Posjetili smo drugo izdanje festivala Kreativni dani Fausta Vrančića, koji u Prvić Luci pored Šibenika traje do nedjelje.
Kreativni dani Fausta Vrančića – mačka na rivi (Foto: Hrvoslav Pavić)
Jedna stvar nam nije bila jasna, a aktualizirali smo je dok nas je „Lara“ vozila u Prvić Luku: zašto je Faust Vrančić, porijeklom Šepurinjanin, zahtijevao da mu posljednje počivalište bude u Luci? Iako je danas animozitet Prvić Luke i Prvić Šepurine na razini folklora i svodi se na prepričavanje anegdota, takav Faustov potez ni sad nikom ne bi pao na pamet. Udruga Otok, koja je suorganizator festivala Kreativni dani Fausta Vrančića, nema namjeru istraživati takve neobjašnjene misterije otoka Prvića. Štoviše, članovi udruge su i Lučani i Šepurinjani, stoga svojatanje Fausta ne dolazi u obzir – on je, kompromisno, Prvićanin.
Dok se „Lara“ odvajala od zlarinske rive, palo nam je dokonima na pamet još nešto – postoji zapis da je 1860. godine provaljeno je u Faustov grob u crkvi Gospe od Milosti u Prvić Luci. Lopovi su očekivali blago, no našli su drvenu kutiju sa spisima, crtežima i tko zna čim još. Razočarani, cijeli su sadržaj ostavili na milost i nemilost vjetru, koji je papire raspuhao po otoku. Faustu nije bila strana alkemija, pa ako je u tim materijalima, koje iz nekog razloga nije htio tiskati, bio recept za dobivanje „kamena mudraca“, danas festival Kreativni dani možda ne bi imao problema s budžetom. Štoviše, cijeli bi otok umjesto u kamenu, bio u zlatu.
Ovako, malo sredstvima HTZ-a, malo od Ministarstva regionalnog razvoja, a puno više entuzijazmom i prijateljskim vezama, drugo izdanje festivala više je nego duplo naraslo od lani, s vidljivim potencijalom da za kulturni život otoka Prvića jednom zbilja bude vrijedan poput zlata. „Ovo je festival stvaralaštva i razmjene ideja. Prvić je otok bez mlade, svježe energije, to je otok koji odumire. Cilj nam je, dakle, povezati otok i kreativce s kopna, spojiti ih, razmijeniti energiju, a sve zbog dugoročne ideje da se na Prviću kontinuirano, tijekom cijele godine, organiziraju edukacijski, kulturni, zabavni, turistički i bilo kakvi drugi programi. Odnosno, da ovaj festival bude sjeme, neka vrsta inkubatora. Ime Fausta Vrančića trebalo bi promovirati u cilju edukacija iz različitih disciplina stvaralaštva“, rekla nam je Vanda Kljajo, predsjednica udruge Otok.
Vanda Kljajo, predsjednica udruge Otok (Foto: Hrvoslav Pavić)
Kreativci s kopna masovno su se odazvali, od Filipa Šovagovića, Renata Metessija, pa do zmajara, fotografa, restauratora, hakera, kuhara, staklopuhača i učitelja joge. Reporteri TRIS-a banuli su u trenutku kada se odvijao okrugli stol koji su vodili članovi splitske udruge MI. Miovci su okupljenim mještanima objašnjavali metode samoorganizacije i poboljšanja međusobne suradnje, pod motom „Naša zajednica – naša briga i odgovornost“. Jer, bez obzira na izoliranost, i do otoka je doplovila surova novovjekovna istina – dok se država sjeti da nekom otoku možda treba pripomoći, dotad će ga već more progutati. „Ako se ne mrdnemo, neće nam nitko ništa dati“, čulo se.
Drugim riječima, valja pisati projekte i okrenuti se volonterizmu, što je, zaključilo se, poput pojma iz orvelovskog novogovora za dobre, stare radne akcije. „Nemojte projekte uzimati previše k srcu, proplakat ćete“, bila je jedna od mudrosti članova udruge MI. Sasvim ispravna, budući da sve više postajemo nacija pisača projekata i svatko misli da je baš njegov najbolji. Od osam projekata napisanih flomasterom na ploči, odabrano je dječje igralište u dnu lučke vale. Idealan projekt za početak – radnim bi se akcijama puno toga dalo unaprijed pripremiti, a tada bi još 13 tisuća kuna, koliko primjerice nudi Zaklada „Kajo Dadić“, dovršilo posao. Takav je plan. Ima još jedan, koji je iznijela Svjetlana Jurlin Livić, iz udruge Botnica, a taj je da se obnove dva stara bunara u Prvić Luci.
Padobranac u Prviću, u čast Faustu Vrančiću (Foto: Hrvoslav Pavić)
No, pojam koji smo najviše puta čuli tog četvrtka u Prvić Luci je “komunikacija”. Odnosno, nedostatak iste. Na Prviću je signal uglavnom loš, ali nije to. „Festival je lani pokrenut upravo da se uspostavi komunikacija, razmjena ideja između urbanih sredina i otoka Prvića. Postoji puno kreativnih ljudi koji vole Prvić, ali ga uglavnom vole preko ljeta. A otok je lako voljeti ljeti. Ideja je da upoznaju otok i zimi, da se lokalnim ljudima donese dio sadržaja gradskog života“, rekao nam je Filip Horvat, vlasnik hotela Maestral i inicijator festivala.
„Festival se odvija na nekoliko razina, ona temeljna razina je komunikacijska. Time se počinju stvarati čvršće strukture suradnje“, objasnila nam je Vesna Kesić, novinarka, publicistkinja i aktivistica. Vesna je inicijatorica ideje o sterilizaciji otočnih mačaka, koje su se masovno nakotile na Prviću, a uspjela nam je razjasniti i činjenicu zašto su na okruglom stolu, kao i općenito na festivalu, dominantne i brojnije žene: „Muškarci ne brinu za zajednicu, oni su načelnici, gradonačelnici…“
I zbilja, nikog od mjesnih glavešina nije bilo na okruglom stolu, no došao je Luka Lipić, dogradonačelnik Vodica. On se, načelno, složio sa završnim stavom da bi otok Prvić morao biti obnovljiva zajednica puna djece i mladih, s održivim turizmom i ekološkim identiteom. To je dug put. „Nema veze, imamo vremena. Cijeli život je put“, rekao nam je na oproštaju Filip Horvat, pored Memorijalnog centra Fausta Vrančića, genijalca koji nije morao ispuniti projektni obrazac od 70 stranica, na dva jezika i osam kopija na CD-u i u PDF-u, da bi izradio padobran. No to su bila neka druga, renesansna vremena.
Okrugli stol ‘Naša zajednica – naša briga i odgovornost’ (Foto: Hrvoslav Paić)
Svi sudionici ovogodišnjih Kreativnih dana Fausta Vrančića:
IVANKA PAŠALIĆ – znanstvenica i staklopuhačica iz Udruge Stakleni svijet, u radionici umjetnosti staklopuhanja, upoznat će posjetitelje s magijom oblikovanja stakla i dočarati nam tu drevnu, ali zaboravljenu vještinu.
ZMAJSKI BORCI – ŽARE, DARAC I DARKO – umjetnici u izradi zmajeva.
IGOR ŽGELA, ing. krajobrazne arhitekture, biolog i istrazivač – objasnit će kako uzgoj i prerada ljekovitoga bilja može biti jedan od nositelja samoodrživosti otoka i pokazati kako rasađivanje smilja izgleda u praksi.
UDRUGA MI iz Splita – u radioničarskom dijelu pokazat će akterima otočnog razvoja efikasne metode samoorganizacije i poboljšanja međusobne suradnje, te moderirati okrugli stol na temu: “Naša zajednica – naša briga i odgovornost”.
IMRANA KAPETANOVIĆ, dokumentarna fotografkinja – voditeljica poznate sarajevske “Male škole fotografije” uvest će sve zainteresirane mališane u svijet fotografije, a ostalima objasniti današnju poziciju i ulogu fotografije u društvenim medijima.
MILENA PRIBIČEVIĆ, umjetnica – restauratorica i keramičarka, održat će radionicu tehnike modeliranja u glini i glinamolu za najmlađe. Sva djeca, kreirat će i obojati svoj vlastiti suvenir s Prvića.
Vesna Kesić, novinarka i aktivistica (Foto: Hrvoslav Pavić)
ZLATKA RODIN – dipl. Oecc, i turistički vodič, koja živi na relaciji Prvić – Šibenik, upoznat će zainteresirane s poviješću i kulturnom baštinom otoka Prvića te ukazati na potencijele održivosti na otoku.
ANA COLJA, profesorica tjelesne kulture, učiteljica hatha joge i vrhunska sportašica – pokazat će kako kroz disanje, tjelesne položaje i meditaciju održavati dobro zdravlje i razvijati mentalnu smirenost kako bismo potaknuli duboke promjene u načinu razumijevanja kako sebe i svijeta, tako i odnosa prema životu.
Denis Periša i Ive Botunac, šibenski hakeri – upozorit će na česte zablude koje imamo o privatnosti i na podatke koje dijelimo bez znanja te, u konačnici, i na probleme sa zakonom.
FILIP ŠOVAGOVIĆ, glumac, redatelj, pisac i muzičar – prikazat će svoj najnoviji film “Visoka modna napetost”.
RENATO METESSI – glazbenik, skladatelj, krunski svjedok novog vala i dugogodišnji prijatelj Prvića – pridružit će se novim nadama glazbene scene, talentiranim mladim otočanima, okupljenim u neformalnu grupaciju Smrad.
FADIL ABDULOV – FAFA, gitarist i kompozitor – voditelj “Raspjevanih gitara” uz pomoć kolega glazbenika raspjevat će goste i otočane na večernjim druženjima.
DARKO TOMAŠIĆ – TOMPA – majstor za okuse, predvodit će grupnu radionicu kuhanja gulaša od hobotnice u subotu. Kad odloži kuhaču, zamijenit će je gitarom i zasvirati s Fafom i prijateljima
DANIJELA PRPIĆ, NINO NIMAC I ANTE ANTIĆ – okupljeni u glazbenu formaciju Dreamtime poslat će pozitivne vibracije jazz improvizacijom na koncertu u subotu.
MARIJA MATIĆ i KATJA KRNIĆ – relaksirat će goste u polusatnom glazbenom performansu na drevnim orijentalnim instrumentima – gongovima, tibetanskim i kristalnim zdjelama u subotu nakon ručka.
KARMEN BEZBRADICA i DIANA BARAKA ČALA – rasplesat će one najmlađe u autorskoj kreativnoj radionici “Otplešimo priču“.
Domaća ponuda na starom bunaru (Foto: Hrvoslav Pavić)
Filip Horvat, vlasnik hotela Maestral (Foto: Hrvoslav Pavić)
Crkva Gospe od Milosti koja krije grob Fausta Vrančića (Foto: Hrvoslav Pavić)
Svjetlana Jurlin Livić, udruga Botnica (Foto: Hrvoslav Pavić)
Faust Vrančić, kao takav (Foto: Hrvoslav Pavić)
