemalja svijeta, ma što to točno značilo.
Činjenica da svaka peta osoba u Hrvatskoj ne može podmiriti osnovne troškove života je – upozoravajuća. Posebno je teško osobama starijima od 65 godina, potom kategorji žena, pa nezaposlenima, samcima, jednorodnim obiteljima…
snimila . J. Klisović
Više od 120 milijuna stanovnika EU nalazi se u riziku od siromaštva
Kad je u pitanju siromaštvo Hrvatska nije iznimka. U godinama krize i recesije siromaštvo je zakucalo na vrata gotovo svih zemalja Europe. Marković navodi kako stopa rizika od siromaštva za svih 28 zemalja članica EU, prema procjeni Eurostata, iznosi prosječno 17, 2 %. Ovaj postotak govori da je više od 120 milijuna stanovnika Europske unije u riziku od siromaštva. Najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Grčka (23,1%), potom Rumunjska, Bugarska, Litva, te Španjolska gdje je više od petine stanovništva bilo ispod praga. Slijedi Hrvatska sa stopom rizika od siromaštva od 19, 5 %, te Letonija (19, 4 %) i Italija (19,1 %). Najniže stope zabilježene su u Češkoj (8, 6 %), Nizozemskoj (10, 4 %), Finskoj (11, 8 %) i Danskoj (12, 3 %).
Osim sve očitijeg osiromašenja građana u više zemalja Europske unije problem stvara i nejednakost raspodjele dohotka koja je najizraženija u Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj koja je neznatno iznad prosjeka Europske unije (5, 0). S druge strane, najmanje nejednakosti ima u : Češkoj, Finskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Slovačkoj.
Socijalne nejednakosti, očito postaju sve veće pa tako siromašniji postaju sve siromašniji, a bogati imaju sve više. Ovakav trend nije svojstven samo Hrvatskoj, već i drugim zemljama koje su godinama bile zatočene pod teretom krize i recesije iz čije se omče Hrvatska tek počinje izvlačiti, ako je suditi po ostvarenjima iz zadnja četiri mjeseca prošle godine.
Marković pojašnjava kako je socijalna nejednakost puno više od samog nedostatka novca ili drugih materijalnih dobara. Europska komisija definirala je socijalnu isključenost kao „proces koji gura pojedince na margine društva i spriječava ih da u potpunosti sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih vještina, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije“. Konkretno, socijalna nejednakost znači da socijalno isključene osobe nemaju isti pristup raspodjeli različitih društvenih dobara, npr. različite su mogućnosti školovanja, dobijanja stipendija, đačkih domova, prijevozu, zdravstvenim i socijalnim uslugama…Ono što posebno zabrinjava je činjenica koja govori da socijalna isključenost nije privremena, već ona ima obilježja trajnog stanja jer izlaz iz situacije nije lako dostupan.
Sa rastom gospodarsko-ekonomske krize u Hrvatskoj je rastao i broj beskućnika
-U Hrvatskoj je 2013. godine bilo 12 prenoćišta i prihvatilišta za beskućnike koji su mogli primiti oko 400 osoba. „Tamna brojka“ beskućništva je puno veća, posebno u vremenu češćih ovrha i deložacija građana, nemogućnosti otplaćivanja kredita za stan. Hrvatska mreža za beskućnike – jedna od suosnivačica Hrvatske mreže protiv siromaštva – govori da populaciju beskućnika u Zapadnoj Europi najvećim dijelom čine odrasli muškarci, više od 90% i tu govorimo o ekstremnom siromaštvu, ističe Marković.
Prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljeno područje Slavonije

Prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljeno područje Slavonije

Socijalne samoposluge, socijalne tržnice, Pučke kuhinje…
Koliko je siromaštvo uhvatilo maha u Hrvatskoj svjedoči i sve veći broj otvorenih socijalnih samoposluga kojih je danas već 16. Samo u zadnja četiri mjeseca otvoreno je njih šest. Prva je otvorena u Vukovaru i u njoj spas pronalazi 543 obitelji. Zanimljivo, dvije samoposluge se otvaraju i u hrvatskoj metropoli koja, kad je u pitanju dohodak-prednjači. Sve je više i korisnika Pučkih kuhinja u kojima po topli obrok dolaze i radnici koji su do jučer imali posao, a onda su sa gašenjem radnog mjesta ostali bez sredstava za život.
Osim socijalnih samoposluga u kojima siromašni ne kupuju robu već je dobijaju besplatno, otvaraju se i socijalne tržnice kakve su već zaživjele u Sisku, Zadru…
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI